DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ha vinograda, gdje se uzgaja oko 100 sorti vinove loze. Veoma je poznata sorta »verikom«, za koju kažu da je dobila ime od engleskih riječi »very good« (vrlo do-i bro), koje je navodno izgovorio kralj Rikard Lavljeg Srca kada je ovdje prvi puta okusio .njene ukusne bobe. Limasol s okolicom postao je centar vinogradarstva i vinarstva na otoku. Velik je uspjeh postignut isušivanjem prostranih močvara, koje su se na tom području nalazile sve do drugog svjetskog rata, što je zinat.no povećalo površinu obradivog zemljišta. Danas se ovdje uz vinograde prostiru plantaže agruma i banana* Naranče cvatu u ožujku i travnju, a sazrijevaju tijekom cijele zime, od studenog do ožujka, već prema sorti (Jaffa, Valencia, Marylin .. .). Banane su osjetljivije na hladnoću pa ih je potrebno zaštićivati. U tu svrhu njihovi se cvatovi preko zime omataju plastičnim vrećama. Plantaža agruma ima i u mnogim drugim dijelovima otoka. Proizvodnja, osobito naranči, u stalnom je porastu, a s porastom proizvodnje povećava se i izvoz, koji predstavlja važnu stavku u vanjskoj trgovini zemlje. Rogač — crno zlato Cipra Poput zemalja Bliskog Istoka i Cipar se može pohvaliti da je bogat »crnim zlatom«. Ali, za .razliku od svojih bliskoistočnih susjeda, oprani tim imenom ne zovu naftu (koju niti nemaju), već jednu vrstu drveta. To je obični rogač ili karuba (Ceratonia siliq.ua L.), vazdazeleno mediteransko drvo iz porodice lepimjača (Leguminosae), koje uspijeva kao samoniklo ili uzgajano i kod nas u srednjem i južnom dijelu Dalmacije. Na Cipru se nalazi većinom u nizinama i na padinama okrenutim prema moru. Ima lijepo uređenih parcela s njegovanim i u redove posađenim stablima, između kojih se često uzgajaju razne poljoprivredne kulture, ali i površina — osobito na većim nadmorskim visnama — gdje samonikla stabla, niska i nepravilna oblika, tvore rijetke šume i šikare. Jednu sam takvu površinu vidio kod Lefkare, između Limasola i Larnake. Tu je u ljeto 1983. godine izbio šumski požar i uništio veći dio stabala, nakon čega je odlučeno da se opožairena površina pošumi brucijskim borom. Računa se da na Cipru ima oko 2 milijuna rogačevih stabala. Najveću vrijednost tom drvetu daje njegov plod: spljoštena, srpasto zakrivljena i mesnata mahuna čokoladno smeđe boje. Nekada su se te mahune ugodna mirisa i slatka okusa (60% šećera) više upotrebljavale kao ljudska hrana. Kod nekih su naroda dobile naziv »Ivanov kruh« (njemački Johanisbrot, engleski St. — John´s bread). Danas služe pretežno kao stočna hrana, ali i za mnoge druge svrhe. Brašno od rogača upotrebljava se u farmaceutskoj, tekstilnoj i prehrambenoj industriji. Tako se npr. miješa sa čokoladom ili je potpuno zamjenjuje. U novije se vrijeme takva »čokolada« proizvodi i u nas. Med cd rogačeva cvijeta ljekovit je i poznat kao sreds´vo protiv začepijenosti. Potražnja za rogačem, sirovini ili prerađenim, u inozemstvu je vrlo velika, pa ga Cipar izvozi godišnje 40 — 50.000 toma, a godišnji prihod od toga iznosi 1 — 1,5 milijuna ciparskih funti. Zato je on za tu zemlju zaista »crno zlato«, slično kao što je npr. šećer »bijelo zlato« Kube ili fosfati »sivo zlato« Jordana. A kada se govori o zlatu, dobro je prisjetiti se da je .riječ »karat«, kojom se označuje stupanj čistoće te plemenite kovine potječe upravo od grčke riječi keration, što znači sjemenka rogača, rogač. Nekada se naime sjemenka rogača upotrebljavala kao jedi |