DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Sum. IM CVII] (1984) J57 O CIPRU I ŠUMARSTVU NA NJEMU Cipar i čempres U grčkom i latinskom jeziku nazivi za otok Oüpar (Kypros, odn. Cyprus) veoma su slični nazivima za čempres (Kyparissus, odn. Cyparissus ili Cupressus). Ta je sličnost lako uočljiva i u drugim jezicima, npr. engleskom (Cyprus — cypress). njemačkom (Zypern — Zypresse), ruskom (Kipr — kiparis) ili naših jezika u slovenskom (Ciper — cipresa). Osim toga botaničarima i šumarima poznata je činjenica da se čempres nalazi u svom optimumu upravo u isto.čnom Sredozemlju, pa se tako na Cipru može vidjeti na svakom koraku. Raste kao samoniklo i kultivirano drvo, pojedinačno, u manjim i većini skupinama, pa i čitavim sastojinama, čistim i mješovitim, na raznim nadmorsikm visinama. Sve to navodi na poimisao da je naziv otoka možda u nekakvoj vezi s tom vrstom drveta, tj. da je ime Cipru dao čempres. Međutim, jezikoslovci i povjesničari češće spominju mnoge druge pretpostavke o podrijetlu naziva Cipar. Sve su one manje ili više vjerojatne, ali nijedna nije do ianas potvrđena. Po jednoj se ime otoka izvodi iz latinske riječi cuprum, šio znači barar, koji je o´kriven ovdje i to je otkriće označilo početak novog, bakarnog doba. Geolozi kažu da ga je ispočetka bilo toliko, da su drevni Ciprani veliko bačeno grumenje mogli jednostavno skupljati sa zemlje. Rano su razvili relativno visoku rudarsku tehnologiju, o čemu svjedoči i činjenica da na otoku nema ni jednog rudnika koji se nije eksploatirao još u ono doba. Po drugoj pretpostavci naziv Cipar potječe od biljke Lawsonia alba, na otoku rasprostranjenog bodljikavog grma veoma mirisnih cvjetova iz familije Lythraceae, kojemu je jedno od grčkih imena kypros. Još se češće može čuti tumačenje po kome je naziv otoka nastao od imena grčke božice Afrodite, koja se na grčkom zove još i Kypris, odn. Kyprea. Afrodita (ili starorimska Venera) bila je božica ljepote i ljubavi, a prema pripovijedanju legendarnog grčkog pjesnika Homera, rodila se iz morske pjene (afros, gr. = pjena) kraj okomite hridi što se izdiže iz mora u blizini mjesta Pafos, nekadašnjeg glavnog grada Cipra, na zapadnom dijelu otoka. To su mjesto (Petra tou Romiou) već od davnih vremena častili ne saimo Ciprani, već i ostali svijet. Danas je ono jedna od najpoznatijih atrakcija na otoku i često se koristi u turističkoj propagandi. Tako nas npr. jedan plakat, koji reklamira Ciparsku zrakoplovnu kompaniju, upozorava kako »nije mala stvar ikupati se u moru gdje se rodila Afrodita«. Nije, dakle, dokazano da je čempres dao ime Cipru, ali je sigurno dao jednu od bitnih značajki njegovom krajoliku. A ime Cipar izgovoreno ili napisano na raznim jezicima, bez obzira na njegov postanak, neodoljivo podsjeća i domaće i strance na čempres — vrstu drveta bez kojega se »Afroditin otok« ne može ni zamisliti. Na razmeđi triju kontinenata Cipar se nalazi na krajnjem istočnom dijelu Sredozemnog mora, a svojim dugim i šiljastim rtom Andreas uvlači se u Iskenderunsiki zaljev u Turskoj. Od 457 |