DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Kako se vidi iz tablica 1 i 2 motornim pilama je 1962. izrađeno oko 30°/<>, a 1963. već preko SO´"/» drvne mase godišnjeg plana sječa, kao i to da je proces uvođenja pila trajaoi od 1961. do 1963. godine. Ovakav neasporeno nagli tok uvođenja motornih pila u proces proizvodnje, rezultat je više faktora od ´kojih se navodi najhitnije: 1. Jedno>ručne motorne pile, posebno pila STIHL Contra s kojom srno" se susreli tek 1960. vrlo su prihvatljive za rad u šumarstvu. One su rezultat neprekinutog razvoja ovog sredstva rada u drugim razvijenim zemljama. Za ilustraciju ove tvrdnje neka posluži shema razvoja mehanizacije pojedinih faza rada u šumarstvu Švedske (slika 1). Vrst rada godine i»a´ 1980 KoriStcnjc notornih pila Mehanizirana sječa Mehanizi rano koranj e Mehani sirano kre 2 anj e Iveranje na sječini ili štjovari^tu Konjska vuča Slika 1. Razvoj mehanizacije pojedinih faza eksploatacije šuma Kod nas je, kao što je poznato, nastao prekid rada motornim pilama u periodu od 1951. do 1961. Razvitak MP u svijetu je 1 u tom desetljeću nastavljen. Interesantno je usporediti neke karakteristike pila iz 1961. s onima iz 1951. (tablica 3) Neke tehničke karakteristike MP iza II svjetskog rata Tablica 3 Tip pil Godina Snaga motora kW Ukupna masa kg Specifična masa pile kg,%W »Tales« Smith Ltd LONDON 1948 5,9 65 11,0 STIHL — Contra 1961 4,4 13,6 3,1 STIHL — 051 AV 1971 4,26 10,5 2,46 Iz ovih podataka vidi da su se u šestom desetljeću pile vrlo brzo razvijale, što nije karakteristično za njihov daljnji razvoj. Tada je stvorena nova generacija MP zahvaljujući primjeni mem´bramskog raspliinjača, korištenju većih brzina vrtnje le pogodnijih materijala. 2. U Šumskom gospodarstvu »Hrast« je već tada bio zaposlen veliki broj dobro obučenih stalnih šumskih radnika. 3. Kalkulacije koje su prethodile uvođenju pila pokazale su punu opravdanost uvođenja ovog novog sredstva rada u proces proizvodnje. |