DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 73 <-- 73 --> PDF |
razvojni planovi biti razumni i ekonomični, U torn istrzanom poslu potreban inarn je svaki stručnjak koji znade misliti svojom glavom na evropski macin i želi svoja znanja staviti u funkciju razvoja našeg šumarstva odnosno društva u cjelini. 4. Svaki dobronamjernik koji se priključuje proučavanju proteklih zbivanja na području mehanizacije u šumarstvu pomaže da se ne ponavljaju greške prošlosti. Naravno, samo pod -uvjetom da se pri tom služi dokumentima i istinom, te da je znalac u navedenom području. Svakom takvom stručnjaku je jasno da na tom području nema slave a da se uspjesi i neuspjesi izmjenjuju. Bedžula Drago, đipl. inž. šum. UVOĐENJE MOTORNIH PILA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »HRAST« VINKOVCI OD 1961. DO 1963. GODINE UVOD U tijeku uvođenja motornih pila (MP) na području SG »Hrast« Vinkovci pisano je u članku »Razvoj mehanizacije šumskih radova na području istočne Slavonije — stanje danas i perspektive«, koji je objavljen u »Zborniku o stotoj obljetnici šumarstva istočne Slavonije«!. Zbog značaja ove teme nastavilo se s prikupljanjem dokumenata o navedenoj problematici. Ovom prilikom objavljujemo novi, potpuniji obzor o tom pionirskom poslu na uvođenju motornih pila na radovima sječe i izrade, o uvođenju motornih pila u periodu od 1961. do 1963. g. Prvi neuspjeli pokušaj uvođenja MP u periodu od 1948. do 1951. u nas, neće se ovom prilikom ponovo obrađivati, jer je to urađeno u gore spomenutom radu. Možda tada i nisu navedeni svi relevantni činioci ovog neuspjeha. Za pisanje o toj problematici se koristila oskudna dokumentacija, što općenito karakterizira taj period razvitka šumarske mehanizacije. No o periodu od 1961. do 1963. kada su MP uspješno uvedene u tehnološki proces eksploatacije šuma, postoji obilje dokumenata. Evo kako je na temelju prikupljenih činjenica tekao proces uvođenja MP na području današnjeg SG »Hrast« Vinkovcii. Prva demonstracija MP tipa Stini — BLK za stručno osoblje ŠPIKA »Spačva« Vinkovci (tadašnji naziv Šumskog gospodarstva »Hrast«) održana je 21. prosinca 1960. u šumskog predjelu Stara Zabrana, šumarija Mikanovci2. Nekoliko dana ranije je 10 polaznika liz Vinkovaca sudjelovalo na tečaju za motorne pile u Velikoj kraj Slavonske Požege (8. do 16. XII 1960.R Tijekom 1961. g. nabavljeno je 30 komada motornih pila. One su poslužile u prvom redu za obuku radnika — rukovalaca motornim pilama. Učinak na sječi i izradi motornim pilama u toj godini nije posebno registriram. 1 »Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije«, Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Cctar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci — Slavonski Brod, 1974, str. 185—204 2 Tomić, B.: Dnevnik rada 3 Trohar, V.: Dvadeset godina koi išćenja motornih pila u šumarstvu naše Republike, Mehaniza cija šumarstva 6 (1981) 7—8 (217—227) 451 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Daljnji tak nabavki motornih pila kao i učinci rada na sječi i ´izradi motornim pilama u periodu od 1961. do 1965. g, prikazan je u tablici 1 i 2. U »Izvještajima o poslovanju« ŠPIK-a »Spačva« Vinkovci´1 navedeni su još i slijedeći podaci: — 1961. g. »Norme sječe i izrade u odnosu na nučni alat povećane su za 75V»« — 1962. g. »U II i III kvartalu prišlo se redukciji radnika na sječi izradi za 30%«. Bilo je velikih problema oko obuke radnika. »Tokom 1961. g. i 1962. g. osposobljeno je za Tad s motornim pilama 72 radnika «. — 1963. g. »Od 01. 10. 1963. ručne pile izbačene su iz upotrebe«. Dinamika nabave motornih pila na području današnjeg ŠG »Hrast« Vinkovci Tablica 1 nabavljeno otpisano stanje 31. XII itip pile nj Stihl Contra JO-BU Partner R12 Partner R12 Stihl 08 Ukupno 8 s Is CO J cc Godina Ö Ü o c Üo o © PQ PP y <Đ a c n 2 2 c m 2 2 C 2 U 3 M 3 6 55 w >-> 2 i o <-> Cl V) in w komad a 1961 1962 1963 1964 1965 15 15 30 18 50 30 — 12 — 12 ~ 30 30 42 30 50 — 15 — — — — 1 29 — 12 16 41 15 15 15 — 15 15 45 63 113 30 30 29 — — 1212— — 30 60 102 12 116 12 125 Sječa ol bavlj ena od 1962. do 1965. * Tablica 2 Godina God išnji plar sječe i — Izvršeno´ Motornim pilama Ručnim alatom Udio motornih pila m3 m3 m3 »>/d 1962 1963 1964 1965 173 986 186 868 203 745 208 148 52 977 153 952 203 745 208 148 121 009 32 916 30 82 100 100 * Izvori podataka: Izvještaj o poslovanju SPIK-a »Spačva« Vinkovci za 1961, 1962, 1963, 1964. i 1965. godinu, te pogonsko knjigovodstvo šumarija za 1962. godinu. 4 Šumsko poljoprivredno industrijski kombinat »Spačva« Vinkovci — tadašnji naziv ŠG »Hrast« 5 Skogsarbeten; Logging in Sweden 1980. g. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Kako se vidi iz tablica 1 i 2 motornim pilama je 1962. izrađeno oko 30°/<>, a 1963. već preko SO´"/» drvne mase godišnjeg plana sječa, kao i to da je proces uvođenja pila trajaoi od 1961. do 1963. godine. Ovakav neasporeno nagli tok uvođenja motornih pila u proces proizvodnje, rezultat je više faktora od ´kojih se navodi najhitnije: 1. Jedno>ručne motorne pile, posebno pila STIHL Contra s kojom srno" se susreli tek 1960. vrlo su prihvatljive za rad u šumarstvu. One su rezultat neprekinutog razvoja ovog sredstva rada u drugim razvijenim zemljama. Za ilustraciju ove tvrdnje neka posluži shema razvoja mehanizacije pojedinih faza rada u šumarstvu Švedske (slika 1). Vrst rada godine i»a´ 1980 KoriStcnjc notornih pila Mehanizirana sječa Mehanizi rano koranj e Mehani sirano kre 2 anj e Iveranje na sječini ili štjovari^tu Konjska vuča Slika 1. Razvoj mehanizacije pojedinih faza eksploatacije šuma Kod nas je, kao što je poznato, nastao prekid rada motornim pilama u periodu od 1951. do 1961. Razvitak MP u svijetu je 1 u tom desetljeću nastavljen. Interesantno je usporediti neke karakteristike pila iz 1961. s onima iz 1951. (tablica 3) Neke tehničke karakteristike MP iza II svjetskog rata Tablica 3 Tip pil Godina Snaga motora kW Ukupna masa kg Specifična masa pile kg,%W »Tales« Smith Ltd LONDON 1948 5,9 65 11,0 STIHL — Contra 1961 4,4 13,6 3,1 STIHL — 051 AV 1971 4,26 10,5 2,46 Iz ovih podataka vidi da su se u šestom desetljeću pile vrlo brzo razvijale, što nije karakteristično za njihov daljnji razvoj. Tada je stvorena nova generacija MP zahvaljujući primjeni mem´bramskog raspliinjača, korištenju većih brzina vrtnje le pogodnijih materijala. 2. U Šumskom gospodarstvu »Hrast« je već tada bio zaposlen veliki broj dobro obučenih stalnih šumskih radnika. 3. Kalkulacije koje su prethodile uvođenju pila pokazale su punu opravdanost uvođenja ovog novog sredstva rada u proces proizvodnje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Dapače, glavni razlog uvođenja motornih pila bila je ekonomičnost njihove primjene, a ne nedostatak radnika za ove poslove. 4. Početak razvoja samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa u šumarstvu stvorio je dobre međuljudske odnose, te povjerenje između .proizvodnih radnikarukovodećeg osoblja. 5. Tokom probnog rada, a naročito u početku uvođenja motornih pila u iprodzvodnju, vodila se izuzetno velika briga oko tog novog sredstva rada. Tu se posebno isticao naš prvi referent za motorne pile, poslovođa Nedić Ivan, koji je uz veliko zalaganje vrlo uspješno obavljao posao oko održavanja pila i urednog snabdijevanja rezervnih dijelova. Bedžula Drago, dipl. inž. šum. Na simpoziju Ekofilm 84 Poljska je prikazala i film »Bjalovješka prašuma«. Od životinjskog svijeta za tu prašumu karakteristično je govedo »žubri« (Bison bo- nasus) kojeg vidimo na ovoj slici. Danas ih se u tom šumskom kompleksu nalazi nekoliko stotina komada, ali kako u prvom tako i u drugom svjetskom ratu bili su gotovo uništeni. Njemačka okupaciona vojska vršila je odstrel za obskrbu mesom. |