DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 71     <-- 71 -->        PDF

uvažit mogućnost i želju vlasnika za tako značajnim skokom u izdvajanju za gospodarenje
šumama;


4. stanje privatnih šuma u smislu njihove devastiranosti traži daleko veća ulaganja
uz drastično smanjenje godišnjih sječa.
Sada, u provedbi ZOŠ-a učestali su pritisci Društveno-političkih zajednica i
šumarske inspekcije oko preuzimanja privatnih šuma od strane OOUR-a, Šumarija.


Postavlja se pitanje, da li je rješenje kompleksnog problema privatnih šuma u
prenosu gospodarenja na OOUR-e šumarstva ili se tu još nešto treba mjenjati, još
netko mora svoj dio zadatka izvršiti. Preuzimanjem privatnih šuma površina gospodarenja
se točno udvostručuje (primjer Zajednica općima Zagreb)*, a problemi
gospodarenja multipliciraju pa nije teško pretpostaviti što će sve izazvati prihvat
privatnih šuma, naravno uz pretpostavku da poslu pristupimo ozbiljno, stručno i
odgovorno.


Nama, koji živimo s tim shvaćanjima, čini se jednostavniji i isprav-nijd put preuzimanja
privatnih šuma na način, da društveno šumarstvo gospodari u cjelosti s
privatnim šumama. To znači da je iz svake kartice vlasnika jasno vidljivo stanje,
količina i vrijednost drvne mase konkretne čes ice šume.


Uz pretpostavku sačuvane šume vlasnik bi imao pravo na rentu u drvetu ili
novcu a isto tako vlasnik devastirane šume morao bi sanirati stanje ili šumu predati
u društveno vlasništvo.´


Naravno da takav pristup traži osim velikog stručnog uloga i određenu psihološku
i društvenu pripremu akcije. Vrlo značajne površine privatnih šuma to sasvim
sigurno zaslužuju — a i zadnji je čas.


Tomislav Starčević


Stojković, M.: Sume grada Zagreba i Zagrebačke regije, šumarski list CVIT (1983), br. 11—12.