DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 66 <-- 66 --> PDF |
U ovim sušnim razdobljima priobalnog krša, nastali su brojni šumski požari, ali će biti iskazani samo oni s većom izgorjelom površinom. Uz to su prikazane i vrijednosti meteoroloških elemenata na dan nastanka šumskog požara i to temperatura zraka u "C, relativna vlaga zraka u "/», brzina vjetra u m/sec i količina palih oborina u mm za protekla 24 sata. Na bazi tih vrijednosti izračunate su i prikazane numeričke vrijednosti IUG-a i IOP-a te klasa opasnosti za odnosni dan. ZAKLJUČAK a) Razdoblje od siječnja do kolovoza 1983. na Jadranu karakteristično je po čestim sušnim periodima u pojedinim mjesecima nego što ukazuju mjesečne ili ukupne količine oborina s obzirom da ome sadrže pojedine visoke dnevne količine koje ne mogu ublažiti niti prekinuti duga. sušna razdoblja s temperaturama iznad normalnih vrijednosti. Jedini hladni mjesec, u odnosu na normalu, bila je veljača, dok je svibanj bio relativno kišan, ali i ekstremno topao. Ovakove prilike uvijetovao je sjeverniji položaj Azorslke anticiklone s grebenom visokog tlaka preko jugozapadne i srednje Evrope, koja je također ljeti bila sušna. Sjeverozapadni visinski vjetrovi, umjesto uobičajenih zapadnih direktno s Atlantika, donosili su nad područje Jadrana suhi kontinentalni zrak. Time su frontalni sistemi, kao i frontalne oborine, bili slabije izraženi, a kišna razdoblja većinom kratkotrajna. Povremeni utjecaj ljetne ciklomalne aktivnosti sa Sredozemlja uzrokovao je rijetke lokalne nestabilnosti, ali kratkotrajni intenzivni pljuskovi kiše nisu mogli ublažiti dugotrajnu sušu. Usporedba s ranijim sušnim godinama pokazuje da suša u 1983. nije bila ekstremna, niti predstavlja rijedak1 događaj za ljetno razdoblje. Ono što karakterizira ovu sušu je njezina dugotrajnost kao posljedica dugotrajne neuobičajene atmosferske cirkulacije na području Evrope i Atlantika. To je ujedno i uzrok produženja sušnog perioda, a jesenska suša 1983. je bila ekstremna i najžešća u posljednjih 30 godina. b) Dugotrajni sušni periodi pogoduju isušivanju svih vrsta šumskih gorivih materijala, a time i povećanju stupnja njihove zapaljivosti. Prema tome, kao rezultat nejednake razdiobe paiih oborina javljaju se sušna razdoblja koja su u tijesnoj vezi sa nastankom i intenzitetom šumskih požara. Osnovi principi i metode koje se koriste u svijetu za procjenu opasnosti od šumskih požara, temelje se na klasifikaciji šumskih goriva i na procjeni vlage u šumskom gorivu, na bazi vrijednosti meteoroloških elemenata. Prema tome, zaštita šuma od požara temelji se na mreži meteoroloških stanica na osnovu čijih podataka i određenih metoda izračunavanja se dobivaju parametri o zapaljivosti šumskog gorivog materijala, a služe u prvom redu preventivnoj djelatnosti snaga na terenu. Razumijevanje i primjena meteoroloških informacija, uz poznavanje lokalnih prilika vremena, šumskog goriva i topografije može biti od velike pomoći snagama na zemlji u efikasnijoj obrani kada se šumski požar pojavi. |