DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ako se za bazu uzme 1982. godina, onda je za osam mjeseci u 1982. godini palo 11% manje oborina, nego za isti period 1983. godine. S druge strane iz prikazanih podataka (tabela 1) vidljivo je, da je sagorjela površina na priobalnom kršu u 1983. godini veća za 60% u odnosu na 1982. godinu. Očito je da se za tumačenje uzroka čestina kao i intenziteta šumskih požara za određeno područje, ne može osloniti na stanje samo jednog iako najhitnijeg meteorološkog elementa — oborine, jer takav pristup može navesti i na pogrešne zaključke. Ovo proizlazi iz tog razloga što niti jedan od meteoroloških elemenata uzet odvojeno, ne može dovoljno točno okarakterizirati stanje zapaljivosti šumskih gorivih materija. To se može objasniti time, što kod povoljnog stanja jednog meteorološkog elementa za uvjete zapaljivosti u šumi, stanje drugih meteoroloških elemenata mogu biti nepovoljni za te iste uvjete zapaljivosti. Prema tome, pod meteorološkim indeksom požara, podrazumijeva se interakcija svih relevantnih meteoroloških elemenata, kao i faktori duljine dana te mjeseca u godini, na stupanj zapaljivosti šumskog gorivog materijala na jednom određenom području kojeg reprezentira meteorološka stanica. TEMELJNA STRUKTURA METEOROLOŠKIH INDEKSA POŽARA Meteorološki indeks požara sastoji se od 6 komponenti: tri primarne, dvije posredne i konačno jedne koja pretstavlja intenzitet pojedinačnog požara u standardnom tipu goriva (si. 3). Tri primarne komponente su podindeksi koji slijede iz sadržaja vlage od dana do dana triju klasa šumskog goriva, različitih brzina sušenja. Dvije međukonipanente su podindeksi koji pretstavljaju brzinu širenja i količinu raspoloživog goriva. Sistem ovisi isključivo o meteorološkim mjerenjima svakog dana u sunčevo podne. U temeljnom obliku meteorološki indeks požara je niz jednadžbi koji se lako može obraditi kompjutorski. Treba naglasiti da, iako se meteorološki indeks požara računa iz podnevnih meteoroloških mjerenija, on stvarno predstavlja opasnost od požara u vrhu sredine popodneva, recimo od 14.00 do 16.00 sati. Za svako od tri goriva uklopljenih u meteorološki indeks požara razvijen je subsidijarni indeks s dvije faze, jednom za vlaženje kišom i jednom za sušenje. Ovi podindeksi, nazvani šifram a vlage , su ustvari sistemi knjigovodstva koji dodaju vlagu nakon kiše i oduzimaju nešto od nje za svaki dan sušenja. Za svako gorivo se uzima da se suši eksponencijalno, tako da ije trenutna brzina sušenja proporcionalna sadržaju slobodne vlage u struji. Ideja o standardnom gorivu osnova je na kojoj je izrađen sistem meteorološkog indeksa požara,. Konkretni podaci o sadržaju vlage i ponašanju požara upotrebljeni za postavljanje pokazatelja vlažnosti, kao i indeksa opasnosti od požara, odnose se na borove šume. Za standardno gorivo određena su staništa bora Pinus Banksiana i Pinus cortorta. Pošto je poznata činjenica da se šumski požar začinje na gorivom materijalu mrtve šumske prostirke, buduće analize o utjecaju vremenskih prilika na pojavu šumskih požara u RHMZ-u temeljit će se na meteorološkom indeksu požara, kod nas prihvaćene, kanadske metode. On je kičma cijelog sistema pomenute metode i njegove se komponente koriste u većini faza upotrebe paketa |