DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
područjem sjevernih širina niži od prosjeka. To je uvjetovalo pojačanu zonalnu cirkulaciju u sjevernoj Evropi, pa je i gibanje ciklona s frontalnim sistemima bilo mnogo sjevernije od uobičajenih ciklonalnih putanja. Među najizraženije anomalije ovakove cirkulacije spada siječanj sa središtem snažne anticiklone u jugozapadnoj Evropi. Zato je siječanj bio nad prosječno suh s oborinama ispod 30°/o od normalnih vrijednosti i dvostruko manjim brojem kišnih dana od uobičajenih. Razdoblje od veljače do svibnija bilo je vrlo neujednačeno s velikim prostornim i vremenskim oscilacijama atmosferskog stanja nad Jadranom. Veljača je bila vrlo hladna, a zajedno sa studenim to su bila jedina dva mjeseca u 1983. s izrazitom niskim temperaturama ispod normalle. Svibanj je, kao i srpanj, bio izrazito topao mjesec. Cijeli period od veljače do svibnja bio je karakterističan primjer velike persistencije kišnih i sušnih razdoblja koja pokazuje da mjesečne količine oborina ne mogu odraziti stvarnu sliku oborinskog režima na Jadranu. Prva polovica veljače bila je kišna, a druga sušna, dok je obrnuti slučaj bio u ožujku. Kišni period od 25. ožujka do 6. travnja bio je najdulji ne samo u promatranom razdoblju, već i u cijeloj 1983. godini. Mjesečne količine oborine su u oba mjeseca na srednjem i južnom Jadranu iznosile oko polovinu normalnih vrijednosti. Nekoliko kišnih dana .sredinom travnja uvjetovalo je oborine samo slabijeg intenziteta). Nasuprot tome u svibnju su dva kišna perioda, s prekidom od desetak sušnih dana sredinom mjeseca, bila uzrok visokoj mjesečnoj količini oborine koja je u Splitu, kao i u veljači, bila dvostruko veća od normale. Velikoj količini oborine u svibnju doprinjeo je ovaj posljedmji kišni period od 6 dana, od kojih su samo dva dana s ekstremnim oborinama iznosili 64°/o ukupne mjesečne količine. ´Za srednji Jadran je to bio i posljednji kišniji period u 1983. godini. Uzrok kišnijem razdoblju u travnju i svibnju na Jadranu bila je izuzetna atmosferska cirkulacija koja se ije bitno razlikovala od preostalog dijela godine. Jedino u ta dva mjeseca anomalije* cirkulacije su održavale prevladavajuću ciklonalnu aktivnost u području zapadne Evrope, s jačim jugozapadnim strujanjem nad Jadranom, Ovakva cirkulacija, čije su posljedice brže izmjene kišnih i sušnih razdoblja, predstavlja mnogo povoljniji oborinski režim na Jadranu nego anticiklonalni tip cirkulacije kakav je prevladavao u veljači i ožujku. Ljeto je na cijelom području Jadrana bilo sušno, ali s bitnim razlikama u pojedinim dijelovima i pojedinim mjesecima. Na sjevernom Jadranu su mjesečne količine oborine od lipnja do kolovoza bile dosta ujednačene, 30—40% manje od normale, ali broj kišnih dana nije bio bitno manji od uobičajenog, niti su sušna razdoblja trajala dulje od 10 uzastopnih suhih dana. Prema tome, obilježje suše na sjevernom Jadranu očitovalo se samo u slabijem intenzitetu oborina kao posljedice slabije izraženih frontalnih sistema sa sjevera. To nije iznenađujuće jer je anomalna cirkulacija atmosfere s izrazito povećanim tlakom nad Velikom Britanijom uvjetovala jaku sušu na području srednje Evrope, a prevladavajuće sjeverozapadno strujanje, umjesto uobičajenih zapadnih vijetrova, donosilo je nad Jadran relativno suhi kontinentalni zrak i ublažilo intenzitet frontalnih sistema. * odstupanje od srednjeg stanja, persistenoija = postojanost, stalnost |