DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 5 <-- 5 --> PDF |
šum. list CVIII (19841 383 UDK. 630" 237.2 .001/2 POZITIVAN UTJECAJ HIDROMELIORIZACIJE NA SUZBIJANJE SUŠENJA AMERIČKOG BOROVCA U KULTURI ODRA Branimir MAYER Nikola KOMLENOVIC* SAŽETAK. U radu se iznose rezultati istraživanja utjecaja dodatnih hidromelioracija pseudogleja na suzbijanje sušenja američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturi Odra kraj Zagreba. Međurednim kanalima postignuta je brža evakuacija stagnirajuće površinske vode što se vrlo pozitivno odrazilo na vitalnost i uspijevanje ove šumske vrste. UVOD Problem sušenja američkog borovca na pseudoglejnirn tlima SR Hrvatske poprima epidemijske razmjere s vrlo negativnim šumsiko-gospodarskim posljedicama. Predmetna istraživanja započeta su u okviru šireg projekta koji je tretirao ovu problematiku. Pokusom smo obuhvatili kulturu američkog borovca na lokaciji Odra kod Zagrebu, koju je u desetoj godini zahvaitilo tipično sušenje. Kultura je osnovana 1961. godine na pseudogleju zaravni s razmakom biljaka 6x 3 m uz prethodne agro-tehničke mjere dubokog oranja, baulacije i fertilizacije, a četiri godine međuredno su uzgaijanje poljoprivredne kulture. Ovim smo istraživanjima pristupili 1976. godine otvaranjem kanala po linijama međuslogovnih brazdi sa svrhom utvrđivanja utjecaja dodatnih hidromelioracijskih mjera na intenzitet sušenja. METODE ISTRAŽIVANJA Shema postavljenog pokusa vidljiva je iz slike 1. Uz kontrolnu plohu (ploha 3) postavljene su plohe s međurednim hanalima dubine 60 (ploha 1) i 30 cm (ploha 2), koji su otvarani traktorskim priključnim strojem. Korišten je prirodni pad pleistocensike terase do 1° prema bližnjem potoku Odri. Na plohama 1 i 3 obavljeno ije trogodišnje praćenje dinamike momentalne vlage gravimetrijskim metodom (IV 1976. — IV 1979.) radi utvrđivanja režima vlažnosti tla. Uzorci su vađeni u petnaest-dnevnim intervalima iz tri dubine * Dr Nikola Komlanović, Šumarski institut Jastrebarsko. Mr Branimir Mayer, šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 6 <-- 6 --> PDF |
c = 60 cm b = 30-40 cm Ploho t Slika I. Shematski prikaz pokusnih ploha do 70 cm i tri ponavljanja. Momentalne vlažnosti preračunate su u vol umne određene na uzorcima iz valjaka Kopeckog, koji su uzeti iz profila u vrijeme zasićenosti tla vodom. Po metodi Richardsa određena je retencija vode od 0,33 i 15 bara kao osnova za razgraničenje vlažne i mokre faze tla. Na uzorcima iz profila tla određena je reakcija staklenom elektrodom, sadržaj humusa po Tijurinu, sadržaj ukupnog dušika po Kjeldahlu, fiziološki aktivni Pa O-, i K2 O po Al-metodi i mehanički sastav pipet-metodom u Na pirofosfatu. Jednokratno komparativno mjerenje Eh-vrijednosti redoks potencijala 11 mV u 30 ponavljanja obavljeno je krajem X mjeseca 1983. godine na prijenosnom potenciometru. Na kraju vegetacijske sezone 1983. godine položili smo tri primjerne plohe veličine 1500 m2 kao reprezentante opisanih specifičnosti. Drvna masa utvrđena (je pomoću Hengstovih dvoulaznih drvnogromadnih tabela, a tekući prirast Meyerovom diferencijalnom metodom (KLEPAC 1963). Uzorci biljnog materijala (iglica) za laboratorijske analize sabrani su iz gornjeg dijela krošnje Sa po 20 srtabala na svakoj primjernoj plohi. Kemijskim analizama bile su obuhvaćene samo jednogodišnje iglice. Dušik u uzorcima biljnog materijala utvrđen je metodom Kjeldahla (makro postupak). Za određivanje sadržaja ostalih analiziranih elemenata biljna je tvar rastvarana sumpornom i perklornom kiselinom. Fosfor je iz ekstrakta određen spektrofotometrijski. kalij plamenfotometrijski, a ostali elementi metodom atomske absorpcije. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 7 <-- 7 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Istraženi profil rigolanog tla iz pseudogleja zaravni karakterizira u P horizontu (0—50 cm) pH u H20 od 4,2 do 5,1, pH u nKCL od 3,6 do 3,8, sadržaj humusa 2,8 do 3,2%, ukupnog N 0,17 do 0,19% P2Os do 9,7 mg/100 g tla K.,0 14 do 18 mg/100 g tla te sadržaj čestica gline do 70 cm dubine od do 35.1%. Dinamika vlage u tlu Prema podacima meteorološke stanice u Jastrebarskom, dvadesetak kilometara udaljene od objekta, razdoblje istraživanja dinamike vlage odvijalo se je u prosječno vlažnoj 1976. (954 mm), nešto sušoj 1977. (838 mm) i sušnoj 1978. godini (799 mm oborina). U tabeli 1. navede i su rasponi momentalne vlage u trogodišnjem razdoblju. Minimalna vrijednost cd 21,8 vol. °/o registrirana je u VIII mjesecu 1978., a maksimalna sa 67,8 vol. ° o u I mjesecu 1977. godine Maksimalna vrijednos prelazi porozitet u konkretnom slučaju za preko 10%> što ije poznata pojava u našoj literaturi, a pripisuje se dinamici volumne specifične težine, koja ovom prilikom nije uzeta u obzir (BURLICA 1972., RACZ 1976.. DOBRENOV 1979., VUCIČ 1980. i drugi). Tablica 1. Trogodišnji raspon momentalne vlage (1976. — 1979. god.) PLOHA 1 PLOHA 3 (ibaiulaoija i kanali) (baulacija) Dubina cm 0—20 25—45 50—70 0—20 25—45 50—70 Maksimalne vrijednosti u vol um. °/o 50,9 56,9 67,8 55,9 66,1 65,9 Minimalne vrijednosti u votum. o/o 21.8 26.0 29.9 25.6 29.4 30.9 Na slici 2. prikazani su odnosi trajanja vlažne i mokre faze (melioriranog pseudogleja-U vegetacijskoj sezoni vidljiv je u površinskom sloiju 0—20 cm produžetak ekološki povoljne vlažne faze na kanaliziranoj plohi 1 za 14°/o u odnoisu na plohu 3, a slično je kod dubine 25—45 cm, dok u Bg horitzontu (50—70 cm) taj je odnos približno izjednačen. Zimsko razdoblje pokazuje u površinskom sloju znatno veće učešće vlažne faze na kanaliziranoj plohi 1 u odnosu na kontrolnu plohu 3 s raelikom od 40%, dok su u dubljim slojevima manje razlike. Trogodišnji prosjek karakterizira veće učešće povoljne vlažne faze u sloju 0—20 cm za 29% u korist plohe 1 s kanalima, u sloju 25—45 razlika od 10% također je u korist prve plohe dok je zastupljenost vlažne i mokre faze u Bg horizontu izjednačena. 385 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Vegetacijska Zimsko Trogodišnji sezona razdoblje prosjek Ploha 1 Ploha 3 Ploha 1 Ploha 3 Ploha 1 Ploha 3 (kanali) (kanali) (kanali) Slika 2. Odnos vlažne i mokre faze melioriranog pseudogleja - trogodišnji srednjaci Jednokratno komparativno mjerenje Eh vrijednosti redoks-potencijala krajem X mjeseca 1983. godine dalo je za 105 i 135 mV veće vrijednosti na kanaliziranoj plohi za prve dvije dubine dok su prosječne vrijednosti mjerenja u Bg horizontu bile dosta izjednačene. Svi podaci upućuju na zatečeno stanje oksidacijske faze tla. Stanje ishrane Podaci o kemijskom sastavu asimilacijskih organa prikazani su u tablici 2. Ovdje proizlazi da je ishrana borovca dušikom, fosforom, kalijem u diyelu kulture na kom je provedeno otvaranje međurednih kanala povoljnija nego na kontroli. To pokazuje da su primjenjene hidromelioracijske mjere pozitivno utjecale na mobilizaciju i usvajanje raspoloživih hraniva od strane borovca. Razlike u koncentracijama hraniva nisu velike ali pri tome moramo imati u vidu da borovac u dijelu kulture gdje su provedeni dodatni melioracijski zahvati producira značajno veću biomasu pa1 su ovdje potrebne i znatno veće količine hraniva za održavanje određenih koncentracija. Za ilustraciju je dovoljno obračunati sadržaj analiziranih hraniva u 100 iglica kako to predlaže ZÖTTL (1957). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tablica 2. Koncentracija hraniva u iglicama Oznaka N P2O5 K2 0 Mg CaO Fe Mg Zn plohe (,0/d suhe tvari) ppm 1 (kanali 60 cm) 1.57 0,185 0,63 0,49 0,154 90 556 90 2 (kanali 30 cm) 1.47 0,174 0,51 0,63 0,140 90 664 75 3 (kontrola) 1.45 0,174 0,53 0,56 0,140 115 573 95 Kada bi se količine analiziranih hraniva obračunale u cjelokupnoj biomasi tada bi razlike između pojedinih tretiranja bile još veće u korist onih gdje su provedeni dodatni melioraciijski zahvati. Kod razmatranja analitičkih podataka potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da je 1983. godina bila ekstremno sušna pa je te godine kanalska mreža imala manji utjecaj na vodni režim nego u drugim godinama. Uspoređujući naše rezultate s podacima do kojih smo došli kod istraživanja ishrane bor ovca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (KOMLENOVIĆ, 1965), možemo zaključiti da je stanje ishrane proučavane kulture dušikom u toj godini bio općenito nepovolijno. To posebno vrijedi za kontrolnu plohu na kojoj nisu otvoreni kanali. Ishrana ostalim analiziranim hranivima može se općenito ocijeniti povoljnom. Na to sigurno ima značajan utjecaj i fertilizacija koja je provedena kod osnivanja kulture. U skladu stim je i činjenica da su u zoni rizosfere prisutne značajne količine a´ktivnog fosfora, kalija i drugih hraniva. Iz svega iznesenog proizlaizi da su provedeni zahvati povoljno utjecali na ishranu borovca. Tablica 3. Količina nekih makroelemenata u iglicama Oznaka plohe N P K mg/100 iglica Ca Mg 1 2 3 (kanali (kanali 60 30 (kontrola) cm cm) 10.05 9.41 7.97 1.18 1.11 0,96 4.03 3.26 2.91 3.13 4.03 3,08 0,99 0.90 0.77 Taksacijski podaci U tablici 4. prikazani su neki taksacijski podaci registrirani na tri primjerne plohe. Njihova interpretacija vrlo je jednostavna. Evidentiranjem broja stabala i panjeva utvrđeno je da je prije nastupa sušenja na svim primjernim plohama bio gotovo isti broj stabala. Na plohi 1 gdje su kanali izvedeni na dubinu od 60 cm sušenje je usporeno tako da se je do feraja 1983. godine posušilo svega 15°/o stabala. Na dijelu kulture s plićim kanalima (30 cm) posušila se skoro polovina stabala (45°/o). Na kontrolnoj primjernoj plohi 3., gdje nisu provedeni dodatni melioracijski zahvati, sušenje je poprimilo masovne razmjere (posušeno 650/ö stabala). Rezultat toga je znatno veća drvna masa i prirast dubećih stabala u kanaliziranom dijelu kulture, posebno na plohi 1, u odnosu na kontrolu. Dodatni meliorativni zahvati pokazuju i pozitivan učinak na visinski rast. Debljinski rast na kontrolnoj plohi nimalo ne zaostaje, što je i razumlji |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tablica 4. Osnovni taksacijski podaci n v i 2«. a Ili OznakaPlohe * pat? g g naä Pna ha c J Q E .„ g e« Ü B r I e w > § a | l f § w a f «i . ,^-g g 8 « Oi a I 1 (kanali 60 cm) 2 (kanali 30 cm) 3 (kontrola) 458 302 187 83 243 354 541 545 541 263 178 95 20,2 13.5 7.0 16.2 16.1 14.6 28.4 29.0 28.2 72 74 46 vo, jer mali broj stabala ima povoljne uvjete za razvitak krošanja i rast u debljinu. O odumrlim stablima niije vođena evidencija. Poznato je međutim, (ORLIĆ, 1984.) da sušenje zahvaća sve klase stabala i da pri tom nema pravila. Razmatrajući fenomen propadanja borovčevih kultura s ekonomskog stanovišta moramo napomenuti da je istraživana kultura počela propadati u fazi kada se veći dio materijala mogao iskoristiti. To u značajnoj mjeri umanjuje štetne posljedice ove pojave. ZAKLJUČCI Na osnovi iznesenih rezultata i diskusije mogu se donijeti ovi zaključci: Provedba dodatnih hidromelioracijskih zahvata na pseudogleju pozitivno je utjecala na smanjenje intenziteta sušenja američkog borovca. Međuredni kanali dubine 60 cm pokazali su se djelotvornijim od kanala dubine 30 cm. Provedene mjere povoljno su djelovale na stanje ishrane te rast i prirast istraživanja kulture američkog borovca. Primjenjena fertilizacija kod osnivanja kulture pozitivno je utjecala na sadržaj odgovarajućih hraniva u tlu i ishranu borovca. LITERATURA B a š i ć, F. (1983): Prilog poznavanju oksidoredukciijskog potencijala u nekim tipovima tala. Magistarski rad 38 pp, Zagreb. Burlica , Č. (1968): Karakteristike režima vlažnosti pseudogleja pod šumskom vegetacijom. Zemljlište i biljke, Vol. 17, No. 2, Beograd. Burlica , Č. (1972): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta Bosne. Doktorska disertacija, 99 ipp, Sarajevo. Dobrenov , V. (1979): Bubrenje zemljišta i zapreminska težina. Zemljište i biljka, Vol. 28, No, 3, 159—163, Beograd. Dokuš , A. (1976): Uspijevanje američkog borovca (Pimis strobus L.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb. Hal am bek, M. (1979): Prilog poznavanju uzroka sušenja američkog borovca (Pinus strobus L.) na području Hrvatske s posebnim osvrtom na pojavu Verticicladliella iprocera KendriCk, Zagreb. K 1 e p a c, D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća a sastoj´ina, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Komlenović , N. (1965): Koncentracija hraniva u iglicama američkog borovca kao indikator fertilizaćije, Zagreb. Komlenović , N. (1984): Klaroza američkog boirovca (Pinus Strobus L.). na karbonatnim tlima i mogućnost njenog suzbijanja. Radovi, 55, Šumarski institut, Jastrebarsko. Komlenović, N., Vanjković, S., Mart ino vi ć, J. (1968): Jedan pokus s američkim borovcem (Pinus strobus L.) na nizinskom pseudogleju i mineroorganogenom močvarnom tlu kod Karlovca. Šumarski list, 3—4, Zagreb. Komlenović , N., Orlić , S. (1984): Istraživanje utjecaja obrezivanja grada i gnojidbe na intenzitet sušenja američkog boirovca. Radovi, 55, Šumarski institut, Jastrebarsko. M a r t i n o v i ć, J. (1965): Utjecaj tla na uspijevanje borovca (Pinus strobus L.) u kulturi »Bučice« u Hrvatskom zagorju. Šumarski list, 5—6, Zagreb. Marti no vić, J., Komlenović, N, Milković, S. (1967): Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora (Pinus silvestris L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) kraj Ogulina. Šumarski list, 3—4, Zagreb. Mayer , B. (1976): Režim vlažnosti pseudogleja pod raznim načinima šumskog gospodarenja. Magistarski rad 42 pp, Zagreb. Mayer , B. (1976): Neki problemi interpretacije elemenata vodnog režima na humusnom amf.iglejinom tlu. Vodoprivreda, god. VII, br. 39, 16—20, Beograd. Orlić , S. (1984): Kultura američkog boirovca u SR Hrva´skoj. Radovi, 55. Šumarski institut, Jastrebarsko. Orlić, S., Harapin, M., H a 1 a m b e k, M., Mayer B. (1973): Sušenje američkog boTOVca (Pinus strobus L.) u kulturama. Šumarski list, 9—10, Zagreb. R a c z, Z. (1976): ´Interpretacija podataka i bilanciranje vlage tla na razne namjene. Vodoprivreda, god. VII, br. 39; 26—32, Beograd. R e s u 1 o v i ć, H. i B i s i ć-H a j r o, Dž. (1972): Dinamika redcks potencijala u pseudogleju. Zemljište i biljaka. Vol. 21, No 1, 69—76, Beograd. S k o r i ć, A., M i h a 1 i ć, V. (1964): Putevi melioracija pseudogleja u Hrvatskoj. Agronomija, br. 7., Beograd. Vučić , N. (1980): Prilog pristupu proučavanja vodno-fizičkih svojstava teških zemljišta i vrednovanju dobijenih rezultata. Zemljište i biljaka, Vol. 29. No 1. 93—98, Beograd. Z ö 111, H. (1958): Ein Vergleich zwischen Ammoniakgas und Sbickstoffsalz-Düngung ´in Kiefern und Fichteribeständen Bayerns. Foirstwiss. Cbl., 77, 1/2. The Positive Influence of Hydromelioration on the Dieback Control in the Odra Culture of Eastern of White Pine Summary The paper contains investigation results of the influence o strobus L.) in the Odra culture, near Zagreb. The experiment was laid out in the Eastern white pine culture at Odra near Zagreb. The experimental culture was established on the pseudogley terrace in 1961. The preliminary agricultural measures had been: deep plaughing, arched sail formation and fertilization. In spite of the measures undertaken intensive dieback appeared when the culture was abut ten yeares old. 389 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 12 <-- 12 --> PDF |
In 1976 linterrow canals, 30 and 60 cm deep, were made. The culture develompment was registered in 1983. It was concluded that the additional hydromelioirative measures have positive influence on the Eastern white pine dieback reduction and also on the growth and nutrient status of the culture. U NEKOLIKO REDAKA — Prema nalazu Instituta za zaštitu od zagađenja u Essen-u (Zap. Njemačka) da šume stradaju ne samo od »kiselih kiša« nego i od ozona. Povećane količine ozona nastaju kemijskom reakcijom između oksida dušika i ugljikovodika kada su ovi izloženi snažnoj sunčevoj svjetlosti. Na ozon kao daljnjeg štetnika vegetaciji (šume) upućuje činjenica, da se u SR Njemačkoj količina SO,2 u zraku od 1976. godine nije povećala, dok se količina dušičnih oksida od 1966. godine povećala za 70%. Najveći dio dušičnih oksida nastaje u automobilskom prometu (45%), a zatim u električnim centralama i toplanama (31%). Na ostale izvore dušičnih oksida koji dolaze u atmosferu otpada, dakle, 24° „ u kojem svoj udio ima i zračni promet. Vrijedno bi bilo i kod nas obratiti pažnju na dijelove sastojina uz autoputeve, što je u prvom redu dužnost terenskih šumara. Povećane količine ozona i kiselih kiša i ne moraju prouzrokovati ugibanje stabala, ali se ono može čitovati u smanjenju prirasta i vitalnosti stabala. — Općina Amance u Francuskoj (30 km istočno od grada Troyes) posjeduje 338 ha šume hrasta lužnjaka; 115 ha je visoka šuma podignuta sadnicama (hrasta 5 do 7500 biljaka po ha a breze 5 do 2500 po ha) između 1840. i 1860. godine. 1978. godine počelo je ugibanje stabala, pojedinačno i skupinama, sa simptomom sušenja najprije grančica a zatim grana i cijelog stabla. Na najstarijim stablima često se nalazi i Armillaria mellea do visine 2 m. Pretpostavlja se, da je sušenje posljedica suše, u 1976. godini i napada gusjenica 1977. godine. — U Francuskoj, pokrajinama Languedoc, Midi-Pirenees, Aquitaine i Poitou-Charentes, od 1981. do 1983. godine podignuto je 1 141 ha eukaliptika. Koriste se 3 vrste: E. dair.vmplana, E. gunii i E. Vitaminalis u hibridaciji. Ove vrste, između 600, jzabrane su u Stanici za šumarska istraživanja u Nancy-u kao vrlo produktivne a dovoljno otporne na hladnoću. Eukaliptike podiže »Udruženje šuma — celuloza« kako bi se osigurao dio sirovina, celuloznog drva. — Za održavanje i obnavljanje nacionalnih parkova i drugih posebno zaštićenih objekata prirode i povijesnih spomenika u SAD, od najvećeg površine 5,2 milijuna ha (Nacionalni park Wrangeil — St. Elias na jugoistoku Aljaske) do najmanje površine 0,008 ha (Thaddeus Kosciusko u Nacionalnom memorijalnom parku u gradu Philadelphija, država Pennsylvania) u 1983. godini utrošeno je 331 milijun dolara. |