DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Tab. 2.


Šumarija
Ukupna izmjerena
drvna masa
m;!
Drvna maisa
bez bjeljike
m3
Postotak bjeljiike
u drvnoj masi
%
1 2 3 4
Čazma 19,88 13,94 29,88
Vrbovec 105,31 63,32 39,87
Noivoselec 29,53 21,05 28,72
Spačva (Tromeđa) 42,21 29,10 31,06
Spačva 17,71 10,94 38,23
Kloštar Podravski 78,12 61,33 21,43
Spačva (Svenovo) 137,71 105,57 23,34
Repaš 209,71 166,84 20,44
Li povij an i 203,89 165,65 18,75
Novska (Zelenika) 199,00 151,56 23,84
Novska (Tratlika) 446,92 350,25 21,63
Ukupno (Prosjek) 1.489,99 1.139,55 23,52


sve ono što smo naprijed naveli u vezi sa sušenjem hrastovine. Taj postotak
je veći kod mlađih sastojina do 100 godina i on iznosi 31,5°/», što je i razumljivo,
dok kod starijih sastojina (100—140 godina) on u prosjeku iznosi 21,6%
ili oko 10°/o manje.


U tabeli 3. smo izmjerene drvne mase oblovine razlučili na Sortimente i
utvrdili postotke bjeljiike u drvnoj masi tih tehničkih sortimenarta.


Odmah se iz tabele vidi poznata činjenica da što je Sortiment deblji to je
manji postotak bjeljike u njemu.


U prosjeku furnirski trupci imaju oko 21,7% bjeljike u ukupnoj drvnoj
masi oblovine, dok pilanski trupci I klase sadrže bjelljike oko 23,4%, pilanski
trupci II klase 26,6% a pilanskli trtpuci III klase 25,2%.


Podatak za pilanske trupce II klase je vjerodostojan, jer se odnosi na
250 m´! izmjerene drvne mase, za razliku od pilanskih trupaca III klase, kod
kojih nismo uspjeli izmjeriti više od cea 100 m:!. Prema tome, podatak za
pilanske strupce III klase može se uzeti kao oriijentaćioni.


Iako je izmjerena mala količina drvne mase rudničkog drva (cea 27 m3)


— postotak bjeljike je u njoj znatan i iznosi oko 35,3%. Kada se ima na
umu da se radi o tanjim sortimentima, onda je razumljivo da je taj odnos
sličan onome u mladim hrastovim sastojinama koji smo već naveli.
U tabeli 4. smo donijeli zanimljive vrijedosne podatke istraživane drvne
mase oblovine po sortimentima. Upravo iz te tabele rezultiraju postotni odnosi
što smo ih prikazali u tabeli 5. Stoga ćemo te dvirje tabele zajedno analizirati.


419