DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
glavnom), a kupac smanji srednje promjere tehničkih sortimenata za promjere bjeljike i time smanji ne samo njihovu količinu nego i deklasira ih, odnosno spusti u nižu kvalitetnu klasu niži cjenovni razred. Poznato je, naime, da je prema JUS-u najpresuđniji srednji promjer sortimenta prilikom njegova razvrstavanja ili sortiranja u kvalitetnu klasu (5, 6). Isto prema JUS-u i unutar jedne te iste kvalitetne klase (za tvrde listače) postoje cjenovni razredi sortimenata, kojima su prodajne cijene funkcija srednjih promjera bez kore (2, 3). Ako se sortimentu odbije bjeljifca i zbog nje smanji srednji promjer, samim tim taj Sortiment se redovito razvrstava u nižu kvalitetnu klasu i odgovorajući, dakako, niži cjenovni razred. Na tome šumarija gubi. Dakle, šumarija gubi: a) na bonificiranoj količini drvne mase (supstanci) bjeljike; b) na bonificiranoj kvaliteti drvne mase zbog smanjenja srednjih pro mjera sortimenata (deklasiranja) uslijed odbijanja bjeljike; c) na uzaludnim direktnim troškovima sječe, izrade, izvoza i prevoza drvne mase bjeljike koja će konačno biti bonificirana (odbijena). Upravo navedeno pod a), b i c) predstavlja cilj naših istraživanja kojih rezultate donosimo u ovome radu. U normalnom gospodarenju glavna sječa šumskih sastojina se vrši u dobi njihovih sječnih zrelosti, odnosno u dobi njihovih propisanih ophodnji. Za tu dob sječe i čitavo iskorištavanje planiraju se, pripremaju, koncentrišu. Tada su one jeftinije po jedinici proizvoda (kubiku) od prisilnih sječa u sušenjem zahvaćenim sastojinama, koje su najčešće i stablimične. Takve neplanirane, prisilne i stablimične sječe i čitavo iskorištavanje znatno su skuplje za šumariju i ona na njima u pravilu gubi. U daljnjem tekstu ćemo ukratko opisati metodu našeg rada i iznijeti rezultate ovih istraživanja. Na ´kraju ćemo analizirati te rezultate i iz njih izvući odgovarajuće zaključke. Dakle, od navedena 42 odjela u kojima1 smo mjerili — za ova istraživanja smo, kako smo već naprjed istakli, izdvojili 11 odjela. U njima smo mjerili — pored podataka koje smo naveli u našem prethodnom radu (4), i debljinu bjeljike, kao i sve relevantne elemente u vezi s njom. Na iskrojenim tehničkim sortimentima u sječini mjerili smo na debljem i tanjem kraju svakog sortimenta (komada) pod kutem od 90° i polumjer do unutarnjeg i vanjskog ruba debljine bjeljike i te smo podatke unosili u terenski manual. Nakon toga smo pri obradi podataka izračunali kubature odnosnih tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez nje. Iz razlike tih kubatura ustanovili smo kubaturu bjeljike, koja će se morati potencijalnom kupcu bonificirati. Nadalje smo utvrdili vrijednost tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez bjeljike. Iz razlike tih vrijednosti utvrdili snio ujedno i deklasiranost sortimenata uslijed smanjenih srednjih promjera. Tako smo utvrdili vrijednost tehničkih sortimenata uzrokovanih sušenjem hrasta lužnjaka u našim šumatma. Zatiim smo utvrdili troškove šumarija za sječu, izradu, izvoz i utovar sortimenata na poimoćnom stovarištu po jedinici proizvoda (kubiku). Te troškove primijenili smo napokon na količinu bjeljike koja za šumariju u sušenjem zahvaćenim sastojinama predstavlja izravni gubitak. |