DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sušenje hrasta lužnjaka, a to je truljenje i bonificiranje bjeljike. Naime, vanjski omotač drva ili bjeljika na hrastovim stablima, pri njegovu sušenju, odmah počne trunuti i, ako se stabla na vrijeme ne posiječe, ona za 2—3 godine istruli i više nije za upotrebu. Za razliku od nje — srčika je otpornija i ona istruli za 10-tak godina, te ju je vremenski moguće spasiti, odnosno realizirati (unovčiti). Sloj (omotač) bjeljike je kod mlađih .stabala relativno širi i obuhvaća veći postotak u ukupnoj masi stabala nego kod starijih stabala. Starija stabla ili sastojine ponajčešće i nemaju bjeljike, nego se drvo na cijelom presjeku izjednači poprimajući zatvoreno-smeđu boju, vjerojatno pod utjecajem veće količine tanina (prirodnog impregnansa) u drvu. Mi smo u svojim prijašnjim radovima pisali, a šumarski praktičari su nam to i potvrdili, da su hrastova stabla ceteris paribus zrela za sječu kada se na presjeku njihova drva boja izjednači, odnosno postane zatvoreno-smeđa. To je, doduše, empirijsko saznanje, ali naše najpovoljnije sječne zrelosti su se redovito kumulirale oko onih starosti hrastovih stabala (sastojina) koja nisu imala ili su imala sasvim tanke slojeve (omotače) bjeljike (5). Poznato je da količina prosječnog dobnog prirasta drvne zalihe nakon apsolutne zrelosti opada, što nije slučaj s vrijednošću takvog prirasta drvne zalihe koja se uvećava do najpovoljnije vrijednosne sječne zrelosti, a ona za hrast lužnjak iznosi 160 godina (5). Upravo u toj dobi hrastovina dobija jednoličnu boju; tada ona manje truli, otpornija je i s manje otpada (škarta), kako prilikom njezina Masiranja u iskorištavanju šuma, tako i u primarnoj preradi drva. Otuda su, dakako, i bolji financijski rezultati u obadvije grane šumskodrvne privrede. Vanjski su znaci sušenja hrasta lužnjaka, odnosno hrastovih sastojina zahvaćenih sušenjem — stabla bičastih ii rijetkih krošanja s klorotičnim lišćem, što je znak njihove fiziološke oslabljenosti, Lub kore mjestimično počne bubriti i odlijepljivati se od drva, a ispod kore drvo (bjeljika) počne truliti. Trulež prvo zahvaća bjelijiku i ona, ako se ne posiječe. za 2—3 godine istruli — tako da više nije za upotrebu. Srčika hrastova stabla, kako smo naprijed istakli, sporije propada i prikladna je za upotrebu i nakon 10 godina od kako je stablo ili sastojina zahvaćena sušenjem. U posljednjih 50 godina, od kada je primjećeno ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u Hrvatskoj — pojačane su i sječe u njima/, bez obzira da li u okviru godišnjeg etata ili izvan njega. Od tada. a naročito posljednjih godina, i kupci hrastove oblovine — znajući za tu činjenicu — postali su oprezniji. Stoga prilikom kupnje ili preuzimanja te olblovine zahtijevaju bonifikaciju za volumen bjeljike u sortimentima. Prema ovim istraživanjima, postotak bjeljike u prosjeku iznosi 23,5% od ukupne drvne mase tehničkih sortimenata ili od njihova ukupnog posječenog godišnjeg etata hrastovine u nekoj od šumarija. Kako ima šumarija koje godišnje sijeku znatne količine hrastovine — to bi se moglo dogoditi da moraju bonificirati i znatne količne posječene, izrađeie, izvezene i dopremljene drvne maise bjeljike i na njoj ostvariti goleme gubitke. Dakle, šumarije — kako smo. naveli — doznače, posijeku, izrade, izvezu i utovare tu drvnu masu bjeljike na pomoćnom stovarištu (može i na |