DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Brutto drvnu zalihu hrastovine u Jugoslaviji, odnosno SR Hrvatskoj, reducirali
smo na uobičajeni postotak iskorištenija u šumi i na taj način smo dobili
potencijalnu ili korisnu drvnu masu. Tu netto drvnu masu smo razvrstali u Sortimente
prema postotnom učešću sortimenata u debljins´kom stepenu od 57,5 cm
i utvrdili apsolutne iznose drvne maise potencijalnih pojedinih sortimenata. Te
smo iznose pomnožili s jediničnim cijenama sortimenata na panju zbrajanjem
utvrdili približnu vrijednost drvne zalihe hrastovi´ne u Jugoslaviji i SR Hrvatskoj.


Debljinski stepen od 57.5 cm, odnosno njegov postotni odnosi sortismenata
u korisnoj drvnoj masi, uzeli smo pak zato što je njime definirana sječna zrelost
hrasta lužnjaka sa stanovišta iskorištavanja šuma (5). Naime, ona osigurava
sve JUS-om predviđene Sortimente za daljnju preradu i za direktnu upotrebu.


Osim toga taj stepen zauzima i središnje (prosiječno) mjesto u sortimentnim
tablicama za hrast lužnjak (6).


Godine 1980 objavili smo iz tih istraživanja u »Šumarskom listu« br. 1—2,
str. 3—15) jedan rad u obliku prethodne obavijesti (4), pod naslovom »Ekonomske
posljedice sušenja hrasta lužnjaka (Q. robur L.)«. U njemu smo naveli:


a) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 68 godina
ove usporedne rezultate:



zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 35,7 mm,
a sušenjem zahvaćena je 30,8 mm ili 13,730/6 manje;

zdravoj sastojim trebalo je 38,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih
10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 42.3 godine ili 4 godine više;

sušenjem zahvaćena sastojina ima za 13,58% manju prosječnu vrijednost
1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine.
b) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 126 godina
ove pak usporedne rezultate:



zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 45,8 mm,
a sušenjem 35,9 mm ili za 21,62´0/o manje;

zdravoj sastojim trebalo ije 44,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih
10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 57.0 godina ili 12,7 godina više;

sušenjem zahvaćena sastojina ima čak za 40,19,()/o manju prosječnu vrijednost
1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine.
Upravo navedeni podaci, koji se odnose na četiri odjela (dva tandema),
potakli su nas da naša prvobitno zanvJšljena istraživanja proširimo na ijoš jednu
vrlo relevantnu dimenziju do koje smo došli tokom istraživanja, a koja je
obuhvaćena u naslovu ovoga rada. Ovim radom ćemo otouhvatiti 11 odjela u
kojima smo mjerili s područja 8 šumarija Slavonije i Podravine. Podatke iz
ostalih odjela i šumarija prikazat ćemo u našem slijedećem radu.


CILJ ISTRAŽIVANJA. METODA RADA I REZULTATI
ISTRAŽIVANJA


Već smo istakli da smo tokom istraživani]a na terenu i iz brojnih razgovora
sa stručnjacima iz šumarsko operative uočili dodatni ekonomski problem


414