DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 413 UDK 630*671 : 630*44.001/2 ISTRAŽIVANJE EKONOMSKIH POSLJEDICA TRULJENJA I BONIFICIRANJA BJELJIKE PRI SUŠENJU HRASTA LUŽNJAKA (Q. ROBUR L.) U ŠUMARA SR HRVATSKE Dr Uroš GOLUBOVIC* SAŽETAK. Nakon prethodne obavijesti (4) autora o njegovim istraživanjima ekonomskih posljedica sušenja hrasta lužnjaka i ekonomskog odražavanja na šumske sastojine u pogledu prirašćivanja drvne mase — u ovom radu prikazane su negativne financijske posljedice pri iskorištavanju tih šumskih sastojina. Ona se očituju u smanjivanju količina tehničkih drvnih sortimenata za količinu bje- Ijike, u njihovu deklasiranju zbog smanjivanja srednjih promjera trupaca i rudničkog drva odbijanjem bjeljike, te u troškovima oko uzaludnog iskorištavanja bjeljike. UVOD Posljednjih pedesetak godina primijećeio je ozbiljnije sušenje hrasta lužnjaka u Slavoniji i Podravini. Prije kojih 70 godina, odnosno 1909. i 1910. godine, primijećeno je ozbiljnije sušenje hrastovih šuma i u Rumuniji, SSSR-u i SAD. Uzroci tome sušeniju još nisu jedinstveno i definitivno utvrđeni (1). I naši istraživači, svaki iz svoje specijalnosti i timski, seriozno istražuju uzroke sušenja hrastovih šuma ali još konačnih rezultata tih istraživanja* nema. Budući da se radi o golemim površinama pod čistim i mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka u Jugoslaviji i posebno u SR Hrvatskoj, kao i o znatnim količinama i vrijednostima drvne zalihe hrastovine u tim šumama — autoru ovog rada su, prije 5 godina, povjerena istraživanja ekonomskih posljedica sušenja hrastovih šuma u SR Hrvatskoj. Prema statističkom godišnjaku iz 1964. godine (7), čiste i mješovite sastojine hrasta lužnjaka u Jugoslaviji iznose blizu 2,5 milijuna ha i s približnom vrijednošću te drvne mase na panju više od 260 milijardi novih dinara. U SR Hrvatskoj pak čiste i mješovite sastojine hrasta lužnjaka zapremaju površinu od cea 750.000 ha s drvnom zalihom hralstovine od oko 18 milijuna ms i s približnom vrijednošću hrastovine oko 67 milijardi novih dinara. Za utvrdivaije vrijednosti drvne zalihe sortimenata na paniju koristili smo cijene iz Cjenika za te Sortimente (Narodne novine 12/81) i sortimentne tablice za hrast lužnjak (5, 6) o postotnom učešću sortimenata u korisnoj drvnoj rnasi približno prosječnog debljinskog stepena od 57,7 cm. * Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet u Zagrebu, Siimunska c. 25. 4J3 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Brutto drvnu zalihu hrastovine u Jugoslaviji, odnosno SR Hrvatskoj, reducirali smo na uobičajeni postotak iskorištenija u šumi i na taj način smo dobili potencijalnu ili korisnu drvnu masu. Tu netto drvnu masu smo razvrstali u Sortimente prema postotnom učešću sortimenata u debljins´kom stepenu od 57,5 cm i utvrdili apsolutne iznose drvne maise potencijalnih pojedinih sortimenata. Te smo iznose pomnožili s jediničnim cijenama sortimenata na panju zbrajanjem utvrdili približnu vrijednost drvne zalihe hrastovi´ne u Jugoslaviji i SR Hrvatskoj. Debljinski stepen od 57.5 cm, odnosno njegov postotni odnosi sortismenata u korisnoj drvnoj masi, uzeli smo pak zato što je njime definirana sječna zrelost hrasta lužnjaka sa stanovišta iskorištavanja šuma (5). Naime, ona osigurava sve JUS-om predviđene Sortimente za daljnju preradu i za direktnu upotrebu. Osim toga taj stepen zauzima i središnje (prosiječno) mjesto u sortimentnim tablicama za hrast lužnjak (6). Godine 1980 objavili smo iz tih istraživanja u »Šumarskom listu« br. 1—2, str. 3—15) jedan rad u obliku prethodne obavijesti (4), pod naslovom »Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka (Q. robur L.)«. U njemu smo naveli: a) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 68 godina ove usporedne rezultate: — zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 35,7 mm, a sušenjem zahvaćena je 30,8 mm ili 13,730/6 manje; — zdravoj sastojim trebalo je 38,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih 10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 42.3 godine ili 4 godine više; — sušenjem zahvaćena sastojina ima za 13,58% manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine. b) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 126 godina ove pak usporedne rezultate: — zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 45,8 mm, a sušenjem 35,9 mm ili za 21,62´0/o manje; — zdravoj sastojim trebalo ije 44,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih 10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 57.0 godina ili 12,7 godina više; — sušenjem zahvaćena sastojina ima čak za 40,19,()/o manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine. Upravo navedeni podaci, koji se odnose na četiri odjela (dva tandema), potakli su nas da naša prvobitno zanvJšljena istraživanja proširimo na ijoš jednu vrlo relevantnu dimenziju do koje smo došli tokom istraživanja, a koja je obuhvaćena u naslovu ovoga rada. Ovim radom ćemo otouhvatiti 11 odjela u kojima smo mjerili s područja 8 šumarija Slavonije i Podravine. Podatke iz ostalih odjela i šumarija prikazat ćemo u našem slijedećem radu. CILJ ISTRAŽIVANJA. METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Već smo istakli da smo tokom istraživani]a na terenu i iz brojnih razgovora sa stručnjacima iz šumarsko operative uočili dodatni ekonomski problem 414 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sušenje hrasta lužnjaka, a to je truljenje i bonificiranje bjeljike. Naime, vanjski omotač drva ili bjeljika na hrastovim stablima, pri njegovu sušenju, odmah počne trunuti i, ako se stabla na vrijeme ne posiječe, ona za 2—3 godine istruli i više nije za upotrebu. Za razliku od nje — srčika je otpornija i ona istruli za 10-tak godina, te ju je vremenski moguće spasiti, odnosno realizirati (unovčiti). Sloj (omotač) bjeljike je kod mlađih .stabala relativno širi i obuhvaća veći postotak u ukupnoj masi stabala nego kod starijih stabala. Starija stabla ili sastojine ponajčešće i nemaju bjeljike, nego se drvo na cijelom presjeku izjednači poprimajući zatvoreno-smeđu boju, vjerojatno pod utjecajem veće količine tanina (prirodnog impregnansa) u drvu. Mi smo u svojim prijašnjim radovima pisali, a šumarski praktičari su nam to i potvrdili, da su hrastova stabla ceteris paribus zrela za sječu kada se na presjeku njihova drva boja izjednači, odnosno postane zatvoreno-smeđa. To je, doduše, empirijsko saznanje, ali naše najpovoljnije sječne zrelosti su se redovito kumulirale oko onih starosti hrastovih stabala (sastojina) koja nisu imala ili su imala sasvim tanke slojeve (omotače) bjeljike (5). Poznato je da količina prosječnog dobnog prirasta drvne zalihe nakon apsolutne zrelosti opada, što nije slučaj s vrijednošću takvog prirasta drvne zalihe koja se uvećava do najpovoljnije vrijednosne sječne zrelosti, a ona za hrast lužnjak iznosi 160 godina (5). Upravo u toj dobi hrastovina dobija jednoličnu boju; tada ona manje truli, otpornija je i s manje otpada (škarta), kako prilikom njezina Masiranja u iskorištavanju šuma, tako i u primarnoj preradi drva. Otuda su, dakako, i bolji financijski rezultati u obadvije grane šumskodrvne privrede. Vanjski su znaci sušenja hrasta lužnjaka, odnosno hrastovih sastojina zahvaćenih sušenjem — stabla bičastih ii rijetkih krošanja s klorotičnim lišćem, što je znak njihove fiziološke oslabljenosti, Lub kore mjestimično počne bubriti i odlijepljivati se od drva, a ispod kore drvo (bjeljika) počne truliti. Trulež prvo zahvaća bjelijiku i ona, ako se ne posiječe. za 2—3 godine istruli — tako da više nije za upotrebu. Srčika hrastova stabla, kako smo naprijed istakli, sporije propada i prikladna je za upotrebu i nakon 10 godina od kako je stablo ili sastojina zahvaćena sušenjem. U posljednjih 50 godina, od kada je primjećeno ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u Hrvatskoj — pojačane su i sječe u njima/, bez obzira da li u okviru godišnjeg etata ili izvan njega. Od tada. a naročito posljednjih godina, i kupci hrastove oblovine — znajući za tu činjenicu — postali su oprezniji. Stoga prilikom kupnje ili preuzimanja te olblovine zahtijevaju bonifikaciju za volumen bjeljike u sortimentima. Prema ovim istraživanjima, postotak bjeljike u prosjeku iznosi 23,5% od ukupne drvne mase tehničkih sortimenata ili od njihova ukupnog posječenog godišnjeg etata hrastovine u nekoj od šumarija. Kako ima šumarija koje godišnje sijeku znatne količine hrastovine — to bi se moglo dogoditi da moraju bonificirati i znatne količne posječene, izrađeie, izvezene i dopremljene drvne maise bjeljike i na njoj ostvariti goleme gubitke. Dakle, šumarije — kako smo. naveli — doznače, posijeku, izrade, izvezu i utovare tu drvnu masu bjeljike na pomoćnom stovarištu (može i na |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
glavnom), a kupac smanji srednje promjere tehničkih sortimenata za promjere bjeljike i time smanji ne samo njihovu količinu nego i deklasira ih, odnosno spusti u nižu kvalitetnu klasu niži cjenovni razred. Poznato je, naime, da je prema JUS-u najpresuđniji srednji promjer sortimenta prilikom njegova razvrstavanja ili sortiranja u kvalitetnu klasu (5, 6). Isto prema JUS-u i unutar jedne te iste kvalitetne klase (za tvrde listače) postoje cjenovni razredi sortimenata, kojima su prodajne cijene funkcija srednjih promjera bez kore (2, 3). Ako se sortimentu odbije bjeljifca i zbog nje smanji srednji promjer, samim tim taj Sortiment se redovito razvrstava u nižu kvalitetnu klasu i odgovorajući, dakako, niži cjenovni razred. Na tome šumarija gubi. Dakle, šumarija gubi: a) na bonificiranoj količini drvne mase (supstanci) bjeljike; b) na bonificiranoj kvaliteti drvne mase zbog smanjenja srednjih pro mjera sortimenata (deklasiranja) uslijed odbijanja bjeljike; c) na uzaludnim direktnim troškovima sječe, izrade, izvoza i prevoza drvne mase bjeljike koja će konačno biti bonificirana (odbijena). Upravo navedeno pod a), b i c) predstavlja cilj naših istraživanja kojih rezultate donosimo u ovome radu. U normalnom gospodarenju glavna sječa šumskih sastojina se vrši u dobi njihovih sječnih zrelosti, odnosno u dobi njihovih propisanih ophodnji. Za tu dob sječe i čitavo iskorištavanje planiraju se, pripremaju, koncentrišu. Tada su one jeftinije po jedinici proizvoda (kubiku) od prisilnih sječa u sušenjem zahvaćenim sastojinama, koje su najčešće i stablimične. Takve neplanirane, prisilne i stablimične sječe i čitavo iskorištavanje znatno su skuplje za šumariju i ona na njima u pravilu gubi. U daljnjem tekstu ćemo ukratko opisati metodu našeg rada i iznijeti rezultate ovih istraživanja. Na ´kraju ćemo analizirati te rezultate i iz njih izvući odgovarajuće zaključke. Dakle, od navedena 42 odjela u kojima1 smo mjerili — za ova istraživanja smo, kako smo već naprjed istakli, izdvojili 11 odjela. U njima smo mjerili — pored podataka koje smo naveli u našem prethodnom radu (4), i debljinu bjeljike, kao i sve relevantne elemente u vezi s njom. Na iskrojenim tehničkim sortimentima u sječini mjerili smo na debljem i tanjem kraju svakog sortimenta (komada) pod kutem od 90° i polumjer do unutarnjeg i vanjskog ruba debljine bjeljike i te smo podatke unosili u terenski manual. Nakon toga smo pri obradi podataka izračunali kubature odnosnih tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez nje. Iz razlike tih kubatura ustanovili smo kubaturu bjeljike, koja će se morati potencijalnom kupcu bonificirati. Nadalje smo utvrdili vrijednost tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez bjeljike. Iz razlike tih vrijednosti utvrdili snio ujedno i deklasiranost sortimenata uslijed smanjenih srednjih promjera. Tako smo utvrdili vrijednost tehničkih sortimenata uzrokovanih sušenjem hrasta lužnjaka u našim šumatma. Zatiim smo utvrdili troškove šumarija za sječu, izradu, izvoz i utovar sortimenata na poimoćnom stovarištu po jedinici proizvoda (kubiku). Te troškove primijenili smo napokon na količinu bjeljike koja za šumariju u sušenjem zahvaćenim sastojinama predstavlja izravni gubitak. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Istćemo da smo za taj dio obračuna koristili cijene iz Cjenika šumskih proizvoda (Narodne novine 38/78.), utvrđene Samoupravnim sporazumom za SRH. One se odnose na pomoćno stovarište, odnosno utovareno u kamion ili šlep. Budući da su iste cijene primijenjene na iskorištene tehničke Sortimente i sve varijante naših istraživanja (s bjelijikom, bez bjeljike i deklasirane Sortimente), obračun je metodološki ispravan. To tim više što nas u ovom radu više zanimaju relativni odnosi nego apsolutni iznosi. Osim toga i prosječni troškovi sječe, izrade, izvoza i utovara tehničkih sortimenata na pomoćnom stovarištu u istraživanim šumarijama odnose se na godinu 1978. pa je utoliko i naš obračun ispravniji. U tabeli 1. donosimo podatke šumarija, odjela, starosti šumskih sastojina u kojima su bile sječine, količine drvnih masa koje smo izmjerili i brojeva komada tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) — na kojima je vršeno mjerenje. U tabeli 2. donosimo ukupnu izmjerenu i smanjenu (zbog odbitka) bjeljike) drvnu masu u istraživanim šumarijama. U tabeli 3. donosimo kumulativnu sortimentnu strukturu ukupno izmjerene drvne mase tehničke oblovine u šumarijama. U tabeli 4. donosimo kumulativnu vrijednost sortimenata oblovine u istraživanim šumarijama za količine s bjeljikom, količine bez bjeljike i vrijednost deklasiranih tehničkih sortimenata zbog odbitka bjeljike i smanjenja dimenzija (srednjeg promjera) sortimenata. U tabeli 5. pak donosimo postotne iznose ofoezvređenja tehničkih sortimenata zbog odbijanja bjeljike, tj. smanjenja količine drvne mase (supstance) i samog deklasiranja sortimenata, a zbog smanjenja njihovih srednjih promjera. U tabeli 6. donosimo cijene za Sortimente hrastove oblovine na pomoćnom stovarištu s utovarom u prevozno sredstvo što smo ih primijenili1, u ovom radu. Te su cijene bile odobrene Samoupravnim sporazumom za Sortimente odnosne tehničke oblovine i ozakonjenje u Cjeniku šumskih proizvoda (2). U tabeli 7. donosimo količine posječene drvne mase hrastove oblovine i direktne troškove sječe, izrade, izvoza i utovara tehničkih sortimenata na pomoćnom stovarištu u 6 od ukupno 8 istraživanih šumarija (8). Napominjemo da smo u daljnjem obračunu koristili prosjek izračunat na temelju pondera, a za ponder smo uzeli stvarne drvne mase i stvarne troškove cdnosnih šumarija. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Kako se iz tabele 1. vidi, istraživali smo u 11 odjela različitih starosti hrastovih sastojina (od 55 do 140 godina) na području 8 šumarija Slavonije i Podravine. Mjerili smo potrebne podatke po principu slučajnosti u navedenim odjelima koji su te (1980/81.) godine došli na red za sječu. Izmjerili smo 1.489,99 mn, odnosno 2.289 izrađenih komada hrastove oblovine. Svu posječenu drvnu masu u navedenim odjelima nismo mogli izmjeriti, jer su mjerenja bila polaganu i precizna, a sječa, izrada i izvor sortimenata brz i kampanjski- Ipak smo uspjeli da u mlađim sastojinama do 100 godina izmje 417 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
rimo 907 komada, odnosno 292,76 m:!, što — kao uzorak — može zadovoljiti. Kako se iz tabele 1. vidi — u starijim sastojinama izmjerili smo pak i veći broj komada i veću količinu drvne mase. Važno je istaći da smo tim istraživanjima obuhvatili znatan dio nizinskih šuma hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj (od Repaša do Spačve). Stoga rezultati istraživanja što ih donosimo u ovom radu mogu poslužiti i drugima što gospodare u nizinskoj oblasti naših šuma. Tab. 1. s: e X CD O S .O c3 ni :s"8 csE <5 uaS C5 H ft| 3 0) "S o u © c s--, .24 g-? & S"0 « ´L* C 1 2 3 4 5 Čazma 68 (b, c, d) 55 19,88 77 Vrbovec 2 (b) 66 105,31 334 Novoselec (Čret-Varoški lug) 26 (a) 71 29,53 72 Spačva 116 (a) 72 42,21 156 Spačva (Vrbanjske šume-42 74 17,71 108 -Tromeđa) Kloštar-Pođravski (Sviboviica) 12 87 78,12 160 Spačva (Svenovo) 150 (b, c, d) 103 137,71 188 Repaš 45 (b) 122 209,71 217 (Josip Kozairac) 102 (a) 131 203,89 262 Novska 12 (a) 138 199,00 218 (Zelenika) Novska (Trstika) 64 (a) 140 446,92 Ukupno: 8 11 55—140 1.489,99 2.289 Naprijed smo istakli da nam nisu toliko bitni apsolutni iznosi koliko relativni odnosi, pa su upravo ti relativni odnosi u tabeli 2. ilustrativni. Kako se iz tabele vidi, prosječno postotno učešće bjeljike u drvnoj masi hrastove oblovine iznosi 23,52%. To predstavlja veliki iznos ako se ima u vidu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Tab. 2. Šumarija Ukupna izmjerena drvna masa m;! Drvna maisa bez bjeljike m3 Postotak bjeljiike u drvnoj masi % 1 2 3 4 Čazma 19,88 13,94 29,88 Vrbovec 105,31 63,32 39,87 Noivoselec 29,53 21,05 28,72 Spačva (Tromeđa) 42,21 29,10 31,06 Spačva 17,71 10,94 38,23 Kloštar Podravski 78,12 61,33 21,43 Spačva (Svenovo) 137,71 105,57 23,34 Repaš 209,71 166,84 20,44 Li povij an i 203,89 165,65 18,75 Novska (Zelenika) 199,00 151,56 23,84 Novska (Tratlika) 446,92 350,25 21,63 Ukupno (Prosjek) 1.489,99 1.139,55 23,52 sve ono što smo naprijed naveli u vezi sa sušenjem hrastovine. Taj postotak je veći kod mlađih sastojina do 100 godina i on iznosi 31,5°/», što je i razumljivo, dok kod starijih sastojina (100—140 godina) on u prosjeku iznosi 21,6% ili oko 10°/o manje. U tabeli 3. smo izmjerene drvne mase oblovine razlučili na Sortimente i utvrdili postotke bjeljiike u drvnoj masi tih tehničkih sortimenarta. Odmah se iz tabele vidi poznata činjenica da što je Sortiment deblji to je manji postotak bjeljike u njemu. U prosjeku furnirski trupci imaju oko 21,7% bjeljike u ukupnoj drvnoj masi oblovine, dok pilanski trupci I klase sadrže bjelljike oko 23,4%, pilanski trupci II klase 26,6% a pilanskli trtpuci III klase 25,2%. Podatak za pilanske trupce II klase je vjerodostojan, jer se odnosi na 250 m´! izmjerene drvne mase, za razliku od pilanskih trupaca III klase, kod kojih nismo uspjeli izmjeriti više od cea 100 m:!. Prema tome, podatak za pilanske strupce III klase može se uzeti kao oriijentaćioni. Iako je izmjerena mala količina drvne mase rudničkog drva (cea 27 m3) — postotak bjeljike je u njoj znatan i iznosi oko 35,3%. Kada se ima na umu da se radi o tanjim sortimentima, onda je razumljivo da je taj odnos sličan onome u mladim hrastovim sastojinama koji smo već naveli. U tabeli 4. smo donijeli zanimljive vrijedosne podatke istraživane drvne mase oblovine po sortimentima. Upravo iz te tabele rezultiraju postotni odnosi što smo ih prikazali u tabeli 5. Stoga ćemo te dvirje tabele zajedno analizirati. 419 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Dakle, odmah ćemo istaći da je vrijednost istraživane drvne mase oblovine, prema tab. 4. i 5, u prosjeku smanjena zbog odbijanja- količine bjeljike za 22,0%. Znači, ako se u kupcu prilikom preuzimanja tehničkih sortimenata bonificira bjeljika, što se redovito događa, tada šumarija vrijednosno gubi navedeni postotni iznos potencijalne tržišne vrijednosti. Osim toga odbija i Tab. 3. Ukupna izmjerena Postotak bjeljike Drvna masa 0„ 1^ K„„„ t i drvna masa u drvnoj masi bez bjeljike Sortamenti olblovtae tehničkih m3 m3 sortimeinata 1 2 3 4 FurnirSM trupci: 40—49 cm 166,34 125,81 24,36 50—65 cm 369,61 291,84 21,04 66 < cm 89,84 72,54 19,26 Ukupno (prosjek) 625,79 490,19 21,67 I klasa: 30—39 cm 133,24 93,80 29,60 40—49 cm 193,95 150,30 22,50 50 < cm 168,37 135,70 19,40 II klasa: 25—39 cm 144,57 100,70 30,34 40—49 cm 70,23 54,84 21,91 50< cm 28,76 23,28 19,05 Ukupno (prosjek) 243,56 178,82 26,58 III klasa: 25—39 cm 62,21 44,58 28,34 40—49 cm 14,81 11,68 21,13 50< cm 20,68 16,77 18,91 Ukupno (prosjek) 97,70 73,03 25,25 Rudničko drvo 27,38 17,71 35,32 Sveukupno (prosjek) 1.489,99 1.139,55 23,52 njem bjeljike smanjuju se srednji promjeri tehničkih sortimenata i time se oni deklasiraju, pa gubitak šumarije ne iznosi više 22,0%, nego ukupno 32,9 ili oko 33%. To zabrinjava. To znači da je vrijednost hrastovih sortimenata oblovine uslijed sušemja hrasta lužnjaka smanjena za oko trećinu. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Kako se iz tabele 5. vidi najveće se smanjenje vrijednosti drvne mase, zbog odbijanja količine bjeljike i deklasiranja sortirnenata, ispoljava kod furnirskih trupaca. Oni zapravo idu u nižu kvalitetnu klasu. Dakle, vrijednost furnirskih trupaca je smanjena samo zbog odbijanja količine bjeljike (kao s>upstance) za 21,30/o, a zbog odbijanja bjeljike (količine) i preklasiranja toga sorti- Tab. 4. Vrijednost drvne Sortimenti Vrijednost drvne mase oblovine s bjeljikom dinara Vrijednost drvne mase oblovine bez bjeljike dinara mase oblovine zbog odbitka bjeljike i deklasiranja sortimenata dinara 1 2 3 4 F-trupci 2,717.421 2,137.658 1,720.639 Trupci I kl. 765.966 590.636 585.839 Trupci II kl. 241.210 187.618 170.301 Trupci III kl. 60.529 45.872 39.711 Rudmičko drvo 14.785 9.563 33.097 Ukupno 3,799.911 2,962.347 2,549.587 Tab. 5. Smanjenje vrijednosti Smanjenje vrijednosti drvne mase oblovine zbog smanjenja količine zbog smanjenja količine Sortđmenti drvne mase oblovine i deklasiranja odbijanjem bjeljike sortimenata odbijanjem % bjeljike F-trupoi -21,3 —36,7 Trupci I kl. -22,9 —23,5 Trupci II kl. -26,0 —29,4 Trupci III kl. -24,2 —34,4 Rudničko drvo -35,3 + 123,8 Prosjek -22,0 —32,9 menta u nižu kvalitetnu klasu (kakvoće) zajedno — vrijednost im se ukupno smanjila za 36,7 ili oko za 370/o. To predstavlja veliki iznos, odnosno više od trećine vrijednosti toga sortimenta. koji je, uostalom, i važain cilj gospodarenja u hrastovim šumama. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Vrijenost trupaca I klase se smanjila odbijanjem količine bjeljike za 22,9% ili za oko 23%, dok im se vrijednost zbog odbijanja bjeljike i deklasiranja zajedno — smanjila za 23,5I% ili samo za 0,6% više. Razlog tome je što su furnirski trupci, odbijanjem srednjeg promjera za iznos bjeljike, deklasirani (»spušteni«) u I kvalitetnu klasu, pa je time prostor nijihovog deklasiranja djelomično popunjen. Slično se može reći li za pilanske trupce II klase kod kojih je vrijednost zbog odbijanja količine bjeljike smanjena za 26,0%, a zbog deklasiranja još daljnjih 3,4% ili ukupno 29,4%. Tab. 6. Izvadak iz Cjenika šumskih proizvoda za tehničke Sortimente otolovi ne hr; ista lužnjaka (N. N. 38/1978. godine) Jedinične cijene tehničkih soirtimenal ;a fco Fu rnirski trupci pomoćno stovarište s utovarom din/m3 40- 49 om 2.916 50- 65 cm 4.806 66 < cm 5.076 I klasa: 30- 39 cm 1.296 40- 49 cm 1.512 50 < cm 1.782 II klasa: 25- 39 cm 886 40- 49 cm 1.080 50 < cm 1.296 III klasa 25- 39 cm 508 40- 49 cm 702 50 < cm 896 Rudničko drvo 540 Kod pilanskih trupaca III klase smanjenje vrijednosti zbog odbijanja količine bjeljike i njihova deklasiranja zajedno — znatno je i iznosi 34,4% ili više od trećine njihove vrijednosti. Znači i omi su se masovno »preselili« u nižu kvalitetnu klasu, a to će reći u drvo za rudnike. Zbog toga je vrijednost rudničkog drva porasla čak za 123,8 ili okruglo za 124%, iako je smanjena vrijednost zbog samog odbijanja količine bjeljike za 35,3%. To pokazuje da je vrijednost drva za rudnike povećana, zbog povećanja njegova učešća, za oko 124% — ekonomska posljedica sušenja hrasta lužnjaka. Napominjemo da cilj gospodarenja u hrastovim šumama nije proizvodnja drva za rudnike, nego u prvom redu proizvodnija kvalitetne furnirske i 422 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 45 <-- 45 --> PDF |
pilanske oblovine krupnih dimenzija. Drvo za rudnike je ovdje u pravilu sporedni prodzvod. ali eto pri sušenjima hrasta lužnjaka velikih razmjera, ono bi moglo dobiti na ukupnoj vrijednosti. U našim istraživanjima drvo za ogrjev smo zanemarili, ali iz ovoga što smo do sada naveli može se pretpostaviti da bi se i njegova količina, pa time i vrijednost, povećavala. U tabeli 6. naveli smo gedinično cijene sort i men ta hrastove oblovine fco utovaren na vozila na pomoćnom stovarištu — prema propisanom Cjeniku iz godine 1978. Tab. 7. Direktni troškovi sječe, Količina prosječne drvne izrade, izvoza i utovara na mase hrastove otolovine u Šumarija pomoćnom stovarištu u godini 1978. godini 1978. m3 din/m3 Vrbovec Novoselec Spačva Repaš Lipovljani Novska Ukupno (prosjek) 7.740 2.969 9.428 4.461 9.311 6.999 40.908 371,17 633,10 700,17 511,73 766,96 809,25 646,37 Tab. 8. Zaključci o ukupnim negativnim financijskim posljedicama Potencijalna tržišna vrijednost dan Gubic i Od kolone 2 u 11´.. u din 1 1) U odjelima u kojima smo izvršili naša mjerenja 3,799.911 a) zbog otpada bjeljike b) zbog rada oko bjeljike 32,905,96 1,250.324 226.520 ukupn o 38,86 1,476.84 1 a) zbog otpada bjeljike 32,90 34,323.709,40 2) Sječe u navedenih b) zbog 6 šumarija godine rada oko 1978. 104,327.384,20 bjeljike 5,96 6,217.912.09 u k u p n o 38.86 40,541.621.49 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U tabeli 7. za 6 od ukupno 8 šumarija naveli smo podatke o direktnim troškovima sječe, izrade izvoza i utovara na pomoćnom stovarištu zajedno u godini 1978. u din/m:! hrastove oblovine (kolona 3). U koloni 2. te tabele naveli smo pak po tim šumarijama količine posječene drvne mase hrastove oblovine u godini 1978. Ona je, kako se iz tabele vidi, ukupno iznosila 40.908 m:i. a prosječni (ponderirami) direktni troškovi rada u iskorištavanju 646,37 din/m3. Na temelju naprijed navedenih podataka — izračunali smo koliki je postotak, pa i apsolutni iznos za proizvođača redovno izgubljen od potencijalne tržišne vrijednosti, zbog sušenjem zahvaćene hrastove oblovine. To snio učinili u posljednjoj tabeli 8. Ona ujedno pruža konačni zaključak našeg istraživanja. Ona se odnosi: 1) na odjele u kojima smo izvršili naša mjerenja; 2) na sjeće obavljene u navedenim 6 šumarija godine 1978. ZAKLJUČAK Zbog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim sumarna kaje su istraživane, utvrđeno je da se od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) gub i 32,90% zbog otpada bjeljike (smanjivanje količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih troškova iskorištavanja (rada) oko bjeljike, tj. sveukupn o 38,86°/o. Prema razinama cijena i snazi dinara godine 1978., sveukupna negativna financijska posljedica sušenja hrastove oblovine na istraživanim sječinama — — odjelima iznosila je 1,476.844 din, a na području sječina 6 navedenih šumarija 40,541.621,49 din.´ Odatle se može zaključiti o svakogodišnjim golemim negativnim financijskim posljedicama sušenja hrastove oblovine u svim šumarijama SR Hrvatske, a naročito Jugoslavije — koje obuhvaćaju šume hrasta lužnjaka. Ovdje nismo obuhvatili i poskupljivan je stablimičnog iskorištavanja posušenih hrastovih stabala, zbog njihove manje koncentracije na sječinama. To nismo učinili stoga, što ono otbuhvaća daljnji manji ili veći postotak potencijalne tržišne vrijednosti hrastove oblovine — ovisno o stupnju koncentracije sječne drvne mase koja može znatno varirati od slučaija do slučaja. IZVORI: 1. Androić , M.: Prethodni rezultati timskog ´istraži van ja uzroka sušenja hrastu u slavonskim sumarna, Simpozij sto godina znanstvenog i organiziranog pristupu šumarstvu jugoistočne Slavonije, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Centar za znanstveni rad (knjiga II), Zagreb, 1975. str. 59—78. 2. Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 38/78.) 3. Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 12/81.) 4. Kraljić, B. i Golubovi ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka (Q. robur L.). (Prethodna obavijest), Šumarski list 1—2/1980. str. 3—15. 5. P 1 a v š i ć, M. i G o 1 u b o v i ć. U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka, Zagreb, 1967. (manuskript), str. 1—133. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 47 <-- 47 --> PDF |
6. p 1 a v š i (´, M. i G nlubuv i ć, U: Istraživanje vrijednosnog prirast;) drvne mase u mješovitim sasitojiđtlama hrasta lužnjaka i poljsko« jasena. Glasnik za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Krnj. XX, Zagreb, 1980., sr. 93—148. 7. Statistički godišnjak Jugoslavija 1964. godine. Savezni zavod za statistiku. Beograd, 1964. 8. Troškovi sječe i izrade, izvoza i utovara hrastove oblovine na pomoćnom stovarištu u 1978. godini, prema službenim dopisima šumarije Vrbovec, Spačva, Repaš, Lipovljani i Novska. Investigations into the Economic Consequences of Sapwood Rotting Due to the Dying Back of Pedunculate Oak (Quercus Pedunculata) in the Forest of the Socialist Republic of Croatia Summary The author had earlier (4) published a report on his investigations into the economic consequences of the dying back of pedunculate oak, as they found them by comparing oak stands of varied ages — both healthy and those affected by dying-back process — in the lowland forest of Slavonia and Podravina. In the present work he investigate the economic consequences of sapwood rotting owing to the dying beck of pedunculate oaks of varied ages as they manifested themselves in the exploitation of pedunculate oak stands affected by the process in these lowland forest, and the level of allowances to be made for it to buyers. As it is well krown, unless it is quickly removed, the sapwood of the died back oak trees rots out in 2 — 3 years. An allowance for such sapwood must, therefore, be made to the buyer by the producer, although the later has borne the cost of the cost of the felling, trimming, hauling and loading on means of transportation a I auxiliary depost. By using a random-sample method, the author carded out the investigations Jr. 11 areas of eight forestry districts in Slavonia and Podravina, using an original of measurement of felled and trimmed assortiments, whose volume totalled about 1,490 cu. m. lie foued the following negative financial consequecs of the exploitation of pedunculate oak stands affected by the dying back process: — Sapwood regularly decays and affects on average 23.52 per cent of roundwood; this loss also established by the author in investigating individual assortments; — The loss of sapwood not only diminishes the quantity of useable roundwood, but also lowers the class of assortments owing to their smaller useable diameters, thuss, the total loss of he value of roundwood assortments increases to 32.90 per cent of their potential market value. — To this should be added the direct useless costs of fellings, trimming, hauling and loading of sapwood to means of transportation at auxiliary depost, which amounts to a furth er 5.96 per cent of the potential market values of assortments. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— Consequently, losses due to the dying bacik of pedunculate oak total 38.86 per cent of (he potential market value of assortments (exclusive of fuewood) of this expensive wood species. Expressed in prices and values of the dinar in 1978., in the assortments measured (about 1.490 cu. m.) the total loss amounted to 1,476,844 dinars, or in six out of the above-mentioned eight forestry districts with 40,908 cu. m. of TO´Undwood the loss due to the dying back process is esitimated alt 40,541,621 dinars. Hence it can be concluded that huge losses are yearly incurred din the exploitation of affected pedunculate oak forest in Croatia and in Yugoslavia as a whole. The foregoing does not include losses incured in the exploitation of dying back trees owing to a smaller concentration of felled trees. |