DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Sum. list CVIII (1984) 413


UDK 630*671 : 630*44.001/2


ISTRAŽIVANJE EKONOMSKIH POSLJEDICA TRULJENJA
I BONIFICIRANJA BJELJIKE PRI SUŠENJU HRASTA LUŽNJAKA
(Q. ROBUR L.) U ŠUMARA SR HRVATSKE


Dr Uroš GOLUBOVIC*


SAŽETAK. Nakon prethodne obavijesti (4) autora o njegovim
istraživanjima ekonomskih posljedica sušenja hrasta lužnjaka i ekonomskog
odražavanja na šumske sastojine u pogledu prirašćivanja
drvne mase — u ovom radu prikazane su negativne financijske posljedice
pri iskorištavanju tih šumskih sastojina. Ona se očituju u
smanjivanju količina tehničkih drvnih sortimenata za količinu bje-
Ijike, u njihovu deklasiranju zbog smanjivanja srednjih promjera
trupaca i rudničkog drva odbijanjem bjeljike, te u troškovima oko
uzaludnog iskorištavanja bjeljike.


UVOD


Posljednjih pedesetak godina primijećeio je ozbiljnije sušenje hrasta lužnjaka
u Slavoniji i Podravini. Prije kojih 70 godina, odnosno 1909. i 1910.
godine, primijećeno je ozbiljnije sušenje hrastovih šuma i u Rumuniji, SSSR-u
i SAD. Uzroci tome sušeniju još nisu jedinstveno i definitivno utvrđeni (1).
I naši istraživači, svaki iz svoje specijalnosti i timski, seriozno istražuju uzroke
sušenja hrastovih šuma ali još konačnih rezultata tih istraživanja* nema. Budući
da se radi o golemim površinama pod čistim i mješovitim sastojinama
hrasta lužnjaka u Jugoslaviji i posebno u SR Hrvatskoj, kao i o znatnim
količinama i vrijednostima drvne zalihe hrastovine u tim šumama — autoru
ovog rada su, prije 5 godina, povjerena istraživanja ekonomskih posljedica
sušenja hrastovih šuma u SR Hrvatskoj.


Prema statističkom godišnjaku iz 1964. godine (7), čiste i mješovite sastojine
hrasta lužnjaka u Jugoslaviji iznose blizu 2,5 milijuna ha i s približnom
vrijednošću te drvne mase na panju više od 260 milijardi novih dinara. U
SR Hrvatskoj pak čiste i mješovite sastojine hrasta lužnjaka zapremaju površinu
od cea 750.000 ha s drvnom zalihom hralstovine od oko 18 milijuna ms
i s približnom vrijednošću hrastovine oko 67 milijardi novih dinara.


Za utvrdivaije vrijednosti drvne zalihe sortimenata na paniju koristili smo
cijene iz Cjenika za te Sortimente (Narodne novine 12/81) i sortimentne tablice
za hrast lužnjak (5, 6) o postotnom učešću sortimenata u korisnoj drvnoj rnasi
približno prosječnog debljinskog stepena od 57,7 cm.


* Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet u Zagrebu, Siimunska c. 25.
4J3




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Brutto drvnu zalihu hrastovine u Jugoslaviji, odnosno SR Hrvatskoj, reducirali
smo na uobičajeni postotak iskorištenija u šumi i na taj način smo dobili
potencijalnu ili korisnu drvnu masu. Tu netto drvnu masu smo razvrstali u Sortimente
prema postotnom učešću sortimenata u debljins´kom stepenu od 57,5 cm
i utvrdili apsolutne iznose drvne maise potencijalnih pojedinih sortimenata. Te
smo iznose pomnožili s jediničnim cijenama sortimenata na panju zbrajanjem
utvrdili približnu vrijednost drvne zalihe hrastovi´ne u Jugoslaviji i SR Hrvatskoj.


Debljinski stepen od 57.5 cm, odnosno njegov postotni odnosi sortismenata
u korisnoj drvnoj masi, uzeli smo pak zato što je njime definirana sječna zrelost
hrasta lužnjaka sa stanovišta iskorištavanja šuma (5). Naime, ona osigurava
sve JUS-om predviđene Sortimente za daljnju preradu i za direktnu upotrebu.


Osim toga taj stepen zauzima i središnje (prosiječno) mjesto u sortimentnim
tablicama za hrast lužnjak (6).


Godine 1980 objavili smo iz tih istraživanja u »Šumarskom listu« br. 1—2,
str. 3—15) jedan rad u obliku prethodne obavijesti (4), pod naslovom »Ekonomske
posljedice sušenja hrasta lužnjaka (Q. robur L.)«. U njemu smo naveli:


a) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 68 godina
ove usporedne rezultate:



zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 35,7 mm,
a sušenjem zahvaćena je 30,8 mm ili 13,730/6 manje;

zdravoj sastojim trebalo je 38,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih
10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 42.3 godine ili 4 godine više;

sušenjem zahvaćena sastojina ima za 13,58% manju prosječnu vrijednost
1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine.
b) za tandem sastojina (zdrava i sušenjem zahvaćena) starosti 126 godina
ove pak usporedne rezultate:



zdrava sastojina je za posljednjih 20 godina prirasla u debljinu 45,8 mm,
a sušenjem 35,9 mm ili za 21,62´0/o manje;

zdravoj sastojim trebalo ije 44,3 godine da priraste (odeblja) posljednjih
10 cm, a sušenjem zahvaćenoj 57.0 godina ili 12,7 godina više;

sušenjem zahvaćena sastojina ima čak za 40,19,()/o manju prosječnu vrijednost
1 m3 drvne mase prema vrijednosti zdrave sastojine.
Upravo navedeni podaci, koji se odnose na četiri odjela (dva tandema),
potakli su nas da naša prvobitno zanvJšljena istraživanja proširimo na ijoš jednu
vrlo relevantnu dimenziju do koje smo došli tokom istraživanja, a koja je
obuhvaćena u naslovu ovoga rada. Ovim radom ćemo otouhvatiti 11 odjela u
kojima smo mjerili s područja 8 šumarija Slavonije i Podravine. Podatke iz
ostalih odjela i šumarija prikazat ćemo u našem slijedećem radu.


CILJ ISTRAŽIVANJA. METODA RADA I REZULTATI
ISTRAŽIVANJA


Već smo istakli da smo tokom istraživani]a na terenu i iz brojnih razgovora
sa stručnjacima iz šumarsko operative uočili dodatni ekonomski problem


414




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 37     <-- 37 -->        PDF

sušenje hrasta lužnjaka, a to je truljenje i bonificiranje bjeljike. Naime, vanjski
omotač drva ili bjeljika na hrastovim stablima, pri njegovu sušenju, odmah
počne trunuti i, ako se stabla na vrijeme ne posiječe, ona za 2—3 godine istruli
i više nije za upotrebu.


Za razliku od nje — srčika je otpornija i ona istruli za 10-tak godina,
te ju je vremenski moguće spasiti, odnosno realizirati (unovčiti). Sloj
(omotač) bjeljike je kod mlađih .stabala relativno širi i obuhvaća veći postotak
u ukupnoj masi stabala nego kod starijih stabala. Starija stabla ili sastojine
ponajčešće i nemaju bjeljike, nego se drvo na cijelom presjeku izjednači poprimajući
zatvoreno-smeđu boju, vjerojatno pod utjecajem veće količine tanina
(prirodnog impregnansa) u drvu. Mi smo u svojim prijašnjim radovima
pisali, a šumarski praktičari su nam to i potvrdili, da su hrastova stabla ceteris
paribus zrela za sječu kada se na presjeku njihova drva boja izjednači,
odnosno postane zatvoreno-smeđa. To je, doduše, empirijsko saznanje, ali
naše najpovoljnije sječne zrelosti su se redovito kumulirale oko onih starosti
hrastovih stabala (sastojina) koja nisu imala ili su imala sasvim tanke slojeve
(omotače) bjeljike (5).


Poznato je da količina prosječnog dobnog prirasta drvne zalihe nakon
apsolutne zrelosti opada, što nije slučaj s vrijednošću takvog prirasta drvne
zalihe koja se uvećava do najpovoljnije vrijednosne sječne zrelosti, a ona za
hrast lužnjak iznosi 160 godina (5). Upravo u toj dobi hrastovina dobija jednoličnu
boju; tada ona manje truli, otpornija je i s manje otpada (škarta), kako
prilikom njezina Masiranja u iskorištavanju šuma, tako i u primarnoj preradi
drva. Otuda su, dakako, i bolji financijski rezultati u obadvije grane šumskodrvne
privrede.


Vanjski su znaci sušenja hrasta lužnjaka, odnosno hrastovih sastojina zahvaćenih
sušenjem — stabla bičastih ii rijetkih krošanja s klorotičnim lišćem,
što je znak njihove fiziološke oslabljenosti,


Lub kore mjestimično počne bubriti i odlijepljivati se od drva, a ispod
kore drvo (bjeljika) počne truliti. Trulež prvo zahvaća bjelijiku i ona, ako se
ne posiječe. za 2—3 godine istruli — tako da više nije za upotrebu. Srčika hrastova
stabla, kako smo naprijed istakli, sporije propada i prikladna je za
upotrebu i nakon 10 godina od kako je stablo ili sastojina zahvaćena sušenjem.


U posljednjih 50 godina, od kada je primjećeno ozbiljnije sušenje hrastovih
sastojina u Hrvatskoj — pojačane su i sječe u njima/, bez obzira da li u
okviru godišnjeg etata ili izvan njega. Od tada. a naročito posljednjih godina,
i kupci hrastove oblovine — znajući za tu činjenicu — postali su oprezniji.
Stoga prilikom kupnje ili preuzimanja te olblovine zahtijevaju bonifikaciju za
volumen bjeljike u sortimentima.


Prema ovim istraživanjima, postotak bjeljike u prosjeku iznosi 23,5%
od ukupne drvne mase tehničkih sortimenata ili od njihova ukupnog posječenog
godišnjeg etata hrastovine u nekoj od šumarija.


Kako ima šumarija koje godišnje sijeku znatne količine hrastovine —
to bi se moglo dogoditi da moraju bonificirati i znatne količne posječene, izrađeie,
izvezene i dopremljene drvne maise bjeljike i na njoj ostvariti goleme
gubitke. Dakle, šumarije — kako smo. naveli — doznače, posijeku, izrade, izvezu
i utovare tu drvnu masu bjeljike na pomoćnom stovarištu (može i na




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 38     <-- 38 -->        PDF

glavnom), a kupac smanji srednje promjere tehničkih sortimenata za promjere
bjeljike i time smanji ne samo njihovu količinu nego i deklasira ih, odnosno
spusti u nižu kvalitetnu klasu niži cjenovni razred.


Poznato je, naime, da je prema JUS-u najpresuđniji srednji promjer
sortimenta prilikom njegova razvrstavanja ili sortiranja u kvalitetnu klasu
(5, 6). Isto prema JUS-u i unutar jedne te iste kvalitetne klase (za tvrde listače)
postoje cjenovni razredi sortimenata, kojima su prodajne cijene funkcija srednjih
promjera bez kore (2, 3). Ako se sortimentu odbije bjeljifca i zbog nje
smanji srednji promjer, samim tim taj Sortiment se redovito razvrstava u nižu
kvalitetnu klasu i odgovorajući, dakako, niži cjenovni razred. Na tome šumarija
gubi.


Dakle, šumarija gubi:


a) na bonificiranoj količini drvne mase (supstanci) bjeljike;


b) na bonificiranoj kvaliteti drvne mase zbog smanjenja srednjih pro


mjera sortimenata (deklasiranja) uslijed odbijanja bjeljike;
c) na uzaludnim direktnim troškovima sječe, izrade, izvoza i prevoza
drvne mase bjeljike koja će konačno biti bonificirana (odbijena).
Upravo navedeno pod a), b i c) predstavlja cilj naših istraživanja kojih
rezultate donosimo u ovome radu.
U normalnom gospodarenju glavna sječa šumskih sastojina se vrši u dobi
njihovih sječnih zrelosti, odnosno u dobi njihovih propisanih ophodnji. Za tu
dob sječe i čitavo iskorištavanje planiraju se, pripremaju, koncentrišu. Tada su
one jeftinije po jedinici proizvoda (kubiku) od prisilnih sječa u sušenjem zahvaćenim
sastojinama, koje su najčešće i stablimične. Takve neplanirane, prisilne
i stablimične sječe i čitavo iskorištavanje znatno su skuplje za šumariju
i ona na njima u pravilu gubi.
U daljnjem tekstu ćemo ukratko opisati metodu našeg rada i iznijeti rezultate
ovih istraživanja. Na ´kraju ćemo analizirati te rezultate i iz njih izvući
odgovarajuće zaključke.
Dakle, od navedena 42 odjela u kojima1 smo mjerili — za ova istraživanja
smo, kako smo već naprjed istakli, izdvojili 11 odjela. U njima smo mjerili


— pored podataka koje smo naveli u našem prethodnom radu (4), i debljinu
bjeljike, kao i sve relevantne elemente u vezi s njom.
Na iskrojenim tehničkim sortimentima u sječini mjerili smo na debljem
i tanjem kraju svakog sortimenta (komada) pod kutem od 90° i polumjer do
unutarnjeg i vanjskog ruba debljine bjeljike i te smo podatke unosili u terenski
manual. Nakon toga smo pri obradi podataka izračunali kubature odnosnih
tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez nje. Iz razlike tih kubatura ustanovili
smo kubaturu bjeljike, koja će se morati potencijalnom kupcu bonificirati.


Nadalje smo utvrdili vrijednost tehničkih sortimenata s bjeljikom i bez
bjeljike. Iz razlike tih vrijednosti utvrdili snio ujedno i deklasiranost sortimenata
uslijed smanjenih srednjih promjera. Tako smo utvrdili vrijednost tehničkih
sortimenata uzrokovanih sušenjem hrasta lužnjaka u našim šumatma.


Zatiim smo utvrdili troškove šumarija za sječu, izradu, izvoz i utovar sortimenata
na poimoćnom stovarištu po jedinici proizvoda (kubiku). Te troškove
primijenili smo napokon na količinu bjeljike koja za šumariju u sušenjem zahvaćenim
sastojinama predstavlja izravni gubitak.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Istćemo da smo za taj dio obračuna koristili cijene iz Cjenika šumskih proizvoda
(Narodne novine 38/78.), utvrđene Samoupravnim sporazumom za SRH.
One se odnose na pomoćno stovarište, odnosno utovareno u kamion ili šlep.
Budući da su iste cijene primijenjene na iskorištene tehničke Sortimente i sve
varijante naših istraživanja (s bjelijikom, bez bjeljike i deklasirane Sortimente),
obračun je metodološki ispravan. To tim više što nas u ovom radu više zanimaju
relativni odnosi nego apsolutni iznosi. Osim toga i prosječni troškovi sječe,
izrade, izvoza i utovara tehničkih sortimenata na pomoćnom stovarištu u
istraživanim šumarijama odnose se na godinu 1978. pa je utoliko i naš obračun
ispravniji.


U tabeli 1. donosimo podatke šumarija, odjela, starosti šumskih sastojina
u kojima su bile sječine, količine drvnih masa koje smo izmjerili i brojeva komada
tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) — na kojima je vršeno
mjerenje.


U tabeli 2. donosimo ukupnu izmjerenu i smanjenu (zbog odbitka) bjeljike)
drvnu masu u istraživanim šumarijama.
U tabeli 3. donosimo kumulativnu sortimentnu strukturu ukupno izmjerene
drvne mase tehničke oblovine u šumarijama.


U tabeli 4. donosimo kumulativnu vrijednost sortimenata oblovine u istraživanim
šumarijama za količine s bjeljikom, količine bez bjeljike i vrijednost
deklasiranih tehničkih sortimenata zbog odbitka bjeljike i smanjenja dimenzija
(srednjeg promjera) sortimenata.


U tabeli 5. pak donosimo postotne iznose ofoezvređenja tehničkih sortimenata
zbog odbijanja bjeljike, tj. smanjenja količine drvne mase (supstance) i
samog deklasiranja sortimenata, a zbog smanjenja njihovih srednjih promjera.


U tabeli 6. donosimo cijene za Sortimente hrastove oblovine na pomoćnom
stovarištu s utovarom u prevozno sredstvo što smo ih primijenili1, u ovom radu.
Te su cijene bile odobrene Samoupravnim sporazumom za Sortimente odnosne
tehničke oblovine i ozakonjenje u Cjeniku šumskih proizvoda (2).


U tabeli 7. donosimo količine posječene drvne mase hrastove oblovine i
direktne troškove sječe, izrade, izvoza i utovara tehničkih sortimenata na pomoćnom
stovarištu u 6 od ukupno 8 istraživanih šumarija (8). Napominjemo
da smo u daljnjem obračunu koristili prosjek izračunat na temelju pondera,
a za ponder smo uzeli stvarne drvne mase i stvarne troškove cdnosnih šumarija.


ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA


Kako se iz tabele 1. vidi, istraživali smo u 11 odjela različitih starosti
hrastovih sastojina (od 55 do 140 godina) na području 8 šumarija Slavonije i
Podravine. Mjerili smo potrebne podatke po principu slučajnosti u navedenim
odjelima koji su te (1980/81.) godine došli na red za sječu. Izmjerili smo
1.489,99 mn, odnosno 2.289 izrađenih komada hrastove oblovine.


Svu posječenu drvnu masu u navedenim odjelima nismo mogli izmjeriti,
jer su mjerenja bila polaganu i precizna, a sječa, izrada i izvor sortimenata brz
i kampanjski- Ipak smo uspjeli da u mlađim sastojinama do 100 godina izmje


417




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 40     <-- 40 -->        PDF

rimo 907 komada, odnosno 292,76 m:!, što — kao uzorak — može zadovoljiti.
Kako se iz tabele 1. vidi — u starijim sastojinama izmjerili smo pak i veći
broj komada i veću količinu drvne mase.


Važno je istaći da smo tim istraživanjima obuhvatili znatan dio nizinskih
šuma hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj (od Repaša do Spačve). Stoga rezultati
istraživanja što ih donosimo u ovom radu mogu poslužiti i drugima što gospodare
u nizinskoj oblasti naših šuma.


Tab. 1.


s: e
X CD O
S .O
c3 ni :s"8 csE <5 uaS C5 H
ft| 3
0)
"S o
u
© c s--, .24 g-? &
S"0 «
´L* C


1 2 3 4 5


Čazma 68 (b, c, d) 55 19,88 77
Vrbovec 2 (b) 66 105,31 334
Novoselec


(Čret-Varoški lug) 26 (a) 71 29,53 72
Spačva 116 (a) 72 42,21 156
Spačva


(Vrbanjske šume-42 74 17,71 108


-Tromeđa)
Kloštar-Pođravski
(Sviboviica) 12 87 78,12 160


Spačva
(Svenovo) 150 (b, c, d) 103 137,71 188
Repaš 45 (b) 122 209,71 217


(Josip Kozairac) 102 (a) 131 203,89 262


Novska 12 (a) 138 199,00 218
(Zelenika)
Novska


(Trstika) 64 (a) 140 446,92
Ukupno: 8 11 55—140 1.489,99 2.289


Naprijed smo istakli da nam nisu toliko bitni apsolutni iznosi koliko relativni
odnosi, pa su upravo ti relativni odnosi u tabeli 2. ilustrativni.


Kako se iz tabele vidi, prosječno postotno učešće bjeljike u drvnoj masi
hrastove oblovine iznosi 23,52%. To predstavlja veliki iznos ako se ima u vidu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Tab. 2.


Šumarija
Ukupna izmjerena
drvna masa
m;!
Drvna maisa
bez bjeljike
m3
Postotak bjeljiike
u drvnoj masi
%
1 2 3 4
Čazma 19,88 13,94 29,88
Vrbovec 105,31 63,32 39,87
Noivoselec 29,53 21,05 28,72
Spačva (Tromeđa) 42,21 29,10 31,06
Spačva 17,71 10,94 38,23
Kloštar Podravski 78,12 61,33 21,43
Spačva (Svenovo) 137,71 105,57 23,34
Repaš 209,71 166,84 20,44
Li povij an i 203,89 165,65 18,75
Novska (Zelenika) 199,00 151,56 23,84
Novska (Tratlika) 446,92 350,25 21,63
Ukupno (Prosjek) 1.489,99 1.139,55 23,52


sve ono što smo naprijed naveli u vezi sa sušenjem hrastovine. Taj postotak
je veći kod mlađih sastojina do 100 godina i on iznosi 31,5°/», što je i razumljivo,
dok kod starijih sastojina (100—140 godina) on u prosjeku iznosi 21,6%
ili oko 10°/o manje.


U tabeli 3. smo izmjerene drvne mase oblovine razlučili na Sortimente i
utvrdili postotke bjeljiike u drvnoj masi tih tehničkih sortimenarta.


Odmah se iz tabele vidi poznata činjenica da što je Sortiment deblji to je
manji postotak bjeljike u njemu.


U prosjeku furnirski trupci imaju oko 21,7% bjeljike u ukupnoj drvnoj
masi oblovine, dok pilanski trupci I klase sadrže bjelljike oko 23,4%, pilanski
trupci II klase 26,6% a pilanskli trtpuci III klase 25,2%.


Podatak za pilanske trupce II klase je vjerodostojan, jer se odnosi na
250 m´! izmjerene drvne mase, za razliku od pilanskih trupaca III klase, kod
kojih nismo uspjeli izmjeriti više od cea 100 m:!. Prema tome, podatak za
pilanske strupce III klase može se uzeti kao oriijentaćioni.


Iako je izmjerena mala količina drvne mase rudničkog drva (cea 27 m3)


— postotak bjeljike je u njoj znatan i iznosi oko 35,3%. Kada se ima na
umu da se radi o tanjim sortimentima, onda je razumljivo da je taj odnos
sličan onome u mladim hrastovim sastojinama koji smo već naveli.
U tabeli 4. smo donijeli zanimljive vrijedosne podatke istraživane drvne
mase oblovine po sortimentima. Upravo iz te tabele rezultiraju postotni odnosi
što smo ih prikazali u tabeli 5. Stoga ćemo te dvirje tabele zajedno analizirati.


419




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Dakle, odmah ćemo istaći da je vrijednost istraživane drvne mase oblovine,
prema tab. 4. i 5, u prosjeku smanjena zbog odbijanja- količine bjeljike
za 22,0%. Znači, ako se u kupcu prilikom preuzimanja tehničkih sortimenata
bonificira bjeljika, što se redovito događa, tada šumarija vrijednosno gubi
navedeni postotni iznos potencijalne tržišne vrijednosti. Osim toga odbija


i Tab. 3.


Ukupna izmjerena Postotak bjeljike


Drvna masa


0„ 1^ K„„„ t i drvna masa u drvnoj masi


bez bjeljike


Sortamenti olblovtae


tehničkih


m3


m3 sortimeinata


1 2 3 4


FurnirSM trupci:


40—49 cm 166,34 125,81 24,36
50—65 cm 369,61 291,84 21,04
66 < cm 89,84 72,54 19,26


Ukupno (prosjek) 625,79 490,19 21,67


I klasa:


30—39 cm 133,24 93,80 29,60


40—49 cm 193,95 150,30 22,50


50 < cm 168,37 135,70 19,40


II klasa:


25—39 cm 144,57 100,70 30,34
40—49 cm 70,23 54,84 21,91
50< cm 28,76 23,28 19,05


Ukupno (prosjek) 243,56 178,82 26,58


III klasa:


25—39 cm 62,21 44,58 28,34


40—49 cm 14,81 11,68 21,13


50< cm 20,68 16,77 18,91


Ukupno (prosjek) 97,70 73,03 25,25


Rudničko drvo 27,38 17,71 35,32


Sveukupno (prosjek) 1.489,99 1.139,55 23,52


njem bjeljike smanjuju se srednji promjeri tehničkih sortimenata i time se
oni deklasiraju, pa gubitak šumarije ne iznosi više 22,0%, nego ukupno 32,9
ili oko 33%. To zabrinjava. To znači da je vrijednost hrastovih sortimenata
oblovine uslijed sušemja hrasta lužnjaka smanjena za oko trećinu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Kako se iz tabele 5. vidi najveće se smanjenje vrijednosti drvne mase,
zbog odbijanja količine bjeljike i deklasiranja sortirnenata, ispoljava kod furnirskih
trupaca. Oni zapravo idu u nižu kvalitetnu klasu. Dakle, vrijednost
furnirskih trupaca je smanjena samo zbog odbijanja količine bjeljike (kao s>upstance)
za 21,30/o, a zbog odbijanja bjeljike (količine) i preklasiranja toga sorti-


Tab. 4.


Vrijednost drvne
Sortimenti
Vrijednost drvne
mase oblovine
s bjeljikom
dinara
Vrijednost drvne
mase oblovine
bez bjeljike
dinara
mase oblovine
zbog odbitka
bjeljike i deklasiranja
sortimenata
dinara
1 2 3 4
F-trupci 2,717.421 2,137.658 1,720.639
Trupci I kl. 765.966 590.636 585.839
Trupci II kl. 241.210 187.618 170.301
Trupci III kl. 60.529 45.872 39.711
Rudmičko drvo 14.785 9.563 33.097
Ukupno 3,799.911 2,962.347 2,549.587


Tab. 5.


Smanjenje vrijednosti
Smanjenje vrijednosti drvne mase oblovine
zbog smanjenja količine zbog smanjenja količine
Sortđmenti drvne mase oblovine i deklasiranja
odbijanjem bjeljike sortimenata odbijanjem
% bjeljike


F-trupoi -21,3 —36,7
Trupci I kl. -22,9 —23,5
Trupci II kl. -26,0 —29,4
Trupci III kl. -24,2 —34,4
Rudničko drvo -35,3 + 123,8
Prosjek -22,0 —32,9


menta u nižu kvalitetnu klasu (kakvoće) zajedno — vrijednost im se ukupno
smanjila za 36,7 ili oko za 370/o. To predstavlja veliki iznos, odnosno više od
trećine vrijednosti toga sortimenta. koji je, uostalom, i važain cilj gospodarenja
u hrastovim šumama.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Vrijenost trupaca I klase se smanjila odbijanjem količine bjeljike za
22,9% ili za oko 23%, dok im se vrijednost zbog odbijanja bjeljike i deklasiranja
zajedno — smanjila za 23,5I% ili samo za 0,6% više. Razlog tome je
što su furnirski trupci, odbijanjem srednjeg promjera za iznos bjeljike, deklasirani
(»spušteni«) u I kvalitetnu klasu, pa je time prostor nijihovog deklasiranja
djelomično popunjen. Slično se može reći li za pilanske trupce II klase
kod kojih je vrijednost zbog odbijanja količine bjeljike smanjena za 26,0%,
a zbog deklasiranja još daljnjih 3,4% ili ukupno 29,4%.


Tab. 6.


Izvadak iz Cjenika šumskih proizvoda za tehničke Sortimente otolovi ne
hr; ista lužnjaka (N. N. 38/1978. godine)


Jedinične cijene tehničkih soirtimenal ;a fco
Fu rnirski trupci pomoćno stovarište s utovarom
din/m3


40-
49 om 2.916
50-
65 cm 4.806
66 < cm 5.076
I klasa:
30-
39 cm 1.296
40-
49 cm 1.512
50 < cm 1.782
II klasa:
25-
39 cm 886
40-
49 cm 1.080
50 < cm 1.296
III klasa
25-
39 cm 508
40-
49 cm 702
50 < cm 896
Rudničko drvo 540


Kod pilanskih trupaca III klase smanjenje vrijednosti zbog odbijanja
količine bjeljike i njihova deklasiranja zajedno — znatno je i iznosi 34,4%
ili više od trećine njihove vrijednosti. Znači i omi su se masovno »preselili«
u nižu kvalitetnu klasu, a to će reći u drvo za rudnike. Zbog toga je vrijednost
rudničkog drva porasla čak za 123,8 ili okruglo za 124%, iako je smanjena
vrijednost zbog samog odbijanja količine bjeljike za 35,3%.


To pokazuje da je vrijednost drva za rudnike povećana, zbog povećanja
njegova učešća, za oko 124% — ekonomska posljedica sušenja hrasta lužnjaka.


Napominjemo da cilj gospodarenja u hrastovim šumama nije proizvodnja
drva za rudnike, nego u prvom redu proizvodnija kvalitetne furnirske i


422




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 45     <-- 45 -->        PDF

pilanske oblovine krupnih dimenzija. Drvo za rudnike je ovdje u pravilu
sporedni prodzvod. ali eto pri sušenjima hrasta lužnjaka velikih razmjera,
ono bi moglo dobiti na ukupnoj vrijednosti.


U našim istraživanjima drvo za ogrjev smo zanemarili, ali iz ovoga što
smo do sada naveli može se pretpostaviti da bi se i njegova količina, pa time
i vrijednost, povećavala.


U tabeli 6. naveli smo gedinično cijene sort i men ta hrastove oblovine fco
utovaren na vozila na pomoćnom stovarištu — prema propisanom Cjeniku
iz godine 1978.


Tab. 7.


Direktni troškovi sječe,


Količina prosječne drvne


izrade, izvoza i utovara na


mase hrastove otolovine u


Šumarija pomoćnom stovarištu u


godini 1978.


godini 1978.


m3


din/m3


Vrbovec
Novoselec
Spačva
Repaš
Lipovljani
Novska
Ukupno (prosjek)
7.740
2.969
9.428
4.461
9.311
6.999
40.908
371,17
633,10
700,17
511,73
766,96
809,25
646,37
Tab. 8.
Zaključci o
ukupnim negativnim
financijskim
posljedicama
Potencijalna
tržišna
vrijednost
dan
Gubic i
Od kolone 2
u 11´.. u din
1
1) U odjelima u
kojima smo izvršili
naša mjerenja 3,799.911
a) zbog
otpada
bjeljike
b) zbog
rada oko
bjeljike
32,905,96
1,250.324
226.520
ukupn o 38,86 1,476.84 1


a) zbog


otpada


bjeljike 32,90 34,323.709,40


2) Sječe u navedenih


b) zbog


6 šumarija godine


rada oko


1978. 104,327.384,20


bjeljike 5,96 6,217.912.09


u k u p n o 38.86 40,541.621.49




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 46     <-- 46 -->        PDF

U tabeli 7. za 6 od ukupno 8 šumarija naveli smo podatke o direktnim
troškovima sječe, izrade izvoza i utovara na pomoćnom stovarištu zajedno u
godini 1978. u din/m:! hrastove oblovine (kolona 3). U koloni 2. te tabele naveli
smo pak po tim šumarijama količine posječene drvne mase hrastove oblovine
u godini 1978. Ona je, kako se iz tabele vidi, ukupno iznosila 40.908 m:i.
a prosječni (ponderirami) direktni troškovi rada u iskorištavanju 646,37 din/m3.


Na temelju naprijed navedenih podataka — izračunali smo koliki je postotak,
pa i apsolutni iznos za proizvođača redovno izgubljen od potencijalne
tržišne vrijednosti, zbog sušenjem zahvaćene hrastove oblovine. To snio učinili
u posljednjoj tabeli 8. Ona ujedno pruža konačni zaključak našeg istraživanja.
Ona se odnosi: 1) na odjele u kojima smo izvršili naša mjerenja; 2) na sjeće
obavljene u navedenim 6 šumarija godine 1978.


ZAKLJUČAK


Zbog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim sumarna kaje su istraživane,
utvrđeno je da se od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih sortimenata
(trupaca i rudničkog drva) gub i 32,90% zbog otpada bjeljike (smanjivanje
količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih troškova iskorištavanja
(rada) oko bjeljike, tj. sveukupn o 38,86°/o.


Prema razinama cijena i snazi dinara godine 1978., sveukupna negativna
financijska posljedica sušenja hrastove oblovine na istraživanim sječinama —
— odjelima iznosila je 1,476.844 din, a na području sječina 6 navedenih šumarija
40,541.621,49 din.´


Odatle se može zaključiti o svakogodišnjim golemim negativnim financijskim
posljedicama sušenja hrastove oblovine u svim šumarijama SR Hrvatske,
a naročito Jugoslavije — koje obuhvaćaju šume hrasta lužnjaka.


Ovdje nismo obuhvatili i poskupljivan je stablimičnog iskorištavanja posušenih
hrastovih stabala, zbog njihove manje koncentracije na sječinama. To
nismo učinili stoga, što ono otbuhvaća daljnji manji ili veći postotak potencijalne
tržišne vrijednosti hrastove oblovine — ovisno o stupnju koncentracije
sječne drvne mase koja može znatno varirati od slučaija do slučaja.


IZVORI:


1.
Androić , M.: Prethodni rezultati timskog ´istraži van ja uzroka sušenja hrastu
u slavonskim sumarna, Simpozij sto godina znanstvenog i organiziranog pristupu
šumarstvu jugoistočne Slavonije, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Centar za znanstveni rad (knjiga II), Zagreb, 1975. str. 59—78.
2.
Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 38/78.)
3.
Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 12/81.)
4.
Kraljić, B. i Golubovi ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka
(Q. robur L.). (Prethodna obavijest), Šumarski list 1—2/1980. str. 3—15.
5.
P 1 a v š i ć, M. i G o 1 u b o v i ć. U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka,
Zagreb, 1967. (manuskript), str. 1—133.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 47     <-- 47 -->        PDF

6.
p 1 a v š i (´, M. i G nlubuv i ć, U: Istraživanje vrijednosnog prirast;) drvne mase
u mješovitim sasitojiđtlama hrasta lužnjaka i poljsko« jasena. Glasnik za šumske
pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Krnj. XX, Zagreb, 1980., sr. 93—148.
7.
Statistički godišnjak Jugoslavija 1964. godine. Savezni zavod za statistiku. Beograd,
1964.
8.
Troškovi sječe i izrade, izvoza i utovara hrastove oblovine na pomoćnom stovarištu
u 1978. godini, prema službenim dopisima šumarije Vrbovec, Spačva,
Repaš, Lipovljani i Novska.
Investigations into the Economic Consequences of Sapwood Rotting Due to the
Dying Back of Pedunculate Oak (Quercus Pedunculata) in the Forest of the
Socialist Republic of Croatia


Summary


The author had earlier (4) published a report on his investigations into the economic
consequences of the dying back of pedunculate oak, as they found them by
comparing oak stands of varied ages — both healthy and those affected by dying-back
process — in the lowland forest of Slavonia and Podravina.


In the present work he investigate the economic consequences of sapwood rotting
owing to the dying beck of pedunculate oaks of varied ages as they manifested
themselves in the exploitation of pedunculate oak stands affected by the process
in these lowland forest, and the level of allowances to be made for it to buyers.


As it is well krown, unless it is quickly removed, the sapwood of the died back
oak trees rots out in 2 — 3 years. An allowance for such sapwood must, therefore,
be made to the buyer by the producer, although the later has borne the cost of the
cost of the felling, trimming, hauling and loading on means of transportation a I
auxiliary depost.


By using a random-sample method, the author carded out the investigations Jr.
11 areas of eight forestry districts in Slavonia and Podravina, using an original of
measurement of felled and trimmed assortiments, whose volume totalled about
1,490 cu. m.


lie foued the following negative financial consequecs of the exploitation of pedunculate
oak stands affected by the dying back process:


— Sapwood regularly decays and affects on average 23.52 per cent of roundwood;
this loss also established by the author in investigating individual assortments;
— The loss of sapwood not only diminishes the quantity of useable roundwood,
but also lowers the class of assortments owing to their smaller useable diameters,
thuss, the total loss of he value of roundwood assortments increases to 32.90
per cent of their potential market value.
— To this should be added the direct useless costs of fellings, trimming, hauling
and loading of sapwood to means of transportation at auxiliary depost, which
amounts to a furth er 5.96 per cent of the potential market values of assortments.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— Consequently, losses due to the dying bacik of pedunculate oak total 38.86
per cent of (he potential market value of assortments (exclusive of fuewood) of this
expensive wood species.
Expressed in prices and values of the dinar in 1978., in the assortments measured
(about 1.490 cu. m.) the total loss amounted to 1,476,844 dinars, or in six out
of the above-mentioned eight forestry districts with 40,908 cu. m. of TO´Undwood the
loss due to the dying back process is esitimated alt 40,541,621 dinars. Hence it can be
concluded that huge losses are yearly incurred din the exploitation of affected
pedunculate oak forest in Croatia and in Yugoslavia as a whole.


The foregoing does not include losses incured in the exploitation of dying back
trees owing to a smaller concentration of felled trees.