DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 413 UDK 630*671 : 630*44.001/2 ISTRAŽIVANJE EKONOMSKIH POSLJEDICA TRULJENJA I BONIFICIRANJA BJELJIKE PRI SUŠENJU HRASTA LUŽNJAKA (Q. ROBUR L.) U ŠUMARA SR HRVATSKE Dr Uroš GOLUBOVIC* SAŽETAK. Nakon prethodne obavijesti (4) autora o njegovim istraživanjima ekonomskih posljedica sušenja hrasta lužnjaka i ekonomskog odražavanja na šumske sastojine u pogledu prirašćivanja drvne mase — u ovom radu prikazane su negativne financijske posljedice pri iskorištavanju tih šumskih sastojina. Ona se očituju u smanjivanju količina tehničkih drvnih sortimenata za količinu bje- Ijike, u njihovu deklasiranju zbog smanjivanja srednjih promjera trupaca i rudničkog drva odbijanjem bjeljike, te u troškovima oko uzaludnog iskorištavanja bjeljike. UVOD Posljednjih pedesetak godina primijećeio je ozbiljnije sušenje hrasta lužnjaka u Slavoniji i Podravini. Prije kojih 70 godina, odnosno 1909. i 1910. godine, primijećeno je ozbiljnije sušenje hrastovih šuma i u Rumuniji, SSSR-u i SAD. Uzroci tome sušeniju još nisu jedinstveno i definitivno utvrđeni (1). I naši istraživači, svaki iz svoje specijalnosti i timski, seriozno istražuju uzroke sušenja hrastovih šuma ali još konačnih rezultata tih istraživanja* nema. Budući da se radi o golemim površinama pod čistim i mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka u Jugoslaviji i posebno u SR Hrvatskoj, kao i o znatnim količinama i vrijednostima drvne zalihe hrastovine u tim šumama — autoru ovog rada su, prije 5 godina, povjerena istraživanja ekonomskih posljedica sušenja hrastovih šuma u SR Hrvatskoj. Prema statističkom godišnjaku iz 1964. godine (7), čiste i mješovite sastojine hrasta lužnjaka u Jugoslaviji iznose blizu 2,5 milijuna ha i s približnom vrijednošću te drvne mase na panju više od 260 milijardi novih dinara. U SR Hrvatskoj pak čiste i mješovite sastojine hrasta lužnjaka zapremaju površinu od cea 750.000 ha s drvnom zalihom hralstovine od oko 18 milijuna ms i s približnom vrijednošću hrastovine oko 67 milijardi novih dinara. Za utvrdivaije vrijednosti drvne zalihe sortimenata na paniju koristili smo cijene iz Cjenika za te Sortimente (Narodne novine 12/81) i sortimentne tablice za hrast lužnjak (5, 6) o postotnom učešću sortimenata u korisnoj drvnoj rnasi približno prosječnog debljinskog stepena od 57,7 cm. * Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet u Zagrebu, Siimunska c. 25. 4J3 |