DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nih matematičkih veličina i formula. Normalna šuma je najsigurnija teoretska baza potrajnog gospodarenja, čiija se praktična korist ogleda u tome što svakoj konkretnoj šumi, bila ona ma kako nepravilna i neuređena, odgovara izvjesni, oblik normalne šume s kojom se konkretna šuma može poistovjetiti i tako u njoj osigurati najpovoljnije prihode. Osnovni uvjet za postizanje najpovoljnijeg prihoda je veličina i struktura drvne zalihe, pod kojom podrazumijevamo drvnu masu svih sastojina više; jedinice prostorne podjele. Brojčana predodžba određene normalne šume je svaka prirasno-prihodna tablica. Pravilno izabrana i primiijenjena, osigurava realizaciju postavljenog cilja u konkretnom slučaju. mV m /ha 700 600 500 iOO 300 200 WO 0 0 10 20 30 40 50 60 70 60 SO 100 110 120 god SI. 1. Grafikon drvnih masa iz tabele 1 (prirasno-prihođne tablice) D. Klepca za hrast lužnjak na I bonitetu. Na slici 1, crtkana krivulja je grafička predodžba drvnih masa iz tabele 1, odnosno iz prirasno-prihođne tablice D. KLEPCA za hrast lužnjak na I bonitetu (sastavljene za g. j . »Josip Kozarac« i šume posebne namjene g. j . »Opeke«). Površina koju zatvara krivulja, apscisa od 0—120 godina i ordinata M u 120 godini, predstavlja sumu drvnih masa svih sastojina odnosno normalnu drv, nu zalihu. Shematski se normalna drvna zaliha (V) može predstaviti i jednostavnije površinom pravokutnog trokuta, kojem je baza jednaka dobi ophodnje (u) a visina drvnoj masi najstarije sastojine prije sječe (M). To je shematska slika niza u-godišnjih sastojina od 1 do u godina. Iz slike 1 vidi, da je površina trokuta u dobi ophodnje jednaka površini omeđenoj krivuljom, apscisom u i ordinatom M, pa je pravokutan trokut usvojen kao osnovni teoretski oblik za prikazivanje drvne zalihe. Općenito je drvna(M) i poslije (m) sječe: zaliha (V) jednaka polovici sume drvnih masa prije V = M + 2 m (1). |