DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 23     <-- 23 -->        PDF

nih matematičkih veličina i formula. Normalna šuma je najsigurnija teoretska
baza potrajnog gospodarenja, čiija se praktična korist ogleda u tome što svakoj
konkretnoj šumi, bila ona ma kako nepravilna i neuređena, odgovara izvjesni,
oblik normalne šume s kojom se konkretna šuma može poistovjetiti i tako u
njoj osigurati najpovoljnije prihode.


Osnovni uvjet za postizanje najpovoljnijeg prihoda je veličina i struktura
drvne zalihe, pod kojom podrazumijevamo drvnu masu svih sastojina više;
jedinice prostorne podjele.


Brojčana predodžba određene normalne šume je svaka prirasno-prihodna
tablica. Pravilno izabrana i primiijenjena, osigurava realizaciju postavljenog
cilja u konkretnom slučaju.


mV


m /ha
700


600


500


iOO


300


200


WO


0
0 10 20 30 40 50 60 70 60 SO 100 110 120 god


SI. 1. Grafikon drvnih masa iz tabele 1 (prirasno-prihođne tablice)


D. Klepca za hrast lužnjak na I bonitetu.
Na slici 1, crtkana krivulja je grafička predodžba drvnih masa iz tabele 1,
odnosno iz prirasno-prihođne tablice D. KLEPCA za hrast lužnjak na I bonitetu
(sastavljene za g. j . »Josip Kozarac« i šume posebne namjene g. j . »Opeke«).
Površina koju zatvara krivulja, apscisa od 0—120 godina i ordinata M u 120
godini, predstavlja sumu drvnih masa svih sastojina odnosno normalnu drv,
nu zalihu.


Shematski se normalna drvna zaliha (V) može predstaviti i jednostavnije
površinom pravokutnog trokuta, kojem je baza jednaka dobi ophodnje (u) a
visina drvnoj masi najstarije sastojine prije sječe (M). To je shematska slika
niza u-godišnjih sastojina od 1 do u godina.


Iz slike 1 vidi, da je površina trokuta u dobi ophodnje jednaka površini
omeđenoj krivuljom, apscisom u i ordinatom M, pa je pravokutan trokut usvojen
kao osnovni teoretski oblik za prikazivanje drvne zalihe.


Općenito je drvna(M) i poslije (m) sječe:
zaliha (V) jednaka polovici sume drvnih masa prije
V =
M +
2
m
(1).