DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
projekcije krošanja jele. Ponika će biti manje gdje je velika drvna masa jele po jedinici površine i gdje je velika količina užitog svijetla na tlu. Zajedničko djelovanje fiziološki aktivne vlage tla i količine humusa pozitivno utječu na pojavu ponika s tim da u sklopu kompleksnog djelovanja svih istraživanih čimbenika navedeni čimbenici objašnjavaju svega 9.1% od ukupno objašnjene varijance. Prosječni broj ponika u šumi bukve i jele veći je na području Zalesine nego na području Fužina i Tršća. Razlike su visokosignifikantne, dok u tim sastojinama ne postoje signifikantne razlike u broju ponika između južne i sjeverne ekspozicije. Broj ponika veći je u sastojini jele s rebračom nego u sastojini bukve i jele. 2. Pojava jednogodišnjeg pomlatka jele u šumi jele s rebračom ovisna je o pojavi dvo-i trogodišnjeg pomlatka. Ukoliko je jedan od tih elemenata zavisna varijabla, u svim slučajevima ostale dvije javljaju se kao značajne nezavisne varijable. Ponik ima značajan utjecaj za pojavu jednogodišnjeg pomlatka, a fiziološki aktivna vlaga tla, broj posječenih stabala u zadnjih 25 godina, horizontalne projekcije krošanja i uživo svijetlo značajni su čimbenici za pojavu jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka jele. Iz rezultata faktorske analize (tablica 45) zaključujemo da nam jedno dvo-i trogodišnji pomladak igra značajnu ulogu u sklopu djelovanja na ekološke i strukturne čimbenike te elemente pomlađivanja jele. Oni zajedno s brojem posječenih stabala u zadnjih pet godina i brojem pomlatka i mladika (koji na mjih djeluju pozitivno) objašnjava 19.80/o od ukupno objašnjene varijance. U šumi bukve i jele broj jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka ovisi o ekološkim (užito svijetlo, reakcija tla, broj posječenih stabala i u zadnjih pet godina, sirovi humus) a strukturnim (broj stabala od tri do 10 cm, drvna masa. broj statoala od 3 cm na više) čimbenicima. Elementi pomlađivanja, u tim sastojinama. broj pomlatka i mladika negativno utječu na jednogodišnji a pozitivno na dvo- i trogodišnji pomladak, dok je djelovanje ukupnih visina pomlatka i mladika suprotno toj pojavi. Kompleksno djelovanje u vidu jednog faktora, jedno, dvo-i trogodišnjeg pomlatka jele u sklopu s još tri strukturna, dva ekološka čimbenika i dva elementa pomlađivanja (tablica 57 i 58), ima vrlo značajnu ulogu jer zajedno objašnjavaju 41,5% od ukupno objašnjene varijance. Broj jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka jele u šumi bukve i jele najveći je na području Tršća, zatim Zalesine pa Fužina. Na južnoj ekspoziciji ima više jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka nego na sjevernoj. Broj jedno i dvogodišnjeg pomlatka veći je u šumi jele s rebračom nego u šumi bukve i jele, dok razlika u broju trogodišnjeg pomlatka nije signifikantna. Na području Zalesine veći je broj jedno, dvo-i trogodišnjeg pomlatka nego na području Fužina. dok ga na južnoj ekspoziciji ima više nego na sjevernoj. 393 |