DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 14     <-- 14 -->        PDF

rizontalna projekcija krošanja druge etaže, horizontalna projekcija krošanja
stabala treće etaže, ukupne horizontalne projekcije krošanja, volumen krošanja
prve etaže, volumen krošanja druge etaže, volumen krošanja treće etaže,
ukupan volumen krošanja, promjer srednjeg stabla prve etaže, volumni prirast
četinjača, volumni prirast listača, ukupni vodumni prirast.


Elementi pomlađivanja na pokusnim plohama predstavljeni su sa ovih
14 pokazatelja:


— broj ponika, broj jednogodišnjeg pomlatka, broj dvogodišnjeg pomlatka,
broj trogodišnjeg pomlatka, mortalitet ponika, mortalitet jednogodišnjeg
pomlatka, mortalitet dvogodišnjeg pomlatka, broj pomlatka i mladika do 3 cm
prsnog premijera, broj pomlatka do 25 cm visine, broj pomlatka i mladika iznad
25 cm visine, ukupne visine pomlatka i mladika do 3 cm prsnog promjera,
ukupne visine pomlatka do 25 cm visine, ukupne visine pomlatka i mladika
iznad 25 cm visine, faktor pomlađivanja.
Podatke za svaku od 204 pokusne plohe koje se odnose na navedene ekološke
i strukturne čimbenike te elemente pomlađivanja imali smo na raspolaganju
kod izrade ovog rada (tab. 1.).


Za detaljnu analizu predstavljenu u ovom radu od navedenih podataka
uzeli smo sedam ekoloških (fiziološki aktivna vlaga u tlu, količina humusa,
debljina sirovog humusa, reakcija tla. užito svijetlo u sastojini, broj posječenih
stabala u zadnjih pet godina, broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25
godina). 6 strukturnih (broj stabala od 3 cm promjera na više, broj stabala
prsnog promjera od 3 do 10 cm, promjer srednjeg stabla prve etaže sastojine,
drvna masa, horizontalna projekcija krošanja, volumen krošanja) i 6 elemenata
pomlađivanja (broj ponika, broj jednogodišnjeg pomlatka, broj dvogodišnjeg
pomlatka, broj trogodišnjeg pomlatka, ukupan broj pomlatka i mladika, ukupne
visine pomlatka i mladika).


Podaci se odnose na tri vrste drveća u šumi bukve i jele (jela, smreka,
bukva, javor, brijest).


Služeći se matematičkostatističkom obradom podataka upotrijebili smo vivišestruku
regresijsku analizu, analizu varijance i faktorsku analizu te srno u
smislu postavljenih zadataka i ciljeva ovih dosta opsežnih istraživanja dobivene
rezultate iznijeli u predočenom tekstu i tablicama.


Na osnovi svega iznesenog došli smo do ovih zaključaka:


1. U šumi jele s rebračom broj ponika veći je tamo gdje je reakcija tla
(pH) niža, manja debljina sirovog humusa, manja količina humusa, veća sječa
u zadnjih pet do 25 godina, a s tim u vezi gdje je manji broj stabala od 3 do
10 cm, manija drvna masa i volumen krošanja jele.
Sama pojava jelovog ponika u šumi jele s rebračom nije nam nikakva
garancija uspješnog prirodnog pomlađivanja te sastojine, jer u sklopu djelovanja
svih istraživanih čimbenika ponik sa svojim srodnim varijablama objašnjava
nam svega 10,7" n od ukupno objašnjene varijance. Srodne varijable
su reakcija tla, sirovi humus i promjer srednjeg stabla prve etaže sastojine,
čijim povećanjem se smanjuje broj ponika jele.


U šumi bukve i jele broj ponika jele veći ije tamo gdje je reakcija tla
niža. veća količina fiziol os Ki i\ ktivne vlage tla. veći volumen i horizontalne