DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Šum. list CVIII (1984) 391 UDK 630*231 : 630*.18.001/2 UTJECAJ EKOLOŠKIH I STRUKTURNIH ČINILACA NA PRIRODNO POMLAĐIVANJE PREBORNIH ŠUMA JELE I BUKVE U GORSKOM KOTARU Slavko MATIČ* SAŽETAK. Smatrajući, da je prirodno pomlađivanje prvi i os novni preduvjet koji će jamčiti trajni pokrov šumske vegetacije distribuiranu u prebornu strukturu i osigurati idealnu zaštitnu šumu u Gorskom Kotaru, autor je proveo opširna istraživanja. O tim istraživanjima autor je opširno pod gornjim naslovom izvjestio u »Glasniku za šumske pokuse« br. 21, a ovdje se priopćuju rezultati istraživanja prema tekstu »zaključaka« u tom radu. (op) (7) ZAKLJUČCI Zadatak ovog istraživanja je u tome da se istraži kakav je utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje u prebornim šumama jele i bukve u Gorskom Kotaru. Istraživanja smo proveli u prebornim šumama jele i bukve u Gorskom Kotaru na 204 pokusne plohe smještene na tri zemljopisno različita područja (Zalesine, Fužine, Tršće), na dvije različite geološke podloge (silikat, vapnenac) na kojima dolaze dvije različite šumske zajednice u Gorskom Kotaru i to šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv 1950) i šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv. 38), te na dvije suprotne ekspozicije (jug. sjever). Na svakoj pokusnoj plohi izmijerili smo, numerički definirali ekološke i strukturne čimbenike te elemente pomlađivanja. Ekološki čimbenici na pokusnim plohama predstavljeni su s ovih 10 pokazatelja : — inklinacija, stupanj momentalne vlažnosti tla. fiziološki aktivna vlaga tla, higroskopicitet tla, količina humusa u tlu, debljina sirovog humusa, reakcija tla (pH), užito svijetlo u sastojini, broj pojedinačnih stabala u zadnjih pet godina, broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina. Strukturni čimbenici na pokusnim plohama predstavljeni su sa ovih 20 pokazatelja: — broj stabala od 3 cm promjera na više, broj stabala od 3 do 10 cm promjera, drvna masa prve etaže, drvna masa druge etaže, drvna masa treće etaže, ukupna drvna masa. horizontalna projekcija krošanja prve etaže, ho* Prof. dr Slavko Mat´ić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. 25. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 14 <-- 14 --> PDF |
rizontalna projekcija krošanja druge etaže, horizontalna projekcija krošanja stabala treće etaže, ukupne horizontalne projekcije krošanja, volumen krošanja prve etaže, volumen krošanja druge etaže, volumen krošanja treće etaže, ukupan volumen krošanja, promjer srednjeg stabla prve etaže, volumni prirast četinjača, volumni prirast listača, ukupni vodumni prirast. Elementi pomlađivanja na pokusnim plohama predstavljeni su sa ovih 14 pokazatelja: — broj ponika, broj jednogodišnjeg pomlatka, broj dvogodišnjeg pomlatka, broj trogodišnjeg pomlatka, mortalitet ponika, mortalitet jednogodišnjeg pomlatka, mortalitet dvogodišnjeg pomlatka, broj pomlatka i mladika do 3 cm prsnog premijera, broj pomlatka do 25 cm visine, broj pomlatka i mladika iznad 25 cm visine, ukupne visine pomlatka i mladika do 3 cm prsnog promjera, ukupne visine pomlatka do 25 cm visine, ukupne visine pomlatka i mladika iznad 25 cm visine, faktor pomlađivanja. Podatke za svaku od 204 pokusne plohe koje se odnose na navedene ekološke i strukturne čimbenike te elemente pomlađivanja imali smo na raspolaganju kod izrade ovog rada (tab. 1.). Za detaljnu analizu predstavljenu u ovom radu od navedenih podataka uzeli smo sedam ekoloških (fiziološki aktivna vlaga u tlu, količina humusa, debljina sirovog humusa, reakcija tla. užito svijetlo u sastojini, broj posječenih stabala u zadnjih pet godina, broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina). 6 strukturnih (broj stabala od 3 cm promjera na više, broj stabala prsnog promjera od 3 do 10 cm, promjer srednjeg stabla prve etaže sastojine, drvna masa, horizontalna projekcija krošanja, volumen krošanja) i 6 elemenata pomlađivanja (broj ponika, broj jednogodišnjeg pomlatka, broj dvogodišnjeg pomlatka, broj trogodišnjeg pomlatka, ukupan broj pomlatka i mladika, ukupne visine pomlatka i mladika). Podaci se odnose na tri vrste drveća u šumi bukve i jele (jela, smreka, bukva, javor, brijest). Služeći se matematičkostatističkom obradom podataka upotrijebili smo vivišestruku regresijsku analizu, analizu varijance i faktorsku analizu te srno u smislu postavljenih zadataka i ciljeva ovih dosta opsežnih istraživanja dobivene rezultate iznijeli u predočenom tekstu i tablicama. Na osnovi svega iznesenog došli smo do ovih zaključaka: 1. U šumi jele s rebračom broj ponika veći je tamo gdje je reakcija tla (pH) niža, manja debljina sirovog humusa, manja količina humusa, veća sječa u zadnjih pet do 25 godina, a s tim u vezi gdje je manji broj stabala od 3 do 10 cm, manija drvna masa i volumen krošanja jele. Sama pojava jelovog ponika u šumi jele s rebračom nije nam nikakva garancija uspješnog prirodnog pomlađivanja te sastojine, jer u sklopu djelovanja svih istraživanih čimbenika ponik sa svojim srodnim varijablama objašnjava nam svega 10,7" n od ukupno objašnjene varijance. Srodne varijable su reakcija tla, sirovi humus i promjer srednjeg stabla prve etaže sastojine, čijim povećanjem se smanjuje broj ponika jele. U šumi bukve i jele broj ponika jele veći ije tamo gdje je reakcija tla niža. veća količina fiziol os Ki i\ ktivne vlage tla. veći volumen i horizontalne |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
projekcije krošanja jele. Ponika će biti manje gdje je velika drvna masa jele po jedinici površine i gdje je velika količina užitog svijetla na tlu. Zajedničko djelovanje fiziološki aktivne vlage tla i količine humusa pozitivno utječu na pojavu ponika s tim da u sklopu kompleksnog djelovanja svih istraživanih čimbenika navedeni čimbenici objašnjavaju svega 9.1% od ukupno objašnjene varijance. Prosječni broj ponika u šumi bukve i jele veći je na području Zalesine nego na području Fužina i Tršća. Razlike su visokosignifikantne, dok u tim sastojinama ne postoje signifikantne razlike u broju ponika između južne i sjeverne ekspozicije. Broj ponika veći je u sastojini jele s rebračom nego u sastojini bukve i jele. 2. Pojava jednogodišnjeg pomlatka jele u šumi jele s rebračom ovisna je o pojavi dvo-i trogodišnjeg pomlatka. Ukoliko je jedan od tih elemenata zavisna varijabla, u svim slučajevima ostale dvije javljaju se kao značajne nezavisne varijable. Ponik ima značajan utjecaj za pojavu jednogodišnjeg pomlatka, a fiziološki aktivna vlaga tla, broj posječenih stabala u zadnjih 25 godina, horizontalne projekcije krošanja i uživo svijetlo značajni su čimbenici za pojavu jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka jele. Iz rezultata faktorske analize (tablica 45) zaključujemo da nam jedno dvo-i trogodišnji pomladak igra značajnu ulogu u sklopu djelovanja na ekološke i strukturne čimbenike te elemente pomlađivanja jele. Oni zajedno s brojem posječenih stabala u zadnjih pet godina i brojem pomlatka i mladika (koji na mjih djeluju pozitivno) objašnjava 19.80/o od ukupno objašnjene varijance. U šumi bukve i jele broj jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka ovisi o ekološkim (užito svijetlo, reakcija tla, broj posječenih stabala i u zadnjih pet godina, sirovi humus) a strukturnim (broj stabala od tri do 10 cm, drvna masa. broj statoala od 3 cm na više) čimbenicima. Elementi pomlađivanja, u tim sastojinama. broj pomlatka i mladika negativno utječu na jednogodišnji a pozitivno na dvo- i trogodišnji pomladak, dok je djelovanje ukupnih visina pomlatka i mladika suprotno toj pojavi. Kompleksno djelovanje u vidu jednog faktora, jedno, dvo-i trogodišnjeg pomlatka jele u sklopu s još tri strukturna, dva ekološka čimbenika i dva elementa pomlađivanja (tablica 57 i 58), ima vrlo značajnu ulogu jer zajedno objašnjavaju 41,5% od ukupno objašnjene varijance. Broj jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka jele u šumi bukve i jele najveći je na području Tršća, zatim Zalesine pa Fužina. Na južnoj ekspoziciji ima više jedno, dvo- i trogodišnjeg pomlatka nego na sjevernoj. Broj jedno i dvogodišnjeg pomlatka veći je u šumi jele s rebračom nego u šumi bukve i jele, dok razlika u broju trogodišnjeg pomlatka nije signifikantna. Na području Zalesine veći je broj jedno, dvo-i trogodišnjeg pomlatka nego na području Fužina. dok ga na južnoj ekspoziciji ima više nego na sjevernoj. 393 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 16 <-- 16 --> PDF |
3. Broj pomlatka i mladika jele i njihove ukupne visine predstavljaju vrlo značajne elemente pomlađivanja na osnovi kojih možemo vrlo objektivno ocijeniti stanje prirodnog pomlatka u prebornoj šumi jele i ibukve. U šumi jele s rebračom broj pomlatka i mladika veći je ukoliko je manja debljina sirovog humusa, veća sječa u zadnjih pet do 25 godina i veća koli čina uži tog svijetla. Ukupne visine pomlatka i mladika u istoj sastojini bit će veće ukoliko je bila veća sječa u zadnjih pet do 25 godina, veća količina užitog svijetla, veći broj stabala od tri do 10 cm te manji broj stabala od tri cm na vise. Kompleksno djelovanje broja i ukupnih visina pomlatka i mladika jele zajedno s još četiri ekološka čimbenika ima značajnu ulogu jer zajedno objašnjavaju 16,2% ukupno objašnjenje varijance (tablica 45 i 46). Sirovi humus i broj posječenih stabala u zadnjih pet godina imaju negativnu, a užito svijetlo i broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina imaju pozitivna ulogu na broj i ukupne visine pomlatka i mladika. U šumi bukve i jele broj pomlatka i mladika jele veći je ukoliko je količina sirovog humusa manja, veći broj posječenih stabla u zadnjih pet do 25 godina, veći broj stabala od tri do 10 cm, i veći broj posječenih stabala u zadnjih pet godina. Ukupne visine pomlatka i mladika bit će veće ukoliko je veći broj stabala od tri do 10 cm, veći broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina, manji broj posječenih stabala u zadnjih pet godina i manje horizontalne projekcije krošanja. Broj pomlatka i mladika i njihove visine u šumi bukve i jele predstavljaju značajan čimbenik elemenata pomlađivanja koji u sklopu djelovanja s još osam strukturnih i ekoloških čimbenika te elemenata pomlađivanja objašnjavaju 41,5´% od Ukupne objašnjene varijance (tablice 57 i 58). Šume bukve i jele na području Tršća imaju najveće vrijednosti broja pomlatka i mladika jele te njihovih visina, zatim dolaze šume Zalesine pa Fužina. Južne ekspozicije imaju veće vrijednosti od sjevernih. Sume na silikatnoj podlozi imaju veće vrijednosti pomlađivanja od šuma na vapnenoj podlozi. Šume na području Zalesine imaju veće vrijednosti pomlatka i mladika te njihovih visina nego šume bukve i jele i jele s rebračom na području Fužina. 4. Broj pomlatka i mladika i ukupne visine pomlatka i mladika bukve u šumi jele s rebračom više su ovisne o strukturnim nego o ekološkim čimbenicima. Broj pomlatka i mladika ovisi o sječi stabala u zadnjih pet do 25 godina koja ima negativan i volumenu krošanja koje imaju pozitivan utjecaj. Ukupne visine pomlatka i mladika ovise o sječi stabala u zadnjih 25 godina i horizontalnog projekciji krošanja koje imaju negativan utjecaj te o volumenu krošanja i broju stabala od tri cm na više koje imaju poizitivan utjecaj. Iz rezultata faktorske analize zaključujemo da broj pomlatka i mladika bukve i njihove ukupne visine igraju značajnu ulogu u drugom faktoru (ta 394 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 17 <-- 17 --> PDF |
blice 51 i 52). U zajedničkom djelovanju sa srodnim strukturama čimbenicima (broj stabala iznad tri cm promjera i broj stabala od tri do 10 cm promjera) koji na broj i visine pomlatka i mladika djeluju pozitivno te s ekološkim čimbenicima (broj posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina i fiziološki aktivna vlaga) koja na njih djeluje negativno objašnjavaju 19,70/" od ukupno objašnjene variijance. Broj pomlatka i mladika bukve i njihove ukupne visine podjednako ovise o strukturnim kao i o ekološkim čimbenicima u šumi bukve i jele. Broj pomlatka i mladika ovisi o volumenu krošanja i sirovom humusu koji imaju negativan utjecaj te o promjeru srednjeg stabla, drvnolj masi, reakciji tla (alkatičnije tlo), užitom svijetlu i sirovom humusu koji imaju pozitivan utjecaj. Ukupne visine pomlatka i mladika ovise o srednjem stablu prve etaže sastojine, reakciji tla (alkaličnije tlo), količini humusa, broju stabala od tri cm na više koji imaju pozitivan utjecaj te o količini sirovog humusa i horizontalnoj projekciji krošanja koje imaju negativan utjecaj. Iz rezultata faktorske analize zaključujemo da broj pomlatka i mladika bukve te njihove ukupne visine zajedno sa srednjim stablom prve etaže sastojine koji ima pozitivan utjecaj te brojem posječenih stabala u zadnjih pet do 25 godina koji ima negativan utjecaj objašnjavaju u trećem faktoru 19,4% od ukupno objašnjene varijance (tablice 60 i 61). Broj pomlatka i mladika bukve, kao i njihove ukupne visine, imaju najveće vrijednosti u šumi bukve i jele na području Fužina, zatim Zalesine te Tršća. U istoj sastojini veće su vrijednosti broja pomlatka i mladika na sjevernoj nego na južnoj ekspoziciji. Sastojine bukve i jele na vapnencu imaju veće vrijednosti broja pomlatka i mladika te njihovih visina od sastojina jele s rebračom na podlozi silikata. Bukva se bolje pomlađuje i ima veće vrijednosti elemenata pomlađivanja u sastojinama na podlozi vapnenca i silikata na području Fužina od isto takvih sastojina na području Zalesine. Isto tako zabilježene su veće vrijednosti pomlatka i mladika i ukupnih visina bukve na sjevernoj nego na južnoj ekspoziciji sastojina silikatnoj i vapnenoj podlozi. 5. Broj pomlatka i mladika smreke u šumi jele s rebračom ovisan je o količini užitog svijetla, broju posječenih stabala zadnjih pet godina, te broju stabla od tri do 10 cm koji imaju pozitivan utjecaj. Ukupne visine pomlatka i mladika smreke u istoj zajednici povećavaju se povećanjem broja stabala od tri do 10 cm. broja stabala od tri cm na više i drvne mase, a smanjuije se povećanjem promjera srednjeg staibla prve etaže sastojine i volumena krošanja. Iz rezultata faktorske analize možemo zaključiti da od 15 istraživanih strukturnih varijabli i varijabli elemenata pomlađivanja smreke te ekoloških varijabli, koji zajedno djeluju u sklopu pet faktora, broj pomlatka i mladika smreke djeluju u trećem faktoru zajedno s užitim svijetlom i količinom humusa koji imaju pozitivan utjecaj i brojem posječenih stabala koji |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
imaju negativan utjecaj pa tako objašnjavaju 22,6´% ukupno objašnjene varijance (tablice 48 i 49). Broj pomlatka i mladika smreke u šumi bukve i jele ovisan je o broju stabala od tri do 10 cm koji ima pozitivan utjecaj, a sječa1 u zadnjih pet godina nije pokazivala pozitivan utjecaj na pojavu pomlatka i mladika smreke. Ukupne visine pomlatka i mladike smreke u istoj zajednici povećavaju se povećanjem broja stabala od tri do 10 cm promjera, a smanjuju se povećanjem broja stabala od tri cm da više. užitog svijetla i broja posjećenih stabala u zadnjih pet godina. Iz rezultata faktorske analize (tablice 48 i 49) vidimo da nam četvrti faktor objašnjava 10,9% od ukupno objašnjene varijance, a u njemu broj pomlatka i mladika smreke te njihove ukupne visine imaju najznačajniji utjecaj zajedno s količinom sirovog humusa koji ima pozitivan utjecaj. 6. Elementi pomlađivanja svih vrsta drveća u šumi bukve i jele i jele s rebračom, pokazuju ovisnost o strukturnim i ekološkim čimbenicima s tim da je u šumi bukve i jele veća ovisnost o strukturnim čimbenicima (tablice 28 i 66). a u šumi jele s rebračom ta ovisnost je podjednaka (tablice 20 i 54). 7. U sastojinama bukve i jele na području Gorskog Kotara ne postoji zna-» čajna razlika u količini fiziološki aktivne vlage u prvih 10 cm tla. Visokosignifikantne razlike postoje između sjeverne ekspozicije gdje je vlaga veća i južne ekspozicije gdje je vlaga niža. Količina humusa i sirovog humusa najveća je u šumama na području Fužina. zatim Tršća te Zalesine. Na južnoj ekspoziciji veće su količine sirovog humusa od sjevernih. Tla su najkiselija na području Zalesine, manje kisela u Tršću a najmanje u Fužinama. Tla sjevernih ekspozicija su kiselija od južnih. Sastojine na području Tršća imaju najveću količinu užitog svijetla, manje imaju sastojine na području Zalesine, a najmanje na području Fužina. Užito svjetlo je veće na južnoj nego na sjevernoj ekspoziciji. Od biotskih čimbenika najjači je antropogeni utjecaj u vidu sječe stabala u zadnjih pet godina i zadnjih pet od 25 godina bio na području šuma Tršća. Šume bukve i jele i šume jele s rebračom na području Fužina ne pokazuju signifikantne razlike u fiziološki aktivnoj vlazi u prvih 10 cm tla u usporedbi s isto takvim sastojinama na području Zalesine. Razlike su se pokazale u šumama na sjevernoj ekspoziciji (gdje je vlaga veća) i šumama na južnoj ekspoziciji (gdje je vlaga manja). Šume jele s rebračom na podlozi silikata, koje se nalaze na području Zalesine i Fužina, imaju manju fiziološki aktivnu vlagu u prvih 10 cm tla od šuma bukve i jele na vapnenoj podlozi istog područja. Šume na području Zalesine (na vanencu i silikatu) imaju tlo kiselije reakcije, više užitog svijetla te se tamo sjeklo jače u zadnjih pet do 25 godina nego u šumama na području Fužina. Šume na silikatnoj podlozi imaju veće vrijednosti sirovog humusa, kiselija tla, veći postotak užitog svijetla te veći broj posječenih stabala u zadnjih 25 godina nego šume na području vapnenca. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Sirovi humus i reakcija tla imaju veće vrijednosti na južnoj od sjeverne ekspozicije u šumama na vapnenoj i silikatnoj podlozi Zalesine i Fužina. 8. U šumi bukve i jele na području Gorskog Kotara značajni strukturni čimbenici jele (broj stabala od tri cm na više, broj stabala od tri do 10 cm i horizontalna projekcija krošanja) imaju najveće vrijednosti na području Tršća, manje u Zalesini a najmanje u Fužinama. Strukturni čimbenici bukve pokazuju najveće vrijednosti u šumama bukve i jele na području Fužina, manje u Zalesini a najmanje u Tršću. Najveće strukturne vrijednosti gorskog javora imamo na području ´Zalesine. manje u Fužinama, dok je javor, radi intenzivnih sječa listača, skoro iskorijenjen iz šuma na području Tršćai Gorski javor najbolje se prirodno pomlađuje na području Fužina. U šumama jele s rebračo-m i šumama bukve i jele imamo veće signifikantne strukturne čimbenike jele na području Zalesine nego na području Fužina. Jela u šumi jele s rebračom na silikatnoj podlozi ima veće strukturne karakteristike od jele u šumi bukve i jele na vapnenoj podlozi. Jela na južnoj ekspoziciji pokazuje veće značajne vrijednosti strukturnih čimbenika od jele na sjevernoj ekspoziciji. Svi strukturni čimbenici bukve veći su u šumama na području Fužina nego u šumama na području Zalesine. Bukva na silikatnoj podlozi u šumi jele s rebračo-m pokazuje veće strukturne vrijednosti kod broja stabala od tri cm na više, broja stabala od tri do 10 cm i horizontalnih projekcija krošanja negoi šume bukve i jele na vapnenoj podlozi. To nam ije dobar pokazatelj da se bukva ponovno naseljava u sastojine jele s rebračom iz kojih je bila istisnuta pogrešnim gospodarskim zahvatima. Bukva pokazuje veće signifikante strukturne vrijednosti kod broja stabala od tri do 10 cm i broja stabala od tri cm na više, na sjevernoj ekspoziciji dok su ostale značajne strukturne vrijednosti veće na južnoj ekspoziciji (volumen krošanja, drvna masa, srednje stablo prve etaže sastojine) u sumarna na silikatu i vapnencu Zalesine i Fužina. 9.. Svi izneseni zaključci temelje se na osnovi stastističkih signifikantnih rezultata dobivenih matematicko-staitističkom obradom podataka uz primjenu višestruko regresijske analize varijance i fakttorske analize. Međutim, prirodno pomlađivanje u prebornim šumama jele i bukve u Gorskom Kotaru je vrlo složen proces u kojeg su uključeni svi čimbenici koji djeluju u složenom ekosistemu jele i bukve. Na- žalost, čovjek često iz subjektivnih i objektivnih razloga nije još dovoljno zavladao svim procesima koji vladaju u tim šumama pa su mnoga pitanja ostala nerazjašnjena. Nadamo se da su u ovom radu izneseni rezultati istraživanja pridonijeli nešto boljem razjašnjenju postojećih problema. Kao i u svakom radu gdje se radi na istraživanju vrlo kompleksnih problema, a naročito taimo gdje se nastoji doći do zakonitosti fooje vladaju u prirodnim šumskim zajednicama, mnoga pitanja ostala su nedovoljno rasvjetlijena. a mnogim u´kazaiim problemima se nije moglo posvetiti dovoljno |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 20 <-- 20 --> PDF |
prostora. Nadamo se da će buduća još detaljnija kompleksna istraživanja prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru razjasniti još mnoga otvorena pitanja koja stoje pred šumarima koji gospodare s tim vrlo vrijednim i za društvo vrlo značajnih šumskih ekosistemima. The Effect of Ecological and Structural Factors on Natural Regeneration of Selection Forests of Fir and Beech in Gorski Kotar Summary The selection forests of Fir and Beech in Gorski Kotar represent an ideal form of management forests which can met the relevant needs for wood and other forest products.. At the same time they can represent a stable forest ecosystem, providing Ć healthy and stable environment for man. The first and fundamental condition for permanently .maintaining ihe selective structure of the forests is the natural regeration, which can guarantee a permanent cover of forest vegetation, which distributed in the selection structure also represents an ideal protection forest. In order to investigate the effect of ecological and structural factors on the natural regeneration in the selection forests of Fir and Beech in Gorski Kotar, the author carried out an investigation on 204 experimeinital plots laiid out at three different localities (Fužine, Tršće, Zalesina), on two geological substrata (silicate, limestone), two forest vegetations (Fir forest with Hardfern — Blecho abietum Horv. 50, and the forest of Beech and Fir — Abietum-Fagetum Horv. 38) and two opposite aspects (noirt and south). The author´s report on those investigations was published in »Glasnik za šumske pokuse«, No 21, of the Faculty of Forestry, Zagreb University. The summary consists of 11 pages in English, and here only conclusions resulting from those investigations are presented, (oip) |