DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 105 <-- 105 --> PDF |
zacije za privlačenje preporuča se kompleksno vrednovanje procesa sječe i privlačenja, naročito s gledišta posljedica korištene tehnologije na šumsko tlo i vodno- gospodarsko značenje šume. Izgradnja svakog daljnjeg šumskog puta ili uređenje vlake pomoću traktora ima trajno nepovoljan utjecaj na šumu i na sve njezine socijalne funkcije. Autor smatra, da bi šumarska praksa trebala realizirati odredbe važećeg šumskog zakona o sprečavanju šteta erozije zbog izgradnje šumskih puteva i pri tome nastale štete na šumskom tlu i vodenim tokovima pratiti. Hanäk, K.: Nekoje mogućnosti učvršćivanja zemljanih šumskih puteva hidrautičnim sredstvima za vezanje (str. 258—264) U članku je naveden opis i rezultati praktičnog ispitivanja mogućnosti za učvršćivanje šumskih odvoznih puteva na nenosivim podlogama hidrauličnim sredstvima za vezivanje — vapno i cement — u uslovima šumskih pogona t.j. s upotrebom jednostavnih i pristupačnih sredstava mehanizacije i bez zahtjeva za bilanciranim prirodnim građevnim materijalom. Korištena je građevna tehnologija tzv. kemijske stabilizacije zemlje pomoću koje je učvršćena 1 km duga dionica šumskog puta »Červene hlina« u zoni fliša hostinskih brežuljaka i također osposobljena za vožnju teškog i intenzivnog transporta drva. Građevni radovi su provedeni 1976. i 1977. godine u suradnji sa Zavodom za šumsko gosporarstvo, melioracije i bujice Poljoprivredne visoke škole u Brnu i sa šumarskim pogonom Bystfice pod Hostynem. Br. 7. P o 1 e n o, Z.: Sume u svijetu (str. 291 —300) Autor prikazuje teškoće u sabiranju i upoređivanju podataka o stanju šuma u svijetu, jer je metodika statistike u pojedinim državama različita. Nepotpunost podataka posljedica je rascjepkanosti šumskog posjeda privatnika za koje i ne postoje gospodarske osnove. To se odnosi i na podatke FAO-a. Tako treba promatrati i podatke, koje je iznio autor a to su o šumskom fondu i njegovom razvoju, prema vlasništvu šumskog posjeda, obliku šuma, sastavu vrsta i starosnoj strukturi. S i n d e 1 ä r, J.: Očuvanje genofonda bukve u ČSR (str. 301—308) Bukva (Pagus silvatica L.) u šumama ČSR sada je zastupljena malim učešćem (5,3% P° površini). Udio ove vrsti treba da se u dužoj perspektivi u ČSR više nego podvostruči. U članku se predlažu mjere, koje treba da služe za spašavanje, reprodukciju i efektivno iskorištavanje genofonda bukve. Naglašena je nužnost proširenja površina sastojina, koje su priznate za sabiranje sjemena, predlaganje sjemenskih sastojina i organizacione i druge mjere, koje bi mogle doprinjeti osiguranju neophodnih količina kvalitetnog sjemena. Osim ostaloga naglašeno je značenje prirodn e obnove bukovih sastojina. K u d e 1 a, M.: Zaštita kultura od borove pipe (str. 309—312) Na osnovu istraživanja u šumama Srednjemoravskom području autor je došao do zaključka, da gustoća populacija borove pipe i brzina razvoja ličinke ovisi o toplinskim uvjetima lokaliteta a osobito o veličini (širini), smjeru i ekspoziciji šumskih čistina. Zasjena stabala je vrlo ograničavajući činilac gustoće populacija borove pipe. Bludovsky Z.: Zapažanja iz ekonomske prakse mađarskog šumarstva (str. 313—316) U članku su obrađena iskustva s ekonomskom stimulacijom iskorištenja drvne mase i povećanja produktivnosti mađarskih šuma. Posebna pažnja je posvećena zadatku cijena drvu, pitanjima ekonomskih stimulacija, interesa na iskorištavanju čistom sječom i financiranju šumsko građevinskih radova. U uslovima, gdje su |