DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 104 <-- 104 --> PDF |
tri klopke u međusobnom razmaku od po 50 m. U odnosu na 1981. godinu, s izuzetkom tri područja (Krušne gore u zapadnoj Češkoj, Jizerskim gorama u sjevernoj Češkoj i u Orlickim gorama na istoku Češke) konstatirano je smanjenje ovog štetnika. Br. 5. K a d 1 u s. Z.: K pitanju kalamitetnog ugibanja bukve na hostinskim brežuljcima (str. 197—205) Hostinski brežuljci nalaze se između Moravske nizine i Moravskih Karpata i izdižu se iznad mezoreljefa te su jako izloženi strujanjima zraka i po tome imisijama štetnih plinova koje donosi vjetar. Posslije zime 1978/79. godine uočene su vidljive posljedice djelovanja nečistog zraka. Najjače su bili oštećeni lepezasti položaji na cea 800 m nadmorske visine. Stabla listača izgubila su istogodišnje izbojnike a novi se javljali samo u ograničenoj količini. Bukva je najviše odumirala. U pojasu između 700 i 800 m bukva se doduše regenerirala, ali je ustanovljena smanjena vitalnost. Na položajima ispod 700 m lišće na bukvi je normalno. Redosljed regeneracije po vrstama drveća bio je jasen — bukva — brijest — gorski javor. Prošlih godina sastojine su stradale i od mraza. S 1 o d i č ä k. M.: Utjecaj uzgoja smrekovih sastojina na štete od snijega i vjetra (str. 205—209) U Orlickim gorama, šumski pogon Rychnov n. Kn. u šumskom reviru Zajecany 1969. godine osnovana je pokusna ploha, za izučavanje utjecaja uzgojnih mjera na razvoj smrekovih sastojina. Pokus je postavljen u smrekovoj sastojini I generacije stare 19 godina. U zimskom periodu 1980—81, tj. u starosti od 30 godina, oštećene su sastojine poku´ te plohe vjetrom i snijegom. Vjetrom je najviše oštećena sastojina držana u slobodnom zaključnom stadiju krošnje, dok je od snijega najviše oštećena gusta sastojina na kontrolnoj plohi. Za povećanje otpornosti smrekovih sastojina protiv šteta od snijega i vjetra preporuča se pravovremeno prijeći od uzgoja u slobodnom sklopu krošanja na uzgoj u gustom sklopu krošanja. P o h o f e 1 y, M.: Neka saznanja iz osnivanja banke podataka šumskog fonda SSSR (str. 213—220) U okviru rješavanja sistema automatiziranja upravljanja u šumskom gospodarstvu posvećuje se u SSSR-u velika pažnja rješenju koncepcije iskorištenja banke podataka »šumski fond SSSR«. Radi se prije svega o iskorištenju podataka uređajnih eleborata u svrhu prognoza i 5-godišnjeg planiranja produkcije šuma. Lesprojekt smatra da će ova banka podataka promjeniti i odnose između uređivanja šuma i organizacija u šumarskoj praksi. Br. 6. Kalina, F.: Za daljn ji razvoj lovstva u državnim šumama (str. 243—251) Kao prilog predstojećem IV zasjedanju češkog lovačkog saveza ministarstvo šumarstva i vodnog gospodarstva u ožujku ove godine priredilo je savjetovanje vodećih ličnosti organizacija državnih šuma. Savjetovanje je dobilo cilj, da ocjeni dosadanje rezultate ove djelatnosti i da postavi osnovnu liniju daljnjeg razvoja kod sadanjeg rasta negativnih utjecaja procesa civilizacije. Objavljeni članak predstavlja osnovni dio priloga, koji je na savjetovanju iznio ministar za šumskog i vodno gospodarstvo ing. P. Kalina. U skraćenom obliku su u ovom časopisu objavljena još dva priloga diskusiji i to »Sadanje stanje i perspektive uzgoja muflonske divljači u slobodnim lovnim revirima državnih šuma « (J. Lochmann) i »Prostorno uređenje fazanerija« (J. Dvorak). H f i b e k, M.: Tehničko-ekonomsko vrednovanje privlačenja drva traktorom i žičarom (str. 252—258) Usporedba između privlačenja drva traktorom i žičarom u ekstremnim uslovima ide jednoznačno u korist tzv. malih žičara. Kod planiranja sredstava mehani |