DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 103     <-- 103 -->        PDF

lana i dr. Uz ovu zajednicu autori su utvrdili
i ove: Quercetum montanum, Fagetum
montanum calcicolum, Abieti-fagetum,
Picetum excelsae Bertiscum, Pinetum
peucis i Pinetum mughi iliricum.


»iNalazišta velikog tetreba na metohijskim
Prokletijama«, konstatira M. T oš
i ć, ^nisu do sada opisivana i publikovana
« pa je to obavio autor. Tošić je registrirao
14 pjevališta ovog tetrijeba s populacijama
od 10 do 30 ptica na pojedinom
pjevalištu, koja su na nadmorskoj
visini između 1600 i 2000 metara.


Cernjevski i dr. opisali su dvije s j emenske
sastojine pitomog kesten
a u Metohiji. Jedna, Ljevoša, nalazi
se na 600 m nadm. visine a druga, Decani,
na 650 m. kao lokalitetima sa sastojinama
pitomog kestena s najboljim fenotipskim
karakteristikama. Sastojina Ljevoša
u času osnivanja bila je 45 godina
starosti sa srednjim sastojinskim stablom
promjera 24 cm i visine 13,7 m, u sklopu
0,8. Sastojina Dečani bila je stara cea 70
godina sa srednjim stablom pp 26 cm i
visine 14 m, sklopa 0,6.


Rječni k stručnih i narodnih imena
šumskog drveća i grmlja izrađen je s polaznim
imenom na latinskom jeziku, zatim
slijedi srpskohrvatsko i na kraju ime
na albanskom. Zbog »posjedovanja veoma
oskudne albanske literature« autori konstatiraju,
da »je bilo nemoguće izbeći neke
manje propuste« a za »svaku dobru
primjedbu i konstruktivnu kritiku . . . autori
se najljepše zahvaljuju«.


K Bibliografiji primjetiti nam


je, da Soljaniku nisu navedeni radovi ob


javljeni u Šumarskom listu 1965, 1967,


1968. i 1972. godini, a što nije bilo teško


ustanoviti korišćenjem knjige »Povijest


šumarstva Hrvatske 1846—1976 kroz stra


nice Šumarskog lista«, koju je SITŠDI Hr


vatske izdalo 1976. godine. To su: Safar,


J.: Uzgajanje šuma (1965), Praktična vri


jednost okularne i laboratorijske procjene


kvaliteta šumskog sjemena (1967), Neki


podaci o otpornosti na hladnoću duglazije


(Pseudotsuga taxifolia var. viridis Osch.


et Gr.) na Kosmetu (1968) i O nekim problemima
i normativima za održavanje
gradskih i komunalnih zelenila (1972).


Na prvoj stranici korica nalazi se u
boji slika zgrade Zavoda a na četvrtoj
stranici, također uboji, slika podmlatka
molike na garištu Babaloć, na Prokletijama.


O. Piškorić
LESNICKÄ PRÄCE 62 (1983)
Br. 4—8.


Br. 4.
Bludovsky, Z.: Značenje i pretpostavke
za primjenu nekih ekonomskih poticaja
u šumskom gospodarstvu (str. 150
—155)
Na primjeru razvijanja interesa šumskih
pogona za iskorišćivanje drvne mase
navode se mogućnosti šireg prožimanja
ekonomskih instrumenata. Naglašena je
hitnost povećanja aktivne uloge uređivanja
šuma i otklanjanje neželjenog djelovanja
na povećanje materijalne zainteresiranosti
za stanje šuma. Osobito značenje
ima preciziranje postupka kod primopredaje
sastojina za iskorišćivanje.


Vaneček , I.: K pitanju otpornosti
breze u imisionim područjima Krušnih gora
(str. 159—163)


U ovom prikazu opisano je zdravstveno
stanje i kvaliteta brezovih sastojina u
Krušnim gorama, koje su izložene imisiji
S09. U asimilacionim organima pojedinih
stabala utvrđen je visoki sadržaj sumpora
koji je zacijelo uzrok pogoršanju kvalitete
sastojina. Negativni utjecaj raste od
nižih prema višim položajima.


Hochmut, R. i S k u h r a v y, V.
Kontrola pojava ariševog savijača (Zeirapheara
diniana Gn) (str. 163—166)


Kontrola pojave sivog ariševog savijača
pomoću feromonskih klopki u 1982.
godini obavljena je na 450 lokaliteta. Na
svakom lokalitetu bile su postavljene po


481