DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 101 <-- 101 --> PDF |
M. Đukić i D. Bura: Vlastita tehnologija i domaća mehanizacija u šumskoj proizvodnji. »Najveći domet u osvajanju vlastite domaće mehanizacije za šumske radove predstavljaju osvajanja proizvodnje ŠUMSKOG UNIVERZALNOG TRAKTORA IMT-561 DV »KUBIK« Industrije mašina i traktora u Beogradu«, kojeg autori kao i priključne strojeve, opisuju. Dan je i izbor mehanizacije za gradnju i održavanje šumskih puteva, prikazana »pokretna pilana KA-RA Y.S 1/10 finske proizvodnje za rezanje tanke oblovine« (na šumskom stovarištu) te naglašena potreba stručnog obrazovanja kadrova. U rubrici »Iz društvenog života« nalazi se prikaz »Susreta šumara penzionera iz Beograda i Zagreba u Slavonskom Brodu« od Sv. Vladisavljevića* te više nekrologa. Od nekrologa navodimo onaj o Ing. LJUDEVITU RILKE-u, (umro 25. lipnja 1983. godine), koji je pred rat bio zaposlen kod Gradiške imovne općine. Umro je i MILORAD MILOŠEVIĆBREVINAC (1907. — 16. 04. 1983), za koje je »Šumarstvo« donijelo nekrolog u br. 3—4/1983. M. Milošević-Brevinac, po struci učitelj i završenim studijem etnologije i antropogeografije, bio je vrlo plodan pisac a njegovi članci nalaze se i u šumarskim časopisima. U Šumarskom li- sty. nalazimo njegove članke od 1947. do 1954. svake godine. U istom broju objavljen je i nekrolog IVANKI GAVANSKI BRANKOVAN (25. 04. 1911. — veljača 1983) prevoditeljici u Jugoslavenskom poljoprivrednom centru kao i prevoditeljici sažetaka u »Šumarstvu« i »Topoli«. O. Piškorić ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU KOSOVA III Peć — 1982. —Peje »Istraživanja u šumarstvu Kosova« izdaje Zavod za šumarstvo u Peći uz financijsku pomoć Pokrajinske zajednice za na učni rad u Prištini. Prvi svezak izašao je 1961. godine a drugi 1965. Svi naslovi, pa i publikacije (Gjurmimet ne pylltarine e Kosovos) su na srpskom i na albanskom jeziku a tekstovi na srpskom uz opširnije sažetak na albanskom i, kraći, na engleskom ili francuskom. U ovom svesku na albanskom jeziku tiskan je i uvodni članak »Osvrt na naučno istraživački rad Zavoda za šumarstvo — Peć« (Pasqyra e punes shkencoro-hulumtuese e Entit per pylltari-Peje). »OSVRT . . .«, potpisan po Redakciji, sadrži kratku povijest Zavoda te njegovu zadaću u sadašnjosti i budućnosti. Naučno- istraživačka služba iz oblasti šumarstva Pokrajine Kosovo počinje 1948. godine, kada je u Peći osnovana Šumsko-ogledna stanica u sastavu Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu. NR Srbije. Sedam godina kasnije, 1955, Stanica postaje samostalna organizacija i potpada pod nadležnost AKMO-a, 1958. godine pretvara se u Zavod za šumarstvo. Reorganizacijom naučne službe u NR Srbije 1959. godine Zavod opet dolazi u sklop Instituta za šumarstvo u Beogradu. U toj organizaciji ostaje do 1961. godine, kada ponovo postaje »samostalna naučno-istraživačka ustanova za šumarstvo AKMO«. Zahtjevom politike da i znanstveno-istraživačke institucije zaradom za svoj rad osiguravaju dio financijskih sredstava nije mimoišla ni ovaj Zavod te i on uvodi servisnu službu za šumarsku operativu, jer su se »društvena sredstva stalno smanjivala a potrebe za rad i život sve više rasle. Sredstva Zajednice za naučni rad (koja su inače bila skromna) sve su manje omogućavala nesmetani i normalni rad«. Financijska sredstva su se u tolikoj mjeri smanjivala da su »ogledi iz godine u godinu sve više napuštani«, a »eliminišući materijalni gubitak, prekid kontinuiteta znači gubitak u vremenu i zakašnjenju u dobijanju rješenja kao naučno osnove za praktičan rad.« Spas je potražen u inintegraciji sa šumarskim organizacijama u SAPK i 1980. godine Zavod postaje |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 102 <-- 102 --> PDF |
osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) pri RO »Sharri« u Prištini, u sklopu SOUR SIP »Kosovodrvo«. »Međutim, i udruživanjem, pitanje finansiranja nije se do sada resilo«. U ovom organizacionom obliku Zavod je istraživačko- instruktivna organizacija za »obavljanje osnovnih zadataka: — da naučim metodama proučava i istražuje sva pitanja iz oblasti šumarst\7a i lovstva; — da na naučnoj bazi izrađuje planove razvoja, programe šumsko privredne osnove te izrađuje idejne, investicione i tehničke projekte na principu inženjeringa; — da ocjenjuje stanje, kvalitet šumskih i drugih zasada i proizvoda šumarstva, semena, izdaja uverenja, i preporuke; — da organizuje naučno i stručno usavršavanje kadrova ... iz oblasti šumarstva i lovstva«. Dalje ovaj svezak Radova sadrži: — Cernjavski S. i Marković, Lj.: Karakteristike šišarica i sjemena munike (Pinus heldreichii Christ.) na području Prokletija — Kopaonik, — Đorovič, Đ. i Sidor, C: Neki patogeni organizmi defolijatora hrasta na Kosovu, — Cernjavski, S. i B a s h a, A.: Šumski kompleks »Mileševac« na Koprivniku — ekološke i fitocenološke karakteristike, — T o š i ć, M.: Nalazišta velikog tetreba (Tetruo urogallus L.) na području Metohijskih prokletija, — Cernjavski, S. Marković, Lj. i Bas h a, A.: Mogućnost masovne selekcije pitomog kestena (Castanea sativa Mili.) na području Metohije, — B a s h a, A. i Černjevski, S.: Stručna i narodna imena šumskog drveća i grmlja na albanskom, srpskohrvatskom i latinskom jeziku, i — BIBLIOGRAFIJA radova saradnika Zavoda u periodu 1958—1982. g. 480 U sklopu planinskog masiva Proklelije nalazi se povrh Peći i Dečana na Koprivniku s najvišim vrhom 2460 m s astojine munike u pojasu između 1300 i 1900 m na površini od 1412 ha, od čega 959 ha u čistim sastojinama. Munika se nalazi na površinama gotovo isključivo od jugoistočne preko istočne do sjeverne ekspozicije, a češeri su sakupljani sa stabala na jugoistočnoj ekspoziciji i nadmorskoj visini između 1550 i 1700 m. Ispitivanja karakteristika češera i sjemena (broja u pojedinom češeru, udio šturih sjemenki i dr.) pokazala su, da je varijabilnost veća između stabala nego unutar njih. Ovi rezultati omogućuju bolji izbor sjemenskih stabala, jer je u ukupno analiziranih 520 češera broj sjemenki po češeru iznosio od 0 do 107, a šturost od 0 do 49 po češeru. Istraživanja uzroka ugibanja raznih defolijatora hrasta na Kosovu, koja su proveli Đ. Đorović i C. Sidor, pokazuju, da neke gusjenice (Euproctis chrysorrhoea, Orgyia gonostima, Lymantria dispar) masovno ugibaju od poliedrije izazvane virusima i mikrosporidijima, dok je nekih drugih vrsta (kao Tortrix viridana, Malacosoma neustria i dr.) poliedrija i ugibanje gusjenica izazvano drugim činiocima tj. nalazi se ne slažu s podacima u literaturi. Fitocenološke karakteristike šumskog kompleksa »Mileševac« na Kopaoniku vrlo su zanimljive. Iako se taj kompleks nalazi duboko u kopnu i u pojasu između 520 m nad morem i gornje granice šuma u njem se nalazi i asocijacija Seslerio ostryetum carpinifoliae. Što više, ta se asocijacija razvila na padinama Koprivnika okrenutih Rugovskoj klisuri, dakle na sjevernoj ekspoziciji. To je dokaz, da dolinom Bijelog Drima s Jadranskog mora prodiru tople zračne struje, koje se odbijaju od Koritniku suprotne planine Rugovo. Doduše »u poređenju sa Seslerio- Ostryetum iz primorskih krajeva u ovoj zajednici otsutne su mnoge tipično mediteranske vrste«, a nalaze se neke mezot´ilne, kao Fagus moesiaca, Corvlus avel |