DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 7 <-- 7 --> PDF |
0,86% u odnosu na sve) odnosno, 3,22% od ukupnog broja svih anketiranih nije na ovo pitanje odgovorilo. Sto iz svega toga možemo zaključiti? Prije svega, iz broja onih koiji drže nepotrebnom promjenu u informiranju možemo zaključiti da su radni ljudi zaposleni u 90 osnovnih organizacija šumarstva SR Hrvatske koje smo ispitivanjem obuhvatili zadovoljni načinom informiranja i brzinom, kvalitetom i količinom informacija u njihovom kolektivu. Zanimljivo je da su ispitanici iz grupe samoupravnih rukovodilaca i rukovodilaca društvenopol´itičkih organizacija daleko više zainteresirani za promjene u informiranju od samih radnika, a to doznajemo iz grupe onih ispitanika koji su na navedeno pitanje dali afirmativan odgovor. Naime, u grupi službenika čak 41,08% izjasnilo se za potrebu mijenjanja informiranja u njihovim radnim organizaciijama. Pokazuje li to manju zainteresiranost samih radnika, tj. neposrednih proizvođača u šumarstvu, za informacijama što bi — ukoliko je točno, upućivalo na njihovu nedovoljno razvijenu samoupravljačku svijest? Isto se ovo pitanje nameće i iz odgovora »ne zanima me«, kao i iz broja onih koji uopće nisu ni odgovorili na ovo pitanje. U oba slučaja su sami radnici zastupljeni sa dvostruko većim postotkom od službenika. Ne bi, međutim, bilo osnovano tražiti uzrok toj pojavi u strahu radnika da bi im netko, eventualno, mogao kasnije prigovoriti zbog sklonosti kritizerstvu, jer su ispitanici anonimno zastupljeni u ispitivanju. Zanimljivo je u vezi s ovim prisjetiti se i podataka iz prvog dijela ankete gdje nam se, među ostalim, nudi i podatak da nitko od 810 ispitanika nije odgovorio da je posve zadovoljan informiranjem u njegovoj OOUR-a! O tome, pak, što bi mijenjali u informiranju oni koji žele promjene doznajemo iz slijedećeg pitanja koje glasi: Ako da, što biste mijenjali? Ovdje odgovor po samoj prirodi pitanja nije mogao biti alternativno ponuđen. Zato je i bilo više vrsti odgovora, a grupirali smo ih ukupno u 16 kategorija. Kvantitativnu analizu tih odgovora pokazuje tablica 2. Najveći broj ispitanika nije odgovorio na to pitanje. Za neke među njima je i logično da su tako postupili, jer su na prethodno pitanje: da li nešto treba mijenjati u načinu informiranja kod njih, odgovorili negativno. Uz ove, dodajmo i one koji jesu za promjene u informiraniju, ali — međutim, ne znaju što bi, zapravo, trebalo mijenjati. Njih je među samim radnicima troje, te jedan među ostalim, dakle, ukupno četvorica ispitanika ne znaju što bi miijenjali u načinu informiranja kod njih. Među onima koji su se izjasnili što bi konkretno trebalo mijenjati u načinu informiranja najveći je broj onih koji zahtijevaju da informiranje bude brže i bolje. U grupi samih radnika njih ima 84 (tj. 16,37% od svih radnika, ili 10,37% od svih ispitanika) a u grupi službenika ima ih 46 (tj. 15,49% od svih službenika, odnosno 5.70% od svih ispitanika), dakle, ukupno ih je 130 među svima, a to je 16,05% od svih ispitanih. Radnika 15 (tj. 2,92% od svih radnika, odnosno 1,85% od svih ispitanika) te 21 službenik (7.7% od službenika, ili 2.59% od svih ispitanika) zahtijeva informiranje unutar OOUR-a putem biltena, dok samo dvojica radnika (0,39% od radnika i 0,25% od svih ispitanika) i dvojica službenika (0,67% od anketiranih službenika, odnosno 0,25% od svih ispitanika) zahtijeva informiranje 313 |