DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNA EKSKURZIJA ČLANOVA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAGREB NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA SISAK Opis ekskurzije U toku mjeseca studenog 1983. održana je jednodnevna stručna ekskurzija članova Šumarskog društva—Zagreb u područje Šumskog gospodarstva Sisak. Cilj ekskurzije bio je upoznavanje gospodarenja šumama te posjete značajnih spomenika NOB-a kao što su »Prvi partizanski odred« u Brezovici, spomenik u predjelu »Čavić brdo« na Šamarici, te spomenik u »Poglediću«. Spomendom na Čavić brdu — Šamarica Ekskurzija se odvijala po brižno utvrđenom programu sastavljenom od strane stručnjaka Šumskog gospodarstva Sisak. Programom se obuhvatio maksimalno mogući pregled za relativno kratko vrijeme kojim se raspolagalo. Učesnici ekskurzije doputovali su 9. 11. 1983. iz Zagreba, a na željezničkoj stanici Sisak dočekao ih je stručni pratilac ing. Stevo Mrđenović , izrazivši im dobrodošlicu. Svakom učesniku podijeljen je program kretanja po kojem se odvijala ekskurzija. Prije obilaska objekata, učesnici stručne ekskurzije su posjetili »Muzej revolucije grada« u Sisku, gdje im je kustos muzeja, prof. Božica Krabuljac , biranim riječima evocirala nastanak i razvoj ove ustanove. U muzeju su smješteni predmeti vezani za život predsjednika Tita iz vremena njegovog naukova |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nja kod privatnog mehaničara u Sisku godine 1908. Nakon posjete muzeju, kustos muzeja evocirala je neka povijesna zbivanja na nastanak Partizanskog posavskog odreda i izložila idejnu osnovu spomenika »Prvi partizanski odred« u šumi Brezovica. Poslije kraćeg pregleda jednog dijela sastojina gospodarske jedinice »Brezovica «, izaslanik Šumarije Sisak ing. Bozo Grbi ć ukratko je prikazao gospodarenje ovom gospodarskom jedinicom na osnovu elemenata iz gospodarske osnove, i realizacije plana u brojčanim podacima, koji govore o uspješnom gospodarenju, što se uostalom vidi i po stanju sastojina. Iz Brezovice je slijedio put preko novog savskog mosta, kraj velike termoelektrane Sisak i dalje prema programu, kroz šume gospodarske jedinice »Kotar « Šumarije Petrinja. Usput su viđene krasne hrastove srednjedobne i mlađe sastojine. Učesnici su navratili i u lugarnicu »Kotar« šume. U lugarnici »Kotar« šume ekskurziju je dočekao i pozdravio u ime cijelog poduzeća Š. g. Sisak — direktor ing. Čedo K1 a d a r i n, zaželjevši im ugodan boravak. Ujedno je prikazao osnovne probleme i principe gospodarenja cijelim područjem šumskog gospodarstva. U izlaganju se osvrnuo na pozitivne i negaftivne strane kod realizacije planova gospodarenja. Izložio je osnovne numeričke indikatore, dajući kritički osvrt na cjelokupni rad i zalaganje kolektiva za izvršenje zadataka. Svi ovi podaci su korišteni u sažetku prikaza o stanju i razvoju šumskog gospodarenja Sisak. Za vrijeme predaha izaslanik Šumarije ing. K r a s n o v prikazao je šumsko gospodarske osnove za ove šume, osobito istaknuvši historijski značaj ove jedinice kod obuke šumarskih kadrova. Naime, treba istaknuti da je ovo bila šuma grada Petrinje, kojom je nekada gospodario naš poznati profesor dr Andrija Pe t račić . Ing. Krasnov je u svom referatu iznio osnovne kocepcije uzgo^ ja šuma ove gospodarske jedinice, dajući pri tom potrebne taksacione elemente. Poslije prijatne zakuske i kraćeg predaha ekskurzija je krenula u Glinu, a odatle na Pogledić kraj Gline u posjet spomeniku svim palim šumarima u toku NOB-e sa teritorija Banije. U ugodnom ambijentu lijepo opremljenog restorana u Poglediću goste je dočekao i toplo pozdravio ing. Branko L j u b i č i ć, upravitelj Šumarije Glina. Napustivši ovo mjesto ekskurzija je posjetila OOUR Mehanizacije i transporta, jednu vrlo uspješnu organizaciju sa sjedištem u Glini, a čija se djelatnost proteže na čitavo područje šumskog gospodarstva. Dalje se put odvijao cestom Glina—Dvor, pravac Rujevac — sjedište istoimene Šumarije. Ovdje su učesnici ekskurzije također dobro primljeni i srdačno pozdravljeni od upravitelja šumarije Ing. Jove Radojčić a — s osobljem, koji je istakao značaj ovog mjesta s gledišta šumarstva tamošnjeg kraja. Pri tom je pokazao kuću, gdje je za vrijeme NOB-e osnovana i radila Prva partizanska gimnazija, čiji je nastavnik bio i Miroslav Kugler, profesor matematike na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Učesnici su posjetili j Osmogodišnju školu, gdje ih je pozdravio direktor, drug Rade Tišma , pri čemu je dao kraći prikaz razvoja ove škole. Tom je prilikom Ing. S t r i n e k a predložio, da se oda počast Peri V u j a n i ć u, bivšem dugogodišnjem upravitelju Šumarije Rujevac, koji je umro u listopadu 1983. u Beogradu, Počast je odana minutom šutnje sviju učesnika. Nakon upoznavanja s mjestom, ekskurzija je krenula prema spomen području »Samarice«. Put je vodio kroz pretežno mlađe dobro njegovane sastojine bukve, hrasta i pitomog kestena, prosječne starosti 40—50 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Na Čavić brdu — bilu Šamarice, pregledane su površine obrasle umjetno podignutom Crnogorkom, pretežno čiste borove kulture, koje su znatno oštećene od snijega prošle godine i sada se vrši sanacija i čišćenje od stradalih stabala. Pregledom su obuhvaćene i autohtone sastojine pitomog kestena, koji je ovdje u svom optimalnom arealu. Učinjen je posjet spomeniku palim borcima, kao i Spomen domu — impozantnoj građevini, koja služi kao muzej NOB-e i kao dom za rekreaciju. Poslije podne učesnicima je priređen ručak u Lugarnici na Čavić brdu. Uz pozdrave, upravitelj šumarije Rujevac ukratko je prikazao gospodarenja šuma ma ovog kraja, osobito istaknuvši značaj izgradnje šumskih cesta. Prof. dr Zvonko Potočić , kao predsjednik šumarskog društva Zagreb, zahvalio se na velikoj pažnji i trudu, uloženom od svih stručnih radnika šumarije, koji su zaista dali sve od sebe, kako bi svi članovi ekskurzije ponijeli ugodna i nezaboravna sjećanja i doživljaje. Sa Šamarice učesnici su se vratili preko Jabukovea u Petrinju i dalje :u Sisak, te vlakom u Zagreb, poneseni ugodnim utiscima s jedne odlično organizirane i provedene ekskurzije, za što duguju zahvalnost direktoru Šum. gosp. Sisak i njegovim suradnicima — napose ing. Stevi Mrđenoviću, kao stalnom pratiocu, koji je dao sve od sebe za uspjeh ove ekskurzije.* Ukratko o Šumskom gospodarstvu Sisak** Šumsko gospodarstvo Sisak osnovano je 3. II 1960. Obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na šumsko-privrednom području ŠAMARICA. Površine Šum. * Kao učesnici ekskurzije bili su prisutni: ing. žarko Hajdin, ing. Teodor Peleš, ing. Nadan Sirotić, ing. Vlado Trohar, ing. D. Majer, ing. B. Hruška, ing S. Vanjković, ing. V. Fašajić, ing. D. Böm, ing. F. Petrović, ing. R. Straser, ing. A. šobat, ing. V. Špoljarić, ing. M. Strineka, prof, dr Zvonko Potočić. Kao gost sa Sum. fakulteta u Beogradu prisustvovala je Matilda Đukić. biolog Fiziološkog instituta (v. sliku). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 66 <-- 66 --> PDF |
gospodarstva se protežu na teritoriju općina Sisak, Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor, Novska, Kutina i Velika Gorica. Sveukupna površina regije iznosi 289.892 ha. Na šume i šumska zemljišta privrednog područja »Šamarica« otpada 86.186 ha, što čini 29,8% ukupne teritorije regije. Od ukupne šumske površine otpada na: — obrasle šumske površine 81.818 ha (94,9",,) — neobrasle šumske površine 3.463 ha ( 4,0,/o) — neplodne površine 905 ha ( 1,1%) Ukupno 86.186 ha (100»/*) U sastavu šumskog gospodarstva nalazi se 11 OUR-a i Radna zajednica sa ukupno zaposlena 932 radnika. Od 11 OOUR-a: deset su šumarije, a jedna »Transport i mehanizacija«, kao OOUR za prevoz drvnih sortimenata s pomoćnog stovarišta do pilane il; željezničke stanice. Izvlačenje materijala od mjesta sječe do pomoćnog stovarišta vrše Šumarije sa traktorima TDT-55 A. Dio prostornog drveta iznosi se sa najamnom samaricom. Kod OOUR-a Šumarija Kostajnica postoji građevinska mehanizacija za izvođenje zemljanih radova na putevima i vlakama, koja radi za cijelo područje Šumskog gospodarstva. OOUR Šumarija Dvor se bavi rasadničkom proizvodnjom, te ima rasadnik Volinja površine 2ha, na kojoj proizvodi kalemljeni orah i ostali materijal. Taksacione poslove za cijelo područje izvodi služba za uređivanje šuma pri Radnoj zajednici, čiji prosječni godišnji zadatak iznosi oko 12.000 ha uređajnih radova i sastava elaborata. 1. Struktura šumskog jonda i sječivog etata za poduzeće šum. gosp. Šumski Petogodišnij Godišnji Vrsta drva fond »/ etat % prirast Vi» m3 m3 m3 Hrast 5.118.719 39,9 420.742 30,6 132.646 2,71 Bukva 3.191.479 24,9 390.771 28,4 112.264 3,52 Kesten 1.162.858 9,7 197.396 14,3 62.810 5,40 Jasen 1.254.259 9,9 117.978 8,6 33.216 2,65 Brijest 164.981 1,3 15.427 1,1 6.224 3,77 Grab 908.005 7,1 11.627 0,8 43,430 4,78 0,T.L. 360.953 2,8 115.992 8,4 14.734 4,08 M.L. 539.478 4,2 79,586 5,8 22.636 4,20 Četinari 171.247 0,2 26221 2,0 3.398 1,99 Ukupno: 12.811.979 100»/« 1.375.740 100-´/o 437.348 3,42 Prosječni prirast po 1 ha 5,35 ma Prosječna masa po 1 ha 156 ms * Koriätent podaci iz: Programa ekskurzije, Biltena Sum. gosp. Sisak br. 54—83., Ekspozea direktora C. Kladarina, te referata pojedinih upravitelja šumarija, kroz čije područje se ekskurzija odvijala. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 67 <-- 67 --> PDF |
2. Prosječni godišnji etat za poduzeće Vrsta drva Glavni prihod (m.3) prethodni prihod (ms) Ukupno (ms) Hrast 64.148 20.000 84.148 Bukva 58.857 19.297 78.154 Jasen 12.100 11.496 23.596 Kesten 23.019 16.450 39.469 O.T.L. 10.108 18.501 28.609 M.L. 6.624 9.293 15.917 Ukupno: 174.856 95.037 269.893 Od ukupnog godišnjeg prirasta utvrđenog za sve vrste drva, u iznosu od 437.348 m3, sječe se: glavnog prihoda 42-Ve, prethodnog 22:)/o ili ukupno 64i:"o; za) akumulaciju ostaje 37°/» od prirasta. 3. Šumsko uzgojni radovi Prosječni godišnji podaci za poduzeće 1. Pošumljavanje i popunjavanje 200 ha 2. Priprema staništa 205 ha 3. Njega podmlatka 260 ha 4. Njega mladika 852 ha 5. Čišćenje guštika 855 ha 6. Njega tla i melioracije 4.150 ha Pored redovnog pošumljavanja Gospodarstvo, u sklopu društvene akcije pošumljavanja u SRH, izvađa radove na novim površinama (proširena reprodukcija), koje je dobilo od područnih općina. Radovi se obavljaju sa omladinom (ŠORA i drugim omladinskim organizacijama). Ovom akcijom obuhvaćeno je prosječno godišnje 200 ha novih površina. 4. Šumske ceste i putevi Koncem 1964. godine bilo je na području Šum. gospodarstva: — tvrdih cesta 164 km — zemljanih puteva 31 km Ukupno: 195 km Otvorenost šume je bila 2,3 km/1.000 ha šum. površine Koncem 1983. godine bilo je: — tvrdih cesta 572 km — zemljanih puteva 146 km Ukupno: 718 km Otvorenost šume je 8,5 km/1.000 ha šum. površine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Na izvođenju cesta i puteva i dalje se intenzivno radi, pa se planira da će slanje do konca 1985. iznositi 802 km i postići otvorenost 9,5 km 1,000 ha. 5. Mehaniziranost proizvodnje Postignuta je u fazi: — sječe i izrade 100% — izvlačenja — 100°/» za oblovinu, a 209/o za prostorno drvo — prevoza drvnih sortimenata; za oblovinu 100°/», za prostorno drvo 407<>. 6. Lovstvo Na području gospodarstva postoje uzgojna lovišta u Šumarijama Glina, Petrinja, Kostajnica, Sunja, Dubica, Dvor i Rujevac — u ukupnoj površini od 57.415 ha. U lovištima se vrši uzgoj jelena (običnih i lopatara), te autohtonih vrsti (srna, divlja svinja i sitna divljač). O šumariji Dubica postoji ograđeno lovište za jelene. 7. Odmor, rekreacija i društveni standard Gospodarstvo ima radničko odmaralište na otoku Hvaru u Jelsi u kojem radnici organizirano provode godišnji odmor u toku sezone. Postoji i razmjena odmarališta sa M, K. Željezarom »Sisak« u njenom odmaralištu Malinska na otoku Krku, a također postoji razmjena sa Šumskim gospodarstvom Krnov u Čehoslovačkoj. Osobita pažnja posvećena je stanovanju i prevozu radnika na radilište i nazad do smještaja. Izgrađeni su novi objekti za stanovanje u Lekeniku, Sunji i Petrinji. Izvršeno je više adaptacija postojećih objekata. Prevoz radnika se vrši kombi-busima i mini-busima. Radnici poduzeća sudjeluju svake godine na takmičenju sjekača na internom, republičkom i saveznom nivou. Ing. Milan Strineka |