DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Svoju djelatnost OOUR izvršuje u sljedećim organizacionim jedinicama: Radna jedinica Šumarija Jastrebarsko, Radna jedinica Šumarija Krašić, Radna jedinica Šumarija Pisarovina, Radna jedinica Kamenolom i građevinarstvo, Radna jedinica Ugostiteljstvo, Poslovna jedinica Maloprodaja i otkup drvnih sortimenata, Nadalje kao obračunske jedinice postoje: — Pomoćne djelatnosti (radnički stacionari, vozila i strojevi, mehanička radionica), — Služba uređivanja privatnih šuma, — Glavno stovarište na željezničkoj stanici Jastrebarsko. U OOUR-u je ukupno zaposleno 227 radnika, od čega — šumarskih inžinjera 6, — rudarski inžinjer 1, — šumarskih tehničara 23 (3 pripravnika), — građevinski tehničara 1, — pomoćni tehnički poslovođe u šumarstvu (lugari) 17. g) Ugostiteljstvo za sada obuhvaća objekt »Šumski dvor« Ivančici (Sv. Jana), a u pripremi je u tu svrhu i dvorac Pribić. Ova dva dvorca OOUR je preuzeo na brigu kako bi se na taj način spasili od propasti, a istodobno da se osposobe za kulturne svrhe. Naime u »Šumskom dvoru« OOUR je organizirao likovnu koloniju naivnih umjetnika kojima se stavlja na raspolaganje hrastovina za izradu skulptura a one i ostaju na licu mjesta. Za dvorac Pribić osim čistog ugostiteljstva predviđa se i povremeno održavanje kulturnih priredbi. Zbog kišovitog prijepodneva terenski obilazak bio je skraćen, ali su ekskurzisti uspjeli s prijevozom u kombiju OOUR-a vidjeti kamenolom, kulture četinjača u blizinu Jastrebarskog, dio pošumljavanja u nizinskom dijelu i ribnjak Crna mlaka. U Crnoj Mlaci bio je i kraj ekskurzije nakon objeda koji je završen s kracima domaćih žaba. U toku objeda direktor Ing. Čičak pročitao je opis ovog lokaliteta iz 1851. godine objavljenog u »Trudovima odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniju« (v. Šum. list 1976, str. 299). Dodajmo i to, da je Ing. Čičak saopćio i stanje pilanarstva u ovom kraju. Naime u prošlosti su postojale samo dvije pilane. Jedna, osnovana 1872. godine, u selu Novaki — pilana Viierdinga s pogonskim strojem od 4 KS i godišnjem kapacitetom 1000 ma a druga pilana C. M. Turka u Crnoj Mlaki pogonske snage 65KS i kapaciteta 7000 ma oblovine. Međutim na tom području izrađivala se hrastova dužica, pa je, na pr., 1880, godine i sa željezničke stanice Zdenčina u Trst odpremito 951028 dužica. U međuratnom razdoblju bilo je razvijeno bačvarstvo a tek u najnovije doba podignut je oveći pogon R.O. »DRVOPROIZVOD«. Ing. Franjo Petrović, tajnik DITŠDI Zagreb |