DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Svoju djelatnost OOUR izvršuje u sljedećim organizacionim jedinicama:


Radna jedinica Šumarija Jastrebarsko,
Radna jedinica Šumarija Krašić,
Radna jedinica Šumarija Pisarovina,
Radna jedinica Kamenolom i građevinarstvo,
Radna jedinica Ugostiteljstvo,
Poslovna jedinica Maloprodaja i otkup drvnih sortimenata,


Nadalje kao obračunske jedinice postoje:


— Pomoćne djelatnosti (radnički stacionari, vozila i strojevi, mehanička
radionica),
— Služba uređivanja privatnih šuma,
— Glavno stovarište na željezničkoj stanici Jastrebarsko.


U OOUR-u je ukupno zaposleno 227 radnika, od čega


— šumarskih inžinjera 6,
— rudarski inžinjer 1,
— šumarskih tehničara 23 (3 pripravnika),
— građevinski tehničara 1,
— pomoćni tehnički poslovođe u šumarstvu (lugari) 17.
g) Ugostiteljstvo za sada obuhvaća objekt »Šumski dvor« Ivančici (Sv. Jana),
a u pripremi je u tu svrhu i dvorac Pribić. Ova dva dvorca OOUR je preuzeo
na brigu kako bi se na taj način spasili od propasti, a istodobno da se
osposobe za kulturne svrhe. Naime u »Šumskom dvoru« OOUR je organizirao
likovnu koloniju naivnih umjetnika kojima se stavlja na raspolaganje hrastovina
za izradu skulptura a one i ostaju na licu mjesta. Za dvorac Pribić osim čistog
ugostiteljstva predviđa se i povremeno održavanje kulturnih priredbi.


Zbog kišovitog prijepodneva terenski obilazak bio je skraćen, ali su ekskurzisti
uspjeli s prijevozom u kombiju OOUR-a vidjeti kamenolom, kulture četinjača
u blizinu Jastrebarskog, dio pošumljavanja u nizinskom dijelu i ribnjak
Crna mlaka. U Crnoj Mlaci bio je i kraj ekskurzije nakon objeda koji je završen
s kracima domaćih žaba. U toku objeda direktor Ing. Čičak pročitao je opis
ovog lokaliteta iz 1851. godine objavljenog u »Trudovima odseka šumarskoga za
Hervatsku i Slavoniju« (v. Šum. list 1976, str. 299).


Dodajmo i to, da je Ing. Čičak saopćio i stanje pilanarstva u ovom kraju.
Naime u prošlosti su postojale samo dvije pilane. Jedna, osnovana 1872. godine,
u selu Novaki — pilana Viierdinga s pogonskim strojem od 4 KS i godišnjem
kapacitetom 1000 ma a druga pilana C. M. Turka u Crnoj Mlaki pogonske snage
65KS i kapaciteta 7000 ma oblovine. Međutim na tom području izrađivala se
hrastova dužica, pa je, na pr., 1880, godine i sa željezničke stanice Zdenčina u
Trst odpremito 951028 dužica. U međuratnom razdoblju bilo je razvijeno bačvarstvo
a tek u najnovije doba podignut je oveći pogon R.O. »DRVOPROIZVOD«.


Ing. Franjo Petrović,
tajnik DITŠDI Zagreb