DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 55 <-- 55 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI ZGRADA, U KOJOJ JE 1846. GGDINE OSNOVANO HRV-SLAV. ŠUMARSKO DRUŠTVO — SPOMENIK KULTURE »Usled zadobivenoga milostivnoga dozvoljenja visokoga predsedništva horv.- slav.. gospodarskoga družtva, ustanovilo se je horv.-slav. družtvo šumarah, kano podružnica gore napomenutoga gospodarskog družtva, i čini u sebi savez domorodnih šumarah, kojih sastanci unapredjenjc osobnog poznanstva, uzajemnu izmenu od izkustvah, mnenjah i pokušavanja u krugu šumarstva i zverolovstva, osobito pako poznavanje i poboljšanje šumskoga gospodarstva u Horvatskoj i Slavonii za sverhu imadu. Na činjenicu u tu sverhu javni poziv izkupilo se je u perkos najnepriatnioj dobi godišta, zločestomu vremenu i mestnim povodnjam, ipak 17 šumarah u gradu Prečcu, kanoti po visokoj milosti nj. excellencie gosp. biskupa (p.n.) za sastanak opredeljenom mestu ...« Zgrada u Prečecu u kojoj je, 1846. godine, osnovano Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Foto: 0. Piškorić, 1984. Ovim tekstom, a pod naslovom »Pregledno izvestje šumar, odseka pervoga dne 26. prosinca LI Prečcu deržanog sastanka« u prvom broju 1847. godine »Lista mesečnoga horvatsko-slavonskog Gospodarskog Družtva« (danas »Gospodar |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
skog lista«) obavještena je javnost´ o osnutku Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, prethodnika današnjeg Saveza ITŠDI Hrvatske, i to na tada poljoprivrednom dobru Prečec. Sastanak šumara odnosno osnivačka skupština održana je u upravnoj zgradi dobra — kuriji. Ta zgrada postoji i danas o čemu svjedoči i na kamenom dovratniku glavnog ulaza upisana 1785., godina. Utvrdivši tu činjenicu, Savez je predložio nadležnom Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu da se ta zgrada s okolišem proglasi spomeniko m kulture. Regionalni zavod je i udovoljio tom prijedlogu i 1983. godine donio odgovarajuće rješenje, koje se u prijepisu i ovdje objavljuje. Prijedlog za zaštitu zgrade kao spomenika kulture Savez je podnio u suglasnosti s RO Božjakovina Agrokombinata Zagreb u čijem je posjedu s okolnim zemljištem. Proglašenjem ove kurije spomenika kulture osigurana je njezina trajnost tj. zaštićena je od rušenja ali i za održavanje zatečene arhitekture. Tako postoji mogućnost, da se na samu zgradu 1986. postavi i spomen-ploča o osnivanju H.-s. šumarskog društva 1846. godine, kako je rečeno i glavnoj skupštini Saveza od 9. svibnja o.g. Postavljanje spomen ploče u 1986. godini s jedne strane obilježava] 140-godišnjicu osnivanja Društva a s druge strane i održavanje kod nas kongresa IUFRO. Što više, i to može biti jedna od točaka obilaska onog dijela kongresista koji će se inače naći u blizini, S velikom vjerojatnošću možemo pretpostaviti da je to jedinstven slučaj da se znade zgrada u kojoj je osnovano stručno društvo šumara. Na k.č. 77/2 koja danas s k.č. 77/1 čini pejsažnu cjelinu nalazi se park. Doduše danas je to zapravo samo površina obrasla drvećem, ali da je svojedobno imala funkciju parka svjedoče i vrste koje se tamo nalaze. Uz autohtone vrste lokaliteta — hrasta lužnjaka, običnog graba, jasena i vrbe — nalazi se i crvetocvjetni divlji kesten (Aesculus pavia), dva stabla Liriodendron tulipifera, Juniperus virginiana (?) Taxodium distichum. Do ove, 1984, godine bilo je više smreka, ali su one posječene jer su stradale od vjetra u veljači o.g. Da li je park postojao i prije 150 godina teško je reći, jer su, na pr., smreke bile stare oko 70 godina (promjera na panju između 50 i 60 om). Međutim obzirom na lokaciju zgrade koja je bila upravna za poljoprivredno dobno — majur, vjerojatno je postojao. Kako taj park zapravo čini sastavni dio okućnice, to je i on uključen u zaštitu kao spomenik vrtne arhitekture. Kurija Prečec, nazovimo je »ŠUMARSKI PRADOM«, vrlo je pristupačna. Stotinjak metara od željezničkog stajališta Prečec, a još toliko od ceste Dugoselo— Lupoglav—Ivanić Kloštar (i Ivanić Grad). O. Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 57 <-- 57 --> PDF |
REGIONALNI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE U ZAGREBU Broj: 04-UP(I—296) 1—1983. Zagreb, 16. 6. 1983. Znak: SD/BS Predmet: Prečec, kbr. 41, kurija — rješenje o preventivnoj zaštiti Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, u upravnom postupku preventivne zaštite spomenika kulture, kurije u Prečecu 41, općina Dugo Selo, na temelju čl. 30 stav 4 i čl. 62. Zakona o zaštiti spomenika kulture (Narodne novine 7/67) po službenoj dužnosti donosi RJEŠENJE o preventivnoj zaštiti spomenika kulture I Kurija u Prečecu br. 41 općina Dugo Selo, zajedno s neposrednom okolinom stavlja se pod preventivnu zaštitu (ktč 76, 71/1), II Dok traje preventivna zaštita, radnje na objektu iz točke l dispozitiva ovog rješenja, koje mogu prouzročili promjene na objektu i narušiti njegov integritet, ne mogu se poduzeti bez odobrenja ovog Zavoda. Obrazloženje Kurija u Prečecu br. 41, koja je prema natpisu na ulaznim vratima sagrađe na 1785. ostatak je marofa imanja biskupa Galjufa, koji je tamo imao dvor. Objekt je slobodno stojeća jednokatnica, građena u jednostavnim oblicima kasnobarokne arhitekture ladanjskih kurija sjeverozapadne Hrvatske. U objektu je 26. 12. 1846. održan sastanak šumara na kojem je zaključeno da se dotadašnja sekcija šumara u okviru Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva organizira kao posebno društvo, te je osnovano HRVATSKO-SLAVONSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, kojeg se rad nastavlja u današnjem Savezu IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Obzirom na navedene kulturno povijesne i arhitektonske vrijednosti pokre nut je postupak za utvrđivanje svojstva spomenika kulture i uvođenje u Regi star nepokretnog spomenika kulture. Da bi se spomenik do donošenja rješenja o uvođenju u Registar nepokret nih spomenika zaštite od eventualnih promjena koje mogu narušiti spomenički integritet objekta, valjalo je na temelju člana 30. stav 4 i čl. 62. Zakona o zaštiti spomenika kulture riješiti kao u dispozitivu. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Republičkom komitetu za prosvje tu, kulturu, tehničku i fizičku kulturu u roku u roku od 15 dana od dana prijema ovog rješenja. Žalba se predaje putem ovog Zavoda. Direktor: prof. Branko Lučić, v.r. (Adrese za dostavu Rješenja) |