DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Hochmut, R. i Skuhravy, V.: Današnja problematika pojave gubara glavonje (Lymantria dispar L.). U sjevernim područjima Europe od gubara glavonje napadnuto je oko 2 200 000 ha šuma. U ČSR pojava gubara siste matskih se prati od 1978. godine pomoću feromonskih lovki. U 1982. godini provjera je provedena na 960 lokaliteta i utvrđeno da je u jugozapadnom području ĆSR napad povećan. Za područja, u kojima je po lovki uhvaćeno više od 600 mužjaka preporučuju se i daljnje metode, i to metoda Wellsteinn-a i metoda Sigmont-Meterov-a. Autor navodi, da će se u 1983. godini lovke postaviti na 1500 lokaliteta. Ch roust, L.: Racionalni način uzgoja mladih borovih sastojina Nakon konstatacije da se metoda uzgoja mladih borovih sastojina koncipirana u Šumarskom institutu u Eberswaldu (DDR) može primjeniti samo u područjima u kojima sastojine nisu ugrožene od snijega, autor preporuča uklanjanje svakog petog reda kada stabla postignu visinu od 2,5 do 3 m u istodobno odstranjivanje rašljastog predrasta. Nakon deset godina treba iz sastojine odstraniti nekvalitetna stabla. B. Hruška DRUGA STRANA ŠUMSKIH POŽARA I KVORUM KRIVAC ZA VATRE DUBROVNIK — Još početkom ožujka dubrovačkim radnim organizacijama i radnim zajednicama poslani su pisani materijali za izbor delegata na osnivačkoj skupštini SlZ-a za zaštitu od požara, i budući da nije bilo očekivanog odaziva potkraj travnja uslijedili su i pismeni pozivi. Međutim još nije izabrana gotovo polovica od ukupno 400 delegata u konferencijama delegacija, odnosno od ukupno 37 izbornih jedinica 10 ih nije izabralo svoje delegate u Skupštinu SIZ- a. Dok se ne riješi formalno pitanje izbora delegata, SIZ ne može početi raditi. O održavanju osnivačke Skupštine SlZ-a ovisi početak provođenja značajnih planiranih novosti u području protupožarne zaštite. Konkretno je predviđeno opremanje svih dobrovoljnih vatrogasnih društava u općini specijalnom odjećom i obućom, kao i osnovnom priručnom opremom za gašenje požara, zatim nabavke patrolnih vozila, gradnja promatračnice u Konavlima i vatrogasnog doma u Trpnju na Pelješcu itd. Da zaštita od požara ne dopušta nikakve improvizacije, može se zaključiti na osnovi podataka Republičkog SUP-a da je u dvije protekle godine u dubrovačkoj općini zabilježen 171 požar, da je gorilo 80 objekata i uništena šuma na površini od 6665 hektara ili oko 12 posto ukupnih šuma u općini, te da je ceh neopremljenosti u borbi protiv vatrene stihije procijenjen na 46,7 milijuna dinara. Neki očito iz tih poraznih brojki nisu izvukli nikakve pouke. Naime, kako inače objasniti da vrijeme nezadrživo prolazi, da ponovno počinju izbijati šumski požari većih razmjera, a da još mnogi ne misle da je potrebno da obave čak ni izbor delegata za osnivačku skupštinu SlZ-a za zaštitu od požara. S. AHMETOVIĆ (Objavljeno u zagrebačkim novinama »VJESNIK« dne 6. srpnja 1984.) |