DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Malek, J.: Utjecaji, koji odlučuju o opsegu vjetrolomova u šumama Na osnovu analiza kalamiteta uzrokovanih vjetrom u 1972. i 1976. godini na češko-moravskoj visočini došao je autor do zaključka, da su osnovna djelovanja, koja odlučuju o opsegu kalamiteta od vjetra: jakost vjetra i svojstva tla, koje utječe na zakorjenjavanje drveća (biocenološke prilike). Radi se dakle o faktorima na koje čovjek ne može utjecati. Utjecaji koji se mogu regulirati jesu sastav drveća i načini gospodarenja. Mogućnosti zaštite protiv vjetra leže U uvođenju otpornih vrsta drveća (bukva, javor, ariš) i u unutrašnjem učvršćenju sastojina, koje se može postići u azilofidnom redu biocenički gospodarenjem podstojnim sastojinom. Porast prirodnog pomlađivanja ograničava nepovoljne posljedice kalamiteta. Prognozu najviše ugroženih lokaliteta omogućuje tipološka karta, u koju su unesene površine tipova s različitim stupnjem navlaživanja tla i stoga dakle s trajnom opasnošću za vjetrolome. Muranskv, S.: Brige o šumskim sastojinama u Krušnim gorama Autor analizira stanje šuma ove oblasti izvrgnutih industrijskim [misijama (S02) koje uzrokuju sušenje postojećih šuma, pretežno jednodobnih crnogorice (smreke i bora) i zaključuje: na pitanje čemu je nužno dati prednost u napetoj situaciji sa radnom snagom, da U sječi sastojina, koje odumiru ili širem programu pošumljavanja i starijih čistina, nužno je bezuvjetno dati prednost ubrzanoj eksploataciji, da se spasi maksimalna količina vrednije mase. Sve drugo mora čekati, pa i pošumljavanje, U toj situaciji je nužno izvanredno dati prednost ekonomskim zahtjevima ispred ekoloških. Radi se o nenormalnoj situaciji tako, da se vrijeme pošumljavanja nužno odabirati ne samo prema raspoloživoj radnoj snazi, nego i valjane materijalne pripreme, tj. nakon dobivanja genetički i gospodarski pogodnih sadnica u omotima za svladavanje guste tratine vlasulje. Vlasulja posebno dominira na gornjim ravničarskim položajima i u normalnim oborinskim uvjetila ona je dovoljna zaštita od erozije. Na površinama očigledno uništenim prekomjernim imisijama S02 i drugih štetnih plinova, koje su bile uvrštene u treći i četvrti stupanj oštećenja, nužno je odabirati za pošumljavanje diferencirano prema uslovima tla i specijalno prema režimu vode u tlu (ispodpovršinske) samo obje glavne vrste breze, bradavičava i cretuša var. »carpatica«. Upotrebiti samo sadnice iz sjemena priznatih sastojina pogodnih za ovu oblast. Uzgojne zahvate je nužno provoditi jednako brižljivo kao prije kod gospodarski visoko prinosnih vrsta drveća, kako bi bilo moguće uzgojiti sastojine otporne protiv ledoloma ´i snijega. S uzgajanjem čistih sastojina breze je nužno računati kroz vrijeme 60 do 80 godina, ugrubo u dva sječna ciklusa s ophodnjom od 30 do 40 godina. Autor naglašava da je nužno upozoriti i drvnoprerađivačku industriju o promjeni vrsta drveća u novim sastojinama. Br. 3. Jarabač, M. i Chlebek, A,: Posljedica oštećenja beskidskih šuma imisijama na otjecanje vode i na eroziju šumskih tala. Na eksperimentalnim vodnim područjima Mala Rastoka i Červik u Beskidima već 29 godina promatraju se utjecaji gospodarskih zahvata na otjecanje vodena eroziju tla. Dobiveni rezultati mogu se koristiti i za prognoze posljedica oštećenja imisijama brdskih šuma. Smanjenjem šuma za 85:l/<; otjecanje voda poraslo je za Wie, kulminacije običnih poplavnih valova za najmanje dva puta a prosječna zamućenost vode porasla je za 7ÖV». |