DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
pokazuju da bezbojni polietilenskj dispenzeri s 1 mg »Pityolura« daju isti ulov mužjaka kao i ostali dispenzeri i doze u pokusima. Utvrđeno je da atraktivno djelovanje »Pityolura« traje dulje od perioda letenja leptira na nekom lokalitetu. Gömez Bus ti lio, M. R.: Catocala fraxini (L. 1758): biologija i rasprostranjenje na Iberijskom poluotoku Prikazuje se biološki ciklus i geografsko rasprostranjenje tog leptira (fam. Noctuidae, podfam. Catocalinae), koji živi na listačama. Ponovno je uspostavljen status subsp. legionensis Gömez Bustillo i Vega, 1975, najveći poznati predstavnik tog holoarktičkog taksona. I. Mikloš LESNICKA PRACE 62 (1983) Iz pojedinih brojeva 62. godišta časopisa »LESNICKA PRACE« prikazujemo samo značajnije priloge. Br. 1. Kantor, P.: Hidrično djelovanje smreke i bukve u vegetacijskom razdoblju U Orlickim gorama (nadm. vis. 890 m) u pet vegetaoijskih razdoblja (1977—1981 > uspoređivano je hidričko djelovanje odraslih bukovih i smrekovih sastojina tj. gubici intercepcijom, transpiracija, evaporacija s površine tla, površinsko otjecanje, ´horizontalno otjecanje u tlu, procjeđivanje na podlogu i vlažnost tla. Rezultati istraživanja pokazuju da su obje sastojine sposobne na tlu zadržati i postepeno odvesti i oborine proloma oblaka, a da je površinsko otjecanje bilo neznatno. M. K o š u 1 i č razmatra zavisnost gustoće kulture o kvaliteti sadnog materijala odnosno desetgodišnje primjene obaveznih Uputa za pošumljavanje, koje su izdane 1973, god. I. Mačku u članku Melioracione mjere kao instrument pomaganja ekološke stabilnosti šume naglašava da se one moraju kompleksno realizirane i u skladu s potencijalom prirodnih uslova. Skoupy, J.: Šumarstvo u Velikoj Britaniji U članku je prikazano šumarstvo u Velikoj Britaniji. U uvodnom poglavlju ukratko se navodi povijest šuma, u slijedećem poglavlju vlasništvo i sastav šuma. Glavni naglasak se stavlja na obnovu s obzirom na suštinu šumarskih škola, na umjetnu obnovu šuma i osobito onda pošumljavanje nešumskih zemljišta, pripremu zemljišta ubrojiv izbor vrste drveća, načina sjetve i njega kultura. Dalje se navode iskustva s proredama i privlačenjem drva i u zaključnom poglavlju ukratko komentira odgovornost komisije za šumarstvo (Forestry Comission) za rad u Velikoj Britaniji. Br. 2. Batelka, J.: Problematika gospodarenja u brdskim šumama Brdske šume imaju veliko gospodar sko značenje, ali još povrh toga ispunja vaju one niz nenadomjestivih društveno gospodarskih funkcija u ekološkom si stemu zemlje. Pri tom je pak gospodare nje u njima utjecano specifičnim djelo vanjem — prirodnim, tehnološkim, eko nomskim, socijalnim, što je nužno odva gnuti kod izbora oblika gospodarenja. U članku su ocijenjeni j vrednovani oblici gospodarenja za brdske šumske komplek se prema slijedećim limitirajućim kri terijima održavanje antierozivnih funkci ja, održavanje šumskog miljea, osigura nje otpornosti, postizavanje cilja obnav ljanja i produkcije, osiguranje produk cije kvalitetnog drva, korišćenje suvre mene tehnike kod unapređivanja i vred novanje mogućnosti primjene. 357 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Malek, J.: Utjecaji, koji odlučuju o opsegu vjetrolomova u šumama Na osnovu analiza kalamiteta uzrokovanih vjetrom u 1972. i 1976. godini na češko-moravskoj visočini došao je autor do zaključka, da su osnovna djelovanja, koja odlučuju o opsegu kalamiteta od vjetra: jakost vjetra i svojstva tla, koje utječe na zakorjenjavanje drveća (biocenološke prilike). Radi se dakle o faktorima na koje čovjek ne može utjecati. Utjecaji koji se mogu regulirati jesu sastav drveća i načini gospodarenja. Mogućnosti zaštite protiv vjetra leže U uvođenju otpornih vrsta drveća (bukva, javor, ariš) i u unutrašnjem učvršćenju sastojina, koje se može postići u azilofidnom redu biocenički gospodarenjem podstojnim sastojinom. Porast prirodnog pomlađivanja ograničava nepovoljne posljedice kalamiteta. Prognozu najviše ugroženih lokaliteta omogućuje tipološka karta, u koju su unesene površine tipova s različitim stupnjem navlaživanja tla i stoga dakle s trajnom opasnošću za vjetrolome. Muranskv, S.: Brige o šumskim sastojinama u Krušnim gorama Autor analizira stanje šuma ove oblasti izvrgnutih industrijskim [misijama (S02) koje uzrokuju sušenje postojećih šuma, pretežno jednodobnih crnogorice (smreke i bora) i zaključuje: na pitanje čemu je nužno dati prednost u napetoj situaciji sa radnom snagom, da U sječi sastojina, koje odumiru ili širem programu pošumljavanja i starijih čistina, nužno je bezuvjetno dati prednost ubrzanoj eksploataciji, da se spasi maksimalna količina vrednije mase. Sve drugo mora čekati, pa i pošumljavanje, U toj situaciji je nužno izvanredno dati prednost ekonomskim zahtjevima ispred ekoloških. Radi se o nenormalnoj situaciji tako, da se vrijeme pošumljavanja nužno odabirati ne samo prema raspoloživoj radnoj snazi, nego i valjane materijalne pripreme, tj. nakon dobivanja genetički i gospodarski pogodnih sadnica u omotima za svladavanje guste tratine vlasulje. Vlasulja posebno dominira na gornjim ravničarskim položajima i u normalnim oborinskim uvjetila ona je dovoljna zaštita od erozije. Na površinama očigledno uništenim prekomjernim imisijama S02 i drugih štetnih plinova, koje su bile uvrštene u treći i četvrti stupanj oštećenja, nužno je odabirati za pošumljavanje diferencirano prema uslovima tla i specijalno prema režimu vode u tlu (ispodpovršinske) samo obje glavne vrste breze, bradavičava i cretuša var. »carpatica«. Upotrebiti samo sadnice iz sjemena priznatih sastojina pogodnih za ovu oblast. Uzgojne zahvate je nužno provoditi jednako brižljivo kao prije kod gospodarski visoko prinosnih vrsta drveća, kako bi bilo moguće uzgojiti sastojine otporne protiv ledoloma ´i snijega. S uzgajanjem čistih sastojina breze je nužno računati kroz vrijeme 60 do 80 godina, ugrubo u dva sječna ciklusa s ophodnjom od 30 do 40 godina. Autor naglašava da je nužno upozoriti i drvnoprerađivačku industriju o promjeni vrsta drveća u novim sastojinama. Br. 3. Jarabač, M. i Chlebek, A,: Posljedica oštećenja beskidskih šuma imisijama na otjecanje vode i na eroziju šumskih tala. Na eksperimentalnim vodnim područjima Mala Rastoka i Červik u Beskidima već 29 godina promatraju se utjecaji gospodarskih zahvata na otjecanje vodena eroziju tla. Dobiveni rezultati mogu se koristiti i za prognoze posljedica oštećenja imisijama brdskih šuma. Smanjenjem šuma za 85:l/<; otjecanje voda poraslo je za Wie, kulminacije običnih poplavnih valova za najmanje dva puta a prosječna zamućenost vode porasla je za 7ÖV». |