DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 51     <-- 51 -->        PDF

pokazuju da bezbojni polietilenskj dispenzeri
s 1 mg »Pityolura« daju isti ulov
mužjaka kao i ostali dispenzeri i doze u
pokusima. Utvrđeno je da atraktivno djelovanje
»Pityolura« traje dulje od perioda
letenja leptira na nekom lokalitetu.


Gömez Bus ti lio, M. R.: Catocala
fraxini (L. 1758): biologija i rasprostranjenje
na Iberijskom poluotoku


Prikazuje se biološki ciklus i geografsko
rasprostranjenje tog leptira (fam.
Noctuidae, podfam. Catocalinae), koji živi
na listačama. Ponovno je uspostavljen
status subsp. legionensis Gömez Bustillo
i Vega, 1975, najveći poznati predstavnik
tog holoarktičkog taksona.


I. Mikloš
LESNICKA PRACE 62 (1983)


Iz pojedinih brojeva 62. godišta časopisa
»LESNICKA PRACE« prikazujemo
samo značajnije priloge.


Br. 1.


Kantor, P.: Hidrično djelovanje smreke
i bukve u vegetacijskom razdoblju


U Orlickim gorama (nadm. vis. 890 m)
u pet vegetaoijskih razdoblja (1977—1981 >
uspoređivano je hidričko djelovanje odraslih
bukovih i smrekovih sastojina tj.
gubici intercepcijom, transpiracija, evaporacija
s površine tla, površinsko otjecanje,
´horizontalno otjecanje u tlu, procjeđivanje
na podlogu i vlažnost tla. Rezultati
istraživanja pokazuju da su obje
sastojine sposobne na tlu zadržati i postepeno
odvesti i oborine proloma oblaka,
a da je površinsko otjecanje bilo neznatno.


M. K o š u 1 i č razmatra zavisnost gustoće
kulture o kvaliteti sadnog materijala
odnosno desetgodišnje primjene obaveznih
Uputa za pošumljavanje, koje
su izdane 1973, god.
I. Mačku u članku Melioracione
mjere kao instrument pomaganja ekološke
stabilnosti šume naglašava da se
one moraju kompleksno realizirane i u
skladu s potencijalom prirodnih uslova.
Skoupy, J.: Šumarstvo u Velikoj
Britaniji


U članku je prikazano šumarstvo u
Velikoj Britaniji. U uvodnom poglavlju
ukratko se navodi povijest šuma, u slijedećem
poglavlju vlasništvo i sastav šuma.
Glavni naglasak se stavlja na obnovu
s obzirom na suštinu šumarskih škola,
na umjetnu obnovu šuma i osobito onda
pošumljavanje nešumskih zemljišta, pripremu
zemljišta ubrojiv izbor vrste drveća,
načina sjetve i njega kultura. Dalje
se navode iskustva s proredama i privlačenjem
drva i u zaključnom poglavlju
ukratko komentira odgovornost komisije
za šumarstvo (Forestry Comission)
za rad u Velikoj Britaniji.


Br. 2.


Batelka, J.: Problematika gospodarenja
u brdskim šumama


Brdske šume imaju veliko gospodar


sko značenje, ali još povrh toga ispunja


vaju one niz nenadomjestivih društveno


gospodarskih funkcija u ekološkom si


stemu zemlje. Pri tom je pak gospodare


nje u njima utjecano specifičnim djelo


vanjem — prirodnim, tehnološkim, eko


nomskim, socijalnim, što je nužno odva


gnuti kod izbora oblika gospodarenja. U


članku su ocijenjeni j vrednovani oblici


gospodarenja za brdske šumske komplek


se prema slijedećim limitirajućim kri


terijima održavanje antierozivnih funkci


ja, održavanje šumskog miljea, osigura


nje otpornosti, postizavanje cilja obnav


ljanja i produkcije, osiguranje produk


cije kvalitetnog drva, korišćenje suvre


mene tehnike kod unapređivanja i vred


novanje mogućnosti primjene.


357




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Malek, J.: Utjecaji, koji odlučuju o
opsegu vjetrolomova u šumama


Na osnovu analiza kalamiteta uzrokovanih
vjetrom u 1972. i 1976. godini na
češko-moravskoj visočini došao je autor
do zaključka, da su osnovna djelovanja,
koja odlučuju o opsegu kalamiteta od
vjetra: jakost vjetra i svojstva tla, koje
utječe na zakorjenjavanje drveća (biocenološke
prilike). Radi se dakle o faktorima
na koje čovjek ne može utjecati.
Utjecaji koji se mogu regulirati jesu
sastav drveća i načini gospodarenja.
Mogućnosti zaštite protiv vjetra leže U
uvođenju otpornih vrsta drveća (bukva,
javor, ariš) i u unutrašnjem učvršćenju
sastojina, koje se može postići u azilofidnom
redu biocenički gospodarenjem
podstojnim sastojinom. Porast prirodnog
pomlađivanja ograničava nepovoljne
posljedice kalamiteta. Prognozu najviše
ugroženih lokaliteta omogućuje tipološka
karta, u koju su unesene površine tipova
s različitim stupnjem navlaživanja tla
i stoga dakle s trajnom opasnošću za
vjetrolome.


Muranskv, S.: Brige o šumskim sastojinama
u Krušnim gorama


Autor analizira stanje šuma ove oblasti
izvrgnutih industrijskim [misijama
(S02) koje uzrokuju sušenje postojećih
šuma, pretežno jednodobnih crnogorice
(smreke i bora) i zaključuje: na pitanje
čemu je nužno dati prednost u napetoj
situaciji sa radnom snagom, da U sječi
sastojina, koje odumiru ili širem programu
pošumljavanja i starijih čistina,
nužno je bezuvjetno dati prednost ubrzanoj
eksploataciji, da se spasi maksimalna
količina vrednije mase. Sve drugo
mora čekati, pa i pošumljavanje, U
toj situaciji je nužno izvanredno dati
prednost ekonomskim zahtjevima ispred
ekoloških. Radi se o nenormalnoj situaciji
tako, da se vrijeme pošumljavanja
nužno odabirati ne samo prema raspoloživoj
radnoj snazi, nego i valjane materijalne
pripreme, tj. nakon dobivanja


genetički i gospodarski pogodnih sadnica
u omotima za svladavanje guste tratine
vlasulje. Vlasulja posebno dominira
na gornjim ravničarskim položajima i u
normalnim oborinskim uvjetila ona je
dovoljna zaštita od erozije.


Na površinama očigledno uništenim
prekomjernim imisijama S02 i drugih
štetnih plinova, koje su bile uvrštene u
treći i četvrti stupanj oštećenja, nužno
je odabirati za pošumljavanje diferencirano
prema uslovima tla i specijalno
prema režimu vode u tlu (ispodpovršinske)
samo obje glavne vrste breze, bradavičava
i cretuša var. »carpatica«. Upotrebiti
samo sadnice iz sjemena priznatih
sastojina pogodnih za ovu oblast.


Uzgojne zahvate je nužno provoditi
jednako brižljivo kao prije kod gospodarski
visoko prinosnih vrsta drveća, kako
bi bilo moguće uzgojiti sastojine otporne
protiv ledoloma ´i snijega. S uzgajanjem
čistih sastojina breze je nužno
računati kroz vrijeme 60 do 80 godina,
ugrubo u dva sječna ciklusa s ophodnjom
od 30 do 40 godina.


Autor naglašava da je nužno upozoriti
i drvnoprerađivačku industriju o promjeni
vrsta drveća u novim sastojinama.


Br. 3.


Jarabač, M. i Chlebek, A,: Posljedica
oštećenja beskidskih šuma imisijama
na otjecanje vode i na eroziju
šumskih tala.


Na eksperimentalnim vodnim područjima
Mala Rastoka i Červik u Beskidima
već 29 godina promatraju se utjecaji gospodarskih
zahvata na otjecanje vodena eroziju tla. Dobiveni rezultati mogu
se koristiti i za prognoze posljedica oštećenja
imisijama brdskih šuma. Smanjenjem
šuma za 85:l/<; otjecanje voda
poraslo je za Wie, kulminacije običnih
poplavnih valova za najmanje dva puta
a prosječna zamućenost vode porasla je
za 7ÖV».