DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 51     <-- 51 -->        PDF

pokazuju da bezbojni polietilenskj dispenzeri
s 1 mg »Pityolura« daju isti ulov
mužjaka kao i ostali dispenzeri i doze u
pokusima. Utvrđeno je da atraktivno djelovanje
»Pityolura« traje dulje od perioda
letenja leptira na nekom lokalitetu.


Gömez Bus ti lio, M. R.: Catocala
fraxini (L. 1758): biologija i rasprostranjenje
na Iberijskom poluotoku


Prikazuje se biološki ciklus i geografsko
rasprostranjenje tog leptira (fam.
Noctuidae, podfam. Catocalinae), koji živi
na listačama. Ponovno je uspostavljen
status subsp. legionensis Gömez Bustillo
i Vega, 1975, najveći poznati predstavnik
tog holoarktičkog taksona.


I. Mikloš
LESNICKA PRACE 62 (1983)


Iz pojedinih brojeva 62. godišta časopisa
»LESNICKA PRACE« prikazujemo
samo značajnije priloge.


Br. 1.


Kantor, P.: Hidrično djelovanje smreke
i bukve u vegetacijskom razdoblju


U Orlickim gorama (nadm. vis. 890 m)
u pet vegetaoijskih razdoblja (1977—1981 >
uspoređivano je hidričko djelovanje odraslih
bukovih i smrekovih sastojina tj.
gubici intercepcijom, transpiracija, evaporacija
s površine tla, površinsko otjecanje,
´horizontalno otjecanje u tlu, procjeđivanje
na podlogu i vlažnost tla. Rezultati
istraživanja pokazuju da su obje
sastojine sposobne na tlu zadržati i postepeno
odvesti i oborine proloma oblaka,
a da je površinsko otjecanje bilo neznatno.


M. K o š u 1 i č razmatra zavisnost gustoće
kulture o kvaliteti sadnog materijala
odnosno desetgodišnje primjene obaveznih
Uputa za pošumljavanje, koje
su izdane 1973, god.
I. Mačku u članku Melioracione
mjere kao instrument pomaganja ekološke
stabilnosti šume naglašava da se
one moraju kompleksno realizirane i u
skladu s potencijalom prirodnih uslova.
Skoupy, J.: Šumarstvo u Velikoj
Britaniji


U članku je prikazano šumarstvo u
Velikoj Britaniji. U uvodnom poglavlju
ukratko se navodi povijest šuma, u slijedećem
poglavlju vlasništvo i sastav šuma.
Glavni naglasak se stavlja na obnovu
s obzirom na suštinu šumarskih škola,
na umjetnu obnovu šuma i osobito onda
pošumljavanje nešumskih zemljišta, pripremu
zemljišta ubrojiv izbor vrste drveća,
načina sjetve i njega kultura. Dalje
se navode iskustva s proredama i privlačenjem
drva i u zaključnom poglavlju
ukratko komentira odgovornost komisije
za šumarstvo (Forestry Comission)
za rad u Velikoj Britaniji.


Br. 2.


Batelka, J.: Problematika gospodarenja
u brdskim šumama


Brdske šume imaju veliko gospodar


sko značenje, ali još povrh toga ispunja


vaju one niz nenadomjestivih društveno


gospodarskih funkcija u ekološkom si


stemu zemlje. Pri tom je pak gospodare


nje u njima utjecano specifičnim djelo


vanjem — prirodnim, tehnološkim, eko


nomskim, socijalnim, što je nužno odva


gnuti kod izbora oblika gospodarenja. U


članku su ocijenjeni j vrednovani oblici


gospodarenja za brdske šumske komplek


se prema slijedećim limitirajućim kri


terijima održavanje antierozivnih funkci


ja, održavanje šumskog miljea, osigura


nje otpornosti, postizavanje cilja obnav


ljanja i produkcije, osiguranje produk


cije kvalitetnog drva, korišćenje suvre


mene tehnike kod unapređivanja i vred


novanje mogućnosti primjene.


357