DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 47 <-- 47 --> PDF |
i nekoliko recepata za pripremu gljiva na razne načine. Na kraju autor navodi literaturu (str. 173—174), kojom se koristio, počam od one iz 1931. g. (Blagajić K.), pa do najnovijih dostignuća zadnjih dvadeset godina, opisanih u raznim knjigama i časopisima na našem jeziku te onim iz Čehoslovačke, Poljske i Njemačke. Pri svršetku treba reći da je autor kao praktičar — uzgajivač a potkovan i velikim teoretskim znanjem, izvršio vrlo važan i koristan zadatak — izdavanje knjige, koja je upravo manjkala među knjigama koje imaju zadatak, da pomognu u proizvodnji hrane, danas ključne strateške sirovine u svijetu uopće, pa i kod nas. Ova knjiga bit će putokaz mnogima, koji se već bave uzgojem gljiva, a potaći će i mnoge, koji to još nisu, a imaju mogućnosti i afiniteta za takav uzgoj. Danas želimo da se što veći broj naših zemljaka — sugrađana koji borave u stranim zemljama na privremenom radu vrati natrag u svoju zemlju, ,j često se održavaju sastanci o organiziranju »male privrede«, Knjiga »Uzgoj gljiva« ing, Zlatka Lispaja bi mogla biti i poticaj za osnivanje farmi gljiva za povratnike i za razvoj takve male privrede. Šumari također na velikim, do danas neiskorištenim mogućnostima proizvodnje ljudske hrane u šumama (bukovača) mogu naći svoje mjesto u tom lancu proizvodnje i bilo bi korisno da se koriste uputama iz navedene knjige. Zato je za preporučiti, da se s njom upozna što širi krug naših građana a posebno šumara. Čestitamo ing. Lisjaku na obavljenom poslu sa željom, da i dalje nastavi sa započetim radom j pokusima, te stetone još više znanja [ to prenese na što širi krug zainteresiranih. Knjiga se može naručiti i kod autora. Dragutin HanzI dipl. ing. šum. ACTA BIOl.OGICA lUGOSI.AVICA Serija F GENETIKA Vol. 15. No. 3. Beograd 1983. U ovom svesku Genetike nalazi se 5 priloga autora iz Jugoslavije, tri iz Ujedinjenog Kraljestva (Velike Britanije). dva iz Nizozemske te po jedan iz Izraela, SR Njemačke i Sirije. S područja šumarstva samo je prilog »Čuvanje genofonda vrsta šumskog drveća « autora Mirka Vidakovića i Si- bile Je las ka. Kod nas za sada od listača postoji klonska živa arhiva bijele vrbe (Salix alba), test provenijencija crne johe (Alnus glutinosa) na dva lokaliteta. Nadalje postoje dva full-sib testa potomstva bijele vrbe i jedan halb- sib test ariša (Larix decidua). Od četinjača osnovani su testovi provenijencija crnog, alepskog i brucijskog bora (Pinus nigra, P. halepensis i P. brutia) a u osnivanju je živi arhiv dalmatinskog crnog bora (P. nigra ssp. dalmatica). Svi olancj u Genetici objavljeni su na engleskom jeziku, danas jeziku znanosti, a sažetci na hrvatskom ili srpskom. O. P. BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 23, Madrid, 1983 Rigueiro Rodriguez, A.; S i 1va- Pando, F. J.; Vili ar ino U r t i- a g a, J. J.: Fitocenološka studija jugozapadne granice rasprostranjenja breze Betula celtiberica Rothm. et Vase, u Galiciji Opisane su različite sastojine breze Betula celtiberica na jugo-istoku Galicije, koje se smatraju reliktima ledenog doba* Preliminarna fitocenološka studija dozvoljava uključivanje tih sastojina, koje se nalaze na hladnijim položajima, 353 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u novu subasocijaciju unutar asocijacije Carici laevigatae — Alnetum (Allorge, 1922) Swickerat, 1937. Diferencijalne vrste subasocijacije bile bi: Betula celtiberica, Holcus mollis, Molinia caerulea, Peucedanum lancifoUum i Viola palustris. Dat je biološki spektar nađenog materijala. Meson, M.aLuisa: Autekološki aspekti hrasta Quercus pyrenaica Willd.: rasprostranjen je i klimatologija Proučavano je rasprostranjen je hrasta Quercus pyrenaica u svijetu s posebnim osvrtom na Španjolsku i njene iznimne lokalitete. Klimatološka studija provedena je prema metodologiji A 11 u e a, E mbergera i Rivasa Martinez a. Montoya, J. M.: Alternativni načini iskorišćivanja i zaštita hrastika Quercus pyrenaica Willd. Komentiraju se sadašnje perspektive mogućih alternativnih načina iskorišćivanja niske šume hrasta Quercus pyrenaica: pošumljavanje, stvaranje pašnjaka, krčenje, konverzija u visoku šumu i razne druge mogućnosti. Podvlači se potreba za pravilnim planiranjem i konkretizacijom politike zaštite. Granados Corona, M.; Garcia Novo, F.: Pokus suzbijanja korova Gomphocarpus fruticosus (L) Aiton Fil. u nacionalnom parku Dofiana Planom iskorišćivanja j upravljanja nacionalnim parkom Dofiana određuje se, između ostalog, zaštita autohtone flore i faune te izbjegavanje unošenja stranih vrsta. U tom je okviru proveden pokus suzbijanja korova Gomphocarpus fruticosus. Prisutnost te biljke, porijeklom iz južne Afrike, utvrđena je prije nekoliko godina u obliku izoliranih busena u gustoj sitini (Juncus) i na dnu jezera. Nakon perioda suše 1980—1981 počela se agresivno širiti i od rijetke postala je česta biljka. Budući da nije uključena u trofički lanac ekosistema (jedini konzument je uš Aphis nerii, koja u parku ima alternativnog domaćina — Nerium oleander), odlučeno je da se suzbije. Suzbijanje je obavljeno ručno, pljevl.jen.jem. Rezultati suzbijanja pokazali su da se nakon toga populacija biljke nije oporavila. Osim toga naseljavanje suhih područja bilo je teško zbog slabe plodnosti supstrata. Primijenjena metoda suzbijanja bila je djelotvorna čak i u uvjetima povoljnim za invazijsku biljku (dugotrajna suša). Eliminacija tog korova iz nacionalnog parka Dofiana nije uzrokovala nikakve neželjene sekundarne ekološke posljedice. G a r c i a-F e r r e r, A.; Recio Espej o, J. M.; Sanchez de la Orden, M.: Morfometrička i batimetrička mjerenja laguna Amarga i Del Rincön (Cordoba) Iznose se rezultati mjerenja oblika i dubine navedenih laguna u pokrajini Cordoba. Molina Vicente, P.: Uzgoj u zatočeništvu bjeloglave patke (Oxyura leucocephala) u nacionalnom parku Las Tables de Daimiel Autor opisuje svoja iskustva s uzgojem i razmnožavanjem bjeloglave patke u zatočeništvu. To su prva takva iskustva u Španjolskoj i na njima se temelji nada da će se moći spasiti od izumiranja jedna od najugroženijih vrsta španjolske faune. Uspjelo je razmnožavanje dvogodišnjih pataka, a jaja su inkubirana umjetnim metodama. Od osam jaja sedam ih je bilo fertilnih. Bilo bi potrebno da se ta mala populacija, koja se održava u zatočeništvu, razdijeli, u prvom fedu zato da ne bi došlo do problema u vezi s krvnim srodstvom. Molina Vicente, P.; Claveria A n e r, A.; Ceballos Vazquez, B.; Pereiro Sieso, P.: Zimski popis pataka i lisaka u »Mancha hümeda« 1983. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Najvažnija spoznaja do koje se došlo istraživanjima jest ta, da nacionalni park Las Tables de Daimeil ima ogromnu važnost kao zimovalište ptica močvarica. Daju se neki komentari o vrstama tih ptica, njihovoj brojnosti i rasprostranjenju. Hernandez, F.: Zimski popis ptica močvarica u pokrajini Zaragoza (siječanj —veljača, 1983) Iznose se podaci prikupljeni sa 19 lokaliteta u pokrajini Zaragozi i sa 5 lokaliteta u susjednim pokrajinama. Zatim se komentiraju opće karakteristike tih vlažnih područja u zimskom periodu i razne varijacije koje utječu na njih kao kolektore močvarica. Na koncu se posebno govori o Laguni Galloeanta, koja ima najveće značenje za pokrajinu, a podložna je jakim prirodnim oscilacijama, koje osjetno utječu na populaciju ptica močvarica. San Miguel Ayanz, A.: Prilog studiji o ishrani sojke (Garrulus gladarius L. 1758) u Španjolskoj Istraživanjima su bila obuhvaćena 94 primjerka, većim dijelom iz sjevero-istočne Španjolske. Rezultati pokazuju da je tijekom godine hrana sojki veoma raznovrsna i da je 67,3-7» njenog volumena biljnog, a 32,7:7» životinjskog sastava. Od biljaka najomiljenija im je hrana žir, zatim pšenica, kupina i drugi plodovi. Najbrojnija skupina životinja kojima se hrane su insekti, i to kornjaši, opnokrilci i ravnokrilci. Kralješnjaci su zastupljeni vrlo malo. Proučavan je i sezonski režim ishrane te se naglašava šumarsko značenje sojke za prirodno pomlađivanje i širenje vrsta drveća iz familije Fagaceae. Benzal, J.: Prisutnost patuljastog miša Micromys minutus (Mammalia, Rodentia) u planinama sjevernog Burgosa Patuljasti se miš pojavljuje na sjeveru pokrajine Burgos na visini između 400 i 900 m nadmorske visine, uglavnom u kulturama pšenice i ječma, odakle se širi na jug prema Cordillera Cantäbrica. E s p a d e 1 e r, X.; Ni eves, J. L.: Mravi (Hymenoptera, Formicidae), stanovnici napuštenih gala osa šiškarica (Hymenoptera, Cynipidae) na hrastovima na Iberijskom poluotoku Proučavani su mravi nađeni u 66 napuštenih gala osa šiškarica na raznim vrstama hrastova. Nađeno je 13 vrsta, od kojih je po brojnosti i eventualno po ekonomskom značenju najvažnija Cre matogaster scutellaris (OL), kojoj gale služe kao privremena niša. Česta je i vrsta Calobopsis truncatus (Spin.). S faunističkog stajališta ističu se vrste Leptothorax angustulus (Nyl.) i Camponotus fallax (Nyl.). M o 1 i n a, J.; F r a n c o, A.; P a I a c i o s, B.: Prstenovanje ptica u Španjolskoj prstenovima »ICONA« i ponovno hvatanje tijekom 1981. god. Ostali neobjavljeni nalazi u zemlji i inozemstvu U radu su prikazani neobjavljeni rezultati prstenovanja ptica u Španjolskoj 1981. god. ; ponovnog hvatanja te iste ili ranije. Prstenovano je ukupno 50.190 ptica (13.677 mladunaca i 36.513 odraslih) iz 231 vrste. Ponovno su ohvaćene 72 ptice ´ I. Mikloš BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 24, Madrid, 1983 G i m e n e z-C a s t e 11 a n o, A.; Diaz, J. L.; B a fi o s, C: Studija o zaštiti i upravljanju šumama u okrugu Andevalo (Huelva) Proučavani su faktori fizičke sredine jedne zone istočnog Andevala sa svrhom da se utvrde pogodni kriteriji za upo 355 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
trebu i upravljanje, koji bi se mogli primijeniti u planiranju razvijenijih i raznolikijih sistema nego što su ovi sadašnji. Posebna se važnost pridaje zaštiti i regeneraciji tala i prirodne hrastove šume radi postizanja optimalnih koristi uz istovremeno zadržavanje ekološke ravnoteže tog područja. M e s o n, M a r i s a: Utjecaj pirenejskog hrasta (Quercus pyrenaica Willd.) na tlo Iznose se zapažanja o tlima pirenejskog hrasta i naglašava važnost te vrste za popravljanje tla. Prikazana je bibliografija o učinku šumske vegetacije na tlo. Povoljno djelovanje pirenejskog hrasta u tom smislu smatra se bitnim pri izboru alternativnih mogućnosti iskorišćivanja. I b a ii e z, J. J.; Lob o, M. C; A 1 m e ndros, G.; Polo, A,: Utjecaj požara na neke edafske ekosisteme mediteransko- kontinentalne klime u središnjem području Španjolske Rezultati istraživanja omogućuju razlikovanje dviju vrsta požara s obzirom na različite posljedice za tlo. Kada požar direktno pogodi edafske ekosisteme, pogoršavaju se struktura i hidrofizička svojstva, a status hraniva mijenja se do te mjere, da je nakon toga i vegetacija oštećena, dok se istovremeno javljaju erozivni procesi, Naprotiv, ako požar zahvati samo vegetaciju, pepeo ili materijal koji se nije sasvim pretvorio u ugalj poboljšavaju svojstva tla, uzrokujući suprotni učinak na vegetaciju nakon požara. Fernandez Yuste, J. A.: Studija o onečišćenju koje uzrokuju uzgajališta riba Najprije se procijenjuju izvori kontaminacije uz kvantitativnu i kvalitativnu analizu s biološkog i pravnog aspekta. U nastavku slijede tehnička razmatranja o metodi pročišćavanja koja se danas pri mijenjuje u uzgajalištima riba: sedknenlaciji. Prej>oruča se kloriranje zbog patogenih mikroorganizama, koji se prenose vodom. Na kraju se govori o mulju dekantacije. dobivenom sedimentacijoom vode koja istječe, njegovim svojstvima i upotrebi kao i pravilima za izbor mjesta gdje će se upotrijebiti. Garcia de Ja lön, D.; Gonzalez de Ta nago, Marta: Biotipološka studija zajednice ribe u slivu rijeke Đuro Rezultati istraživanja temelje se na uzrocima riba sa 76 lokaliteta 22 rijeke u porječju Dura, uzetih jednom za svako godišnje doba. Proučavano je rasprostranjenje 18 vrsta. Pomoću faktorijalne analize i analize skupova utvrđena je biotipološka struktura ribljih zajednica u porječju Dura. Suä rez, F.; S a e z-R o y u e 1 a, C: Zimski razvoj ptičjih zajednica u dva stepska staništa doline Ebra U radu se analiziraju struktura i sastav dviju ptičjih zajednica na zimovanju u dva semiaridna staništa središnje zone doline rijeke Ebro. Sastav ornitocenoze brojčano je utvrđivali u mjesecima studenom, prosincu, siječnju, veljači i ožujku, pomoću metode transekta. Zajednica u Alcanizu tijekom čitavog perioda puno je različitija i brojnija nego u Belchite, ali obadvije više osciliraju od ostalih proučavanih iberijskih i mediteranskih zajednica. Na kraju se diskutira o mogućim uzrocima tih pojava. C u e v a s, P.; Guerrero, A.; Montoya, R.: Nova iskustva s »Pityolurom«, sintetičkim feromonom borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) Proučavan je seksualni feromon borovog četnjaka, »Pityolure« u različitim dozama i s raznim dispenzerima. Opisuju se pokusi o dugotrajnosti djelovanja i atraktivnosti tog feromona. Rezultati |