DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 47 <-- 47 --> PDF |
i nekoliko recepata za pripremu gljiva na razne načine. Na kraju autor navodi literaturu (str. 173—174), kojom se koristio, počam od one iz 1931. g. (Blagajić K.), pa do najnovijih dostignuća zadnjih dvadeset godina, opisanih u raznim knjigama i časopisima na našem jeziku te onim iz Čehoslovačke, Poljske i Njemačke. Pri svršetku treba reći da je autor kao praktičar — uzgajivač a potkovan i velikim teoretskim znanjem, izvršio vrlo važan i koristan zadatak — izdavanje knjige, koja je upravo manjkala među knjigama koje imaju zadatak, da pomognu u proizvodnji hrane, danas ključne strateške sirovine u svijetu uopće, pa i kod nas. Ova knjiga bit će putokaz mnogima, koji se već bave uzgojem gljiva, a potaći će i mnoge, koji to još nisu, a imaju mogućnosti i afiniteta za takav uzgoj. Danas želimo da se što veći broj naših zemljaka — sugrađana koji borave u stranim zemljama na privremenom radu vrati natrag u svoju zemlju, ,j često se održavaju sastanci o organiziranju »male privrede«, Knjiga »Uzgoj gljiva« ing, Zlatka Lispaja bi mogla biti i poticaj za osnivanje farmi gljiva za povratnike i za razvoj takve male privrede. Šumari također na velikim, do danas neiskorištenim mogućnostima proizvodnje ljudske hrane u šumama (bukovača) mogu naći svoje mjesto u tom lancu proizvodnje i bilo bi korisno da se koriste uputama iz navedene knjige. Zato je za preporučiti, da se s njom upozna što širi krug naših građana a posebno šumara. Čestitamo ing. Lisjaku na obavljenom poslu sa željom, da i dalje nastavi sa započetim radom j pokusima, te stetone još više znanja [ to prenese na što širi krug zainteresiranih. Knjiga se može naručiti i kod autora. Dragutin HanzI dipl. ing. šum. ACTA BIOl.OGICA lUGOSI.AVICA Serija F GENETIKA Vol. 15. No. 3. Beograd 1983. U ovom svesku Genetike nalazi se 5 priloga autora iz Jugoslavije, tri iz Ujedinjenog Kraljestva (Velike Britanije). dva iz Nizozemske te po jedan iz Izraela, SR Njemačke i Sirije. S područja šumarstva samo je prilog »Čuvanje genofonda vrsta šumskog drveća « autora Mirka Vidakovića i Si- bile Je las ka. Kod nas za sada od listača postoji klonska živa arhiva bijele vrbe (Salix alba), test provenijencija crne johe (Alnus glutinosa) na dva lokaliteta. Nadalje postoje dva full-sib testa potomstva bijele vrbe i jedan halb- sib test ariša (Larix decidua). Od četinjača osnovani su testovi provenijencija crnog, alepskog i brucijskog bora (Pinus nigra, P. halepensis i P. brutia) a u osnivanju je živi arhiv dalmatinskog crnog bora (P. nigra ssp. dalmatica). Svi olancj u Genetici objavljeni su na engleskom jeziku, danas jeziku znanosti, a sažetci na hrvatskom ili srpskom. O. P. BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 23, Madrid, 1983 Rigueiro Rodriguez, A.; S i 1va- Pando, F. J.; Vili ar ino U r t i- a g a, J. J.: Fitocenološka studija jugozapadne granice rasprostranjenja breze Betula celtiberica Rothm. et Vase, u Galiciji Opisane su različite sastojine breze Betula celtiberica na jugo-istoku Galicije, koje se smatraju reliktima ledenog doba* Preliminarna fitocenološka studija dozvoljava uključivanje tih sastojina, koje se nalaze na hladnijim položajima, 353 |