DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Prilozi (str. 437—459);
Korištena literatura (sir. 461—463).
Opći pregled sadržaja knjige nadopu


nit ćemo i s nekoliko detalja.


Iako se u prvom poglavlju navodi samo
važnost ekonomike drvom u svijetu
i u Italiji, prikazana je i »situacija s drvom
u Europi«. Za svjetsku i evropsku
situaciju korišćeni su statistički podaci
FAO-a i po njima površina šuma u Jugoslaviji
1978. godine iznosila je 7 366 000
ha, s proizvodnjom (sječom) od 15 898 000
ms i godišnjim porastom od 2,16 nVVha
(prema Šumarskoj enciklopediji, II izdanje,
površina obrasla šumom iznosila
je 8 688 000 ha, sječa iste, 1978, godine
12 860 000 ms a prirast 2,41 m:,/ha). Međutim
interesantniji su podaci o sječi
u Italiji od 1959. do 1979. godine. Dok
je ukupno posječena drvna masa 1959.
godina iznosila blizu 20 milijuna m3 do
1971. godine smanjila se na 12 milijuna
m´S a do 1975. godine čak na samo 6,5
milijuna m´; od 1975. do 1979. količina
posječenog drveta u laganom je rastu.
Smanjenje sječe do 1971. godine isključivo
je posljedica smanjenja ogrjevnog
drva, a od 1971. godine smanjuje se i
količina tehničkog drva. Znatne količine,
pa i tehničkog, sijeku se i van šuma.


(V. i Š. E., 2. izd., 2. svez., str. 146)
U prikazu »Ručnog ljudskog rada« uz
ostalo govori se o ispravnom držanju
tijela pri pojedinim radovima, o potrošku
kalorija za razne radove (motornom
piloni, na pr., 294 Kal/sat) te o dnevnoj
potrebi tekućine (za naše prilike 1—1,5 1
a u uvjetima tropske klime i do 10 1
dnevno). Najveći dio tekućine trebalo se
nadoknađivati mlijekom (do 1 1 dnevno),
koje ujedno osigurava i dosta kalorija.


»Priloga« su tri: rasprostranjenje i
neke karakteristike glavnih evropskih
vrsta i godišnja proizvodnja, trgovačka
nomenklatura šumskih sortimenata ;
prve prerade te primjerak kupoprodajnog
ugovora za prodaju drvne mase na
panju. Od ovih je svakako najzanimljivija,
pa i za nas, trgovačka nomenklatura
šumskih sortimenata stoga što se pod


istim nazivom u svakom mjestu ne razumijeva
jednak sortiment. Tako na pr.
kupac iz Belluna pod bordonalorn razumijeva
gredu dužine počam od 4 m i
presjeka od 21x24 cm na više a kupac
iz Udina dužine od 6 m a prosjeka od
17x30 cm i više te oštrobridnu na cijeloj
dužini; u mjestu Cuneo (na cesti Torino
— Sam Remo — Nice) oblovinu dužine
8 m s promjerom u sredini 14—15
cm nazivaju »antenne«, a iste dužine ali
promjera u sredini 11 do 13 cm »pali«
(stupovi); u mjestu Varese (vjerojatno
onom više Milana) pod »pali« razumijevaju
oblovinu dužine 2 do 2,50 m promjera
6 do 10 cm, itd.**


U Literaturi, osim.vlastitih radova, Civiidini
navodi još A. Krivec a (jedan
članak iz All. Forstzeitung-a), Z. Tur ka
(4 članka) i A. Ugrenovića (Tehnologija
drveta iz 1950. godine i Eksploatacija
šuma iz 1957. godine).


Knjiga je bogato ilustrirana te sadrži
brojne fotografije u boji i crnobijele fotografije
i crteže, kojima se dopunjuje
ili zorno prikazuje tekstovni dio.


U mogućnosti smo navesti i dvije ocjene
talijanskih autora. Tako Dott. Luigi
B o g g i a, (u listu »Cellulosa e Carta
«, N. 6, 1983) kaže, da je »Cividinijeva
knjiga suvremeno obrađena vrlo informativnim
i jasnim izlaganjem imate rije
koja nije laka za obradu. To je knjiga
vrlo potrebna studentima a kojom se
mogu vrlo dobro poslužiti i svi oni koji
rade s drvom i na iskorišćavanju šuma
... knjiga, koja bi se trebala naći u
knjižnici svih onih, kojima je povjereno
šumska imovina.« Prof. dott. Guglielmo
Giordan o (u listu »L, Italia forestale
e Montana« N. 6, 1983) svoj prikaz završava
riječima: »Knjizi prof. Cividinija,
koja je kruna jednog dugog života ´iskustava
i proučavanja, želimo puni uspjeh
u njenom korišćenju«.


* Kako lokalni nazivi pojedinih vrsta drveća
mogu izazvati nesporazum eto primjera iz područja
Kaštela. Naime tamo lovoriku Laurus nobilis)
nazivaju javor ili javorika, a u Skradinu česminu
(Quercus ilex) raketa.
347