DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI R. Cividini TECNOLOGIA FORESTALE Izdanje EDAGRICOLE Bologna, 1983. str. V + 463 Rudolf Cividini rođen je 1917. god. u Trstu, ali po ocu je Goranin. Šumarstvo diplomira na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1941, godine i nastupa mjesto asistenta kod prof. Levakovića (Katedra za dendrometriju). U listopadu 1945. prelazi u Goransko-primorsku ´industriju (Delnice) ´da već nakon godinu dana, po pozivu Ing. Canjka, prelazi u Institut za gospodarstvo An lesno gospodarstvo Slovenije u Ljubljani. S dizertacijom »Studio tecnologico sul Faggio dali Appenmino toscana« postiže 1961. doktorat na Poljoprivrednom fakultetu (Facoltä di agraria) u Firenzi. Godinu dana kasnije, 1962, prelazi u netom osnovan Instituto del Legno Firenze — S. Michele a. Adige u svojstvu direktora istraživanja na kojoj dužnosti ostaje do 1974. godine, kada je imenovan direktorom tog Instituta na kojem položaju ostaje do umirovljenja 1982. godine. Od 1972. paralelno je i profesor na Univerzi u Padovi za predmet jskorišćivanje šuma. Od prvog članka, u Šumarskom listu 1941 godine*, do danas objavio je niz znanstvenih i ´stručnih radova .j članaka na hrvatskom, slovenskom j talijanskom jeziku i izdao više skripata. * »Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva G. S. fakulteta u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. godine« (zajedno s K. Mirth-om). U ovom prikazu autori su iznijeli mnoštvo značajnih podataka o tadašnjem šumarstvu u Slavoniji i u Bosni (npr. i o korišćenju traktora i kamiona u Đakovačkom vlastelinstvu za izvoz i prijevoz drveta iz šume). U članku naveden je i niz šumara koji su dočekivali ekskurziju i upoznavali ih s područjem svojega rada kao ing. M. Crnadak, ing. I. Smilaj, ing. D. Bura, ing. Lj. Obradović, da navedem samo neke. 346 Potpuni naslov ove Cividinije knjige je »Elementi di Tecnologia forestale Materiale legno, Prodotti boschivi, Mezzi e Tecniche della Raccolta, Lavorazione dei Prodotti boschivi«. Sa sadržajem upoznat ćemo se preko naslova poglavlja i podpoglavlja: 1. Važnost ekonomike s drvom u svijetu i u Italiji (str. 1—8); 2. Drvo kao materija, u kojem je obrađeno: metodologija utvrđivanja svojstava drva, morfologija stabla i sastav drva, vizuelne karakteristike drva, (tekstura, boja, miris i dr.), greške i patologija, fizikalne osobine, mehaničke osobine, granjevina — korjenovina — kora, odnos ekološko-šumskouzgojnih činilaca i svojstava drva (str. 9—143); 3. Merceologija — prepoznavanje drveta kao trgovačke robe: principi merceologije, utvrđivanje makroskopskih, mikroskopskih i kemijskih karakteristika, »uzance — standartizacija«, svojstva važnijih vrsta (str. 144—199); 4. Sustavi j sredstva proizvodnje: značajke rada u šumi (ručni rad, mehanizacija i automatizacija, organizacija i programiranje), primjena mehanizacije (oruđe i strojevi za obaranje i izradu) sustavi sredstava transporta, kombinirani strojevi, akcesori, traktori, kamioni, vitla i žičare, održavanje) (str. 200—319); 5. Iskorišćivanje: uvodne napomene, tehnološki proces (obaranje, kljaštrenje, trupljenje, suvremeni načini kljaštrenja i trupljenja, karanje), transport do šumskog stovarišta, rad s kombiniranim strojevima, organizacija rada (na sječi, obradi stabala i na transportu), obračun troškova radova (za sječu i obradu stabala, za transport, za oruđe i mehanizaciju), izrada konačnih proizvoda (stupova, pragova, ogrjevnog i celuloznog drva, drvnog ugljena i si.), zaštita drva na skladištu (str. 320—436); |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Prilozi (str. 437—459); Korištena literatura (sir. 461—463). Opći pregled sadržaja knjige nadopu nit ćemo i s nekoliko detalja. Iako se u prvom poglavlju navodi samo važnost ekonomike drvom u svijetu i u Italiji, prikazana je i »situacija s drvom u Europi«. Za svjetsku i evropsku situaciju korišćeni su statistički podaci FAO-a i po njima površina šuma u Jugoslaviji 1978. godine iznosila je 7 366 000 ha, s proizvodnjom (sječom) od 15 898 000 ms i godišnjim porastom od 2,16 nVVha (prema Šumarskoj enciklopediji, II izdanje, površina obrasla šumom iznosila je 8 688 000 ha, sječa iste, 1978, godine 12 860 000 ms a prirast 2,41 m:,/ha). Međutim interesantniji su podaci o sječi u Italiji od 1959. do 1979. godine. Dok je ukupno posječena drvna masa 1959. godina iznosila blizu 20 milijuna m3 do 1971. godine smanjila se na 12 milijuna m´S a do 1975. godine čak na samo 6,5 milijuna m´; od 1975. do 1979. količina posječenog drveta u laganom je rastu. Smanjenje sječe do 1971. godine isključivo je posljedica smanjenja ogrjevnog drva, a od 1971. godine smanjuje se i količina tehničkog drva. Znatne količine, pa i tehničkog, sijeku se i van šuma. (V. i Š. E., 2. izd., 2. svez., str. 146) U prikazu »Ručnog ljudskog rada« uz ostalo govori se o ispravnom držanju tijela pri pojedinim radovima, o potrošku kalorija za razne radove (motornom piloni, na pr., 294 Kal/sat) te o dnevnoj potrebi tekućine (za naše prilike 1—1,5 1 a u uvjetima tropske klime i do 10 1 dnevno). Najveći dio tekućine trebalo se nadoknađivati mlijekom (do 1 1 dnevno), koje ujedno osigurava i dosta kalorija. »Priloga« su tri: rasprostranjenje i neke karakteristike glavnih evropskih vrsta i godišnja proizvodnja, trgovačka nomenklatura šumskih sortimenata ; prve prerade te primjerak kupoprodajnog ugovora za prodaju drvne mase na panju. Od ovih je svakako najzanimljivija, pa i za nas, trgovačka nomenklatura šumskih sortimenata stoga što se pod istim nazivom u svakom mjestu ne razumijeva jednak sortiment. Tako na pr. kupac iz Belluna pod bordonalorn razumijeva gredu dužine počam od 4 m i presjeka od 21x24 cm na više a kupac iz Udina dužine od 6 m a prosjeka od 17x30 cm i više te oštrobridnu na cijeloj dužini; u mjestu Cuneo (na cesti Torino — Sam Remo — Nice) oblovinu dužine 8 m s promjerom u sredini 14—15 cm nazivaju »antenne«, a iste dužine ali promjera u sredini 11 do 13 cm »pali« (stupovi); u mjestu Varese (vjerojatno onom više Milana) pod »pali« razumijevaju oblovinu dužine 2 do 2,50 m promjera 6 do 10 cm, itd.** U Literaturi, osim.vlastitih radova, Civiidini navodi još A. Krivec a (jedan članak iz All. Forstzeitung-a), Z. Tur ka (4 članka) i A. Ugrenovića (Tehnologija drveta iz 1950. godine i Eksploatacija šuma iz 1957. godine). Knjiga je bogato ilustrirana te sadrži brojne fotografije u boji i crnobijele fotografije i crteže, kojima se dopunjuje ili zorno prikazuje tekstovni dio. U mogućnosti smo navesti i dvije ocjene talijanskih autora. Tako Dott. Luigi B o g g i a, (u listu »Cellulosa e Carta «, N. 6, 1983) kaže, da je »Cividinijeva knjiga suvremeno obrađena vrlo informativnim i jasnim izlaganjem imate rije koja nije laka za obradu. To je knjiga vrlo potrebna studentima a kojom se mogu vrlo dobro poslužiti i svi oni koji rade s drvom i na iskorišćavanju šuma ... knjiga, koja bi se trebala naći u knjižnici svih onih, kojima je povjereno šumska imovina.« Prof. dott. Guglielmo Giordan o (u listu »L, Italia forestale e Montana« N. 6, 1983) svoj prikaz završava riječima: »Knjizi prof. Cividinija, koja je kruna jednog dugog života ´iskustava i proučavanja, želimo puni uspjeh u njenom korišćenju«. * Kako lokalni nazivi pojedinih vrsta drveća mogu izazvati nesporazum eto primjera iz područja Kaštela. Naime tamo lovoriku Laurus nobilis) nazivaju javor ili javorika, a u Skradinu česminu (Quercus ilex) raketa. 347 |