DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. IUI CVIII (1894) 341 OSVRT NA POŠUMLJAVANJA OMLADINSKIH RADNIH BRIGADA U LJETNIM MJESECIMA NA PODRUČJU MEDITERANA I SUBMEDITERANA SR HRVATSKE V. Hren, Đ. Kovačić, A. Tomašević Želja omladine da svoje aktivnosti proširi na masovna pošumljavanja ostvarena je u SR Hrvatskoj 1980. godine. Pošumljavanja u toku ljeta po prvi puta su na kršu započeta 1982. godine, da bi se u toku 1983, znatno proširila. Započeta su s mnogo entuzijazma, ali nedovoljno pripremljeno. Nisu postojala iskustva rada s tako velikim brojem ljudi. Sadnja u ljetnim uvjetima nije imala znanstvene pripreme. Operativne organizacije nisu bile dovoljno pripremljene. Iskustva s drugih mjesta ili nisu postojala ili su bila i suviše kratkotrajna da bi se mogla prenijeti u naše uvjete. Zbog toga a i zbog ekstremno nepovoljnih klimatskih uvjeta u vrijeme sadnje, nisu uvijek postignuti očekivani rezultati. Ipak na mjestima, gdje se radilo s mnogo pažnje i brige, rezultati nisu izostali. Najbolji primjer za to su pošumljavanja na području Šumarstva na kršu Gospić i posebno Šumskog gospodarstva Knin, gdje je usprkos svih teškoća, općilm zalaganjem svih radnika, postignut zadivljujući uspjeh., Da bi se u buduće izbjegli promašaji trebalo bi se tim radovima pristupiti mnogo organiziranje i sistematično. Prvo i osnovno je osigurati dugoročnost tih radova. Ništa toliko negativno ne utječe na te radove, kao osjećaj kampanjskog rada. Kada bi učesnici tih radova stekli utisak, da su to dugoročni radovi s osiguranim financiranjem, njima bi se pristupilo s više odgovornosti. Najpovoljnije bi bilo, da se načine dugoročni planovi (S—10 godina) u kojima će ´se znati područja rada i izvori financiranja. Svaki učesnik će tako moći pravovremeno pripremiti organizaciju pošumljavanja i osigurati sadni materijal, a i rasadnici će moći dugoročno planirati proizvodnju potrebnih sadnica. U organiziranom radu ne bi se smjelo dogoditi, da nema dovoljno sadnica i da se one nabavljaju na brzinu bilo otkuda, bez obzira o vrsti i porijeklu, a sve uz stalnu opasnost da se akcija prekine i brigade ostanu bez posla. Drugi osnovni problem je određivanje cilja pošumljavanja. Treba odrediti da li je cilj pošumljavanja daše: — zaposle omladinske radne brigade i omladina upozna s problemima šumarstva te tako utječe na njihovu ljubav za šume. — osiguraju pionirske vrste koje će poboljšati ekološke uvjete i omogućiti razvoj buduće šume, — proširi područje šuma i osigura ekonomska baza za industriju, — poboljšaju ekološki i klimatski uvjeti u sklopu zaštite čovjekove okoline, — poboljša estetska i rekreativna vrijednost nekog kraja. Koji od navedenih razloga je utjecajniji kod određivanja cilja, ili ih isve treba uvažavati, treba se ocijeniti kod izrade projekta. 341 |