DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 26 <-- 26 --> PDF |
b) drvna zaliha: — ukupno 5,248.600 m3 ili 368 m3/ha — četinjače 1.427.600 m3 ili 100 mVha — listače 3,821.000 m3 ili 268 m3/´ha Konkretna drvna zaliha iznosi 87% od normalne drvne zalihe. Stvarni omjer smjese iznosi: četinjača 27% a listača 73´%. c) Prirast: — ukupni, godišnji 100.100 m > ili 7 m3/ha — četinjače 29.000 m» ili 2 mtyha — listače 71.000 m ili 5 m3/ha Etat ije utvrđen u iznosu od 57.694 m3 ili oko 3.5 m3/ha, dakle, gotovo polovicu od prirasta. Zašto? Zbog opreznosti s time da se prilikom revizije vidi kakav je rezultat dala provedba gospodarske osnove nakon 10 godina. Sadašnje šume u Nacionalnom parku »Plitvička Jezera« uglavnom su dobrog zdravstvenog stanja ali su nenjegovane. Ima mnogo prezrelih stabala — pa prema tome i natrulih stabala — koja treba postepeno posjeći, postignuti bolju strukturu šume i tako potpomognuti i ubrzati regeneraciju. U sadašnjoj smo situaciji vidjeli, osim toga, kako mlade jele i smreke propadaju i suše se, jer nemaju dovoljno svjetla. Moramo im pomoći uklanjajući prezrela stabla koja su počela propadati. Ukratko, šumarske intervencije u šumama Nacionalnog parka treba usmjeriti u tom pravcu da se postigne postavljeni cilj: uspostaviti optimalno stanje šuma u svrhu zaštite tla i akumulacije vode i održavanja temeljnog fenomena u parku po kome su Plitvice postale Nacionalni park. Dakako, da takav način tretmana šumom ne isključuje mogućnost da ss pojedina prastara stabla jele, smreke i bukve tu i tamo ostavljaju i čuvaju radi toga da se na njima mogu gnijezditi ptice. Pored toga, dobro bi bilo, da se najljepša stara (zdrava) stabla što dulje u šumi sačuvaju, da eventualno dobiju svoje ime po nekom poznatom čovjeku, što bi oživilo šumu a ujedno bi služilo posjetiocima kao orjentacija i znamenje. Još nešto, zbog posebne ekološke funkcije koje imaju šume Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« preporučamo da šumarske intervencije ne budu jakog intenziteta nego da se primjenjuje staro pravilo: sjeći rano, često ali umjereno. To bi bio smisao aktivne zaštite šume i ujedno obrazloženje zašto je osnovom predviđena vrlo umjerena sječa u tim šumama. Završavajući ovo izlaganje želio bih naglasiti da je šumsko-gospodarska osnova koijom se uređuju šume samo jedan projekt. U stvari, to je prva etapa uređivanja šuma. Druga etapa je provedba osnove. Kao što je vrlo važno kako će se osnova sastaviti, isto toliko ili još je važnije kako će se ona provoditi. Istina je, da po odobrenju gospodarske osnove od Skupštine općine na temelju mišljenja šumarskih stručnjaka, ona postaje zakon, koji je obavezan za upravitelje šuma, odnosno za provodioce gospodarske osnove. Ali iz iskustva 332 |