DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 25 <-- 25 --> PDF |
parka respektiramo i cilj je šumara da ju imitiraju i ubrzaju. To je poznata deviza francuskog profesora Parad a koji je rekao: »Imiter la nature et hater son oeuvre«. Taj princip dolazi u ovim šumama do potpunog izražaja. Ovdje sječa pojedinih stabala ne znači devastaciju šume nego ubrzano pomlađivanje šume. To treba ljude podučiti pa će biti manje povike i kritike o radu šumara; ljudi će shvatiti da je umjerena sječa zrelih i bolesnih stabala korisna za obnovu šuma i njezino zdravstveno stanje. Spomenuti principi koje sam ovdje iznio došli su do izražaja u gospodarskoj osnovi za šume Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« pa ije općenito usvojen preborni tip šume a čista sječa je odbačena. No i preborni tip šume odnosno preborna sječa ima različite modalitete od najstrože stablimične, grupimične do skupina&te preborne sječe. Kao baza uzeti su tipovi šume, no pored tipova šume uvedeni su »uređajni razredi« i to njih 10 od normalne sjemenjače do šikare i rezervata kako slijedi: 1. sjemenjača normalna; 2. sjemenjača ispod normale; 3. sjemenjača degradirana; 4. sjemenjača panjača; 5. panjača ispod normale; 6. panjača degradirana; 7. šikare; 8. zaštitne šume; 9. rezervati; 10. park — hoteli. Za svaki tip sume i uređajni razred konstruirana je teoretska normala o broju stabala, temeljnici, drvnoj masi i prirastu, koja sluzi provodiocu gospodarske osnove kao putokaz u tretmanu. Na osnovi toga za svaki tip šume propisan je modalitet preborne sječe. Tako npr. u šumi bukve i jele, gdje ima na tlu više od 26´% kamenja, propisana je stablimična preborna sječa — za razliku cd prvog tipa gdje je dopuštena grupimična preborna sječa, jer ima imanje od 26" o »kamene površine«. Ili npr. u šumi jele na dolomitu preporuča se grupimična preborna sječa itd. Prema tome, odgovor na pitanje kako sjeći šumu u parku, bazira se na tipovima, uredajnim razredima i normalama. Konačno se postavlja pitanje: »koja je bitna razlika u načinu sječe u redovitom gospodarenju, tj. u gospodarskim šumama, i u šumama s posebnom namjenom?« Puštajući po strani različite detalje, želim reći, da glavna razlika leži u intenzitetu sječe. U gspodarskim šumama, gdje primjenjujemo preborno gospodarenje optimalni intenzitet sječe se kreće oko 25fl/o od drvne mase na panju (prije sječe); u sličnim šumama koje imaju posebnu namjenu taj intenzitet ne bi trebao biti veći od 15% odnosno iznimno 20´%. Sto to znači? U šumama s posebnom namjenom ophodnjice su kraće a površina za prebiranje je veća. Jasno je. da pored toga treba imati pred očima principe estetskog i rekreativnog uređivanja šuma (KLEPAC. 1964.) koji se razlikuju od principa u redovitom šumskom gospodarenju. KOLIKO SJEĆI? Na kraju dolazimo do zadnjeg odnosno četvrtog pitanja: koliko sjeći u šumi? Stručnim jezikom to se pitanje zove etat. Što je etat? Etat je drvna masa koja se u šumi može trajno sjeći ili to je drvna ma´sa predviđena za sje ču gospodarskom osnovom. Izračunavanje etata najstručniji je šumarski posao. Postoje za to mnoge metode i mnoge formule no sve one se baziraju uglav nom na poznavanju onih triju veličina: površine, drvne zalihe i prirasta šume. U šumama Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« izmjerena je: a) površina šuma: 15.301 ha |