DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ten u mjestu Saint-Die. Taj centar ima 28.500 ha šuma. Između mnogih šuma ovog centra ističe se svojom ljepotom i vrijednošću državna šuma »Gerardmer «. La foret domaniale de Gerardmer. Površina ove državne šume iznosi 4.800 ha. Nalazi se u Loreni a njome upravlja šumarski centar Saint Die, šumarski odjel Gerardmer. Nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 1.300 m. Klima je djelomično kontinentalna s utjecajem oceana a karakteristična je po obilju padalina (1.500do 2.000 mm godišnje), po velikoj količini magle, po naglim promjenama temperature (prosječna godišnja temperatura iznosi oko 7° C), po mnogobrojnim mrazevima, po zapadnim i jakim vjetrovima (N — E vjetrovima). Matični supstrat je pješčenjak, tlo je silikatmo, duboko i svježe. Sastojine su sastavljene od jele (62"Vo), smreke (24°/o), bukve i ostalih vrsta drveća (14%) Glavna vrsta drveća je jela; ona je otpornija od smreke na vjetrove, duljeg je životnog vijeka i daje odlične proizvode. Dobro se regenerira, pogotovo, jer se radi o humoznom tlu više ili manje kiselom. Suma Gerardmer je jedna od najposječenijih šuma visokih Vogeza te je zbog svoje ljepote i divnih pejsaža nazvana »perlom Vogeza« (»Perle des Vosges«). Za naše prilike vrlo instruktivna je na tom području treća gospodarska jedinica u kojoj je normalna drvna; zaliha oko 350 m3/ha. godišnji etat 7 nv´ha, ophodnjica 10 godina tako da su sječni zahvati oko 70 m:i ha svake godine. To odgovara naširn prilikama na III bonitetnorn razredu! Imamo primjera i u našoj zemliji . Primjer pokusne plohe »Sungerski Lug« u nastavno-pokusnom objektu Zalesina u Gorskom kotaru. Tijekom 20 godina, tj. 1962—1983; prebornom grupimičnom sječom postigli smo u jelovoj šumi s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.) prebornu grupimičnu šumu, koja dosta dobro odgovara normali I/II prema Klepcu . Evo nekoliko karakteri, stičnih podataka za spomenutu plohu: Drvna zaliha: 550 m3/ha Godišnji prirast: 11.6 nr´Vha Priliv: 7 stabala/ha/god. ili 1 m:!/ha/god. Godišnja proizvodnja: 12.6 m:)/ha Dominantna visina: 40 m Dakle, preborna šuma nije samo teoretska konstrukcija; ona se može ostvariti! Može također poslužiti kao primjer za tretman u šumama nacionalnih parkova s time da intenziteti sječe budu umjereniji. Ali pored ekološke funkcije koje šume imaju u Nacionalnom parku »Plitvička Jezera«, te šume imaju još i druge funkcije. Spomenuti ću ovdje odgojnu (edukativnu) funkciju, koja se sastoji u tome da posjetioci parka upoznaju: — bilje, grmlje, vrste drveća u različitim aspektima (proljetni, ljetni, jesenski, zimski); — životinje, ptice i ribe; — tretman ili postupanje šumom; posjetioci treba da nauče da je šuma živo biće koje se rađa, živi i umire. Šumu ,se ne može sačuvati kao kameni spomenik; ona ge živi organizam koji ima tu karakteristiku da se može sama obnoviti. Ali prirodna obnova je dugotrajna no mi ju u šumama Nacionalnoj.; 330 |