DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 12     <-- 12 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


— Od 18. do 22. lipnja o. g. u organizaciji Instituta za šumarstvo i Saveza znanstvenih
radnika Bugarske održana je Balkanska konferencija za proučavanje, zaštitu i
iskorišćivanje šuma. Konferencija je održana u Sofiji s dvodnevnom stručnom ekskurzijom
po znatnom dijelu Bugarske. Sudjelovali su delegati iz Bugarske, njih 20, iz
Grčke, 10, po 5 iz Rumunjske li Turske te — 3 iz Jugoslavije. Konferencija je radila
u plenarnom sastanku i u 4 sekcije. U I sekciji, za uzgoj, Prof. dr Aleksandar Andonovski
iz Skopja podnio je referat o mogućnostima uzgoja eukalipta na Balkanskom
poluotoku. To je bio ujedno i jedina referat iz naše zemlje od ukupno održanih 124,
ukoliiko ne računamo i informacije šumara dz Jugoslavije o našem šumarstvu i perspektivama
daljnjeg razvoja.
— Veterinari M. Milohnoja li Marina Kornar u »Gozdarskom vestniku« (br. 3/84),
saopćili su rezultate istraživanja ostataka pesticiđa iz skupine kloriraniih «ugljikohddrata
u mesu divljači u Sloveniji. Meso mladih praščića sadrži, već prema vrsti pesticiđa,
20—50% više nego meso domaćih praščića; srneće meso za 10% više HCH a manje lindana
(za 35;(Vo) i skupnog DDT-a (za 35%) «u odnosu na meso goveda a također je munja
kontaminacija i mesa divokoza. Meso fazana kontamirano je kao i meso peradi, dok
je stupanj kontaminacije mesa divljih pataka veća. U mesu divljih pataka pronađeni
su i poliklordrani bifendli, tvari iz industrijskih otpadaka. Kontaminacija ni jednog mesa
ne prelazi dozvoljene granice za upotrebu. Dodajemo, da se u jetri divljih svinja, zečeva
i visoke divljači u većini pokrajina SR Njemačke nalaze prekomjerne količine
kadmdja, olova i žive te se ponutrica ne smije jesti.
— »LESNICA PRACE« (u br. 6 84) donosi i članak Ing. M. Kule: Aktualni problemi
zaštite šuma u jugoslavenskom šumarstvu. Članak započiinje konstatacijom, da je
SFRJ »turistički jako atraktivna zemlja« i nastavlja s udjelom šuma po pojedinim Socijalističkim
republikama. Navedene su štete (štetnici) od kukaca, glodavaca (»u Vinkovcima
uništen je posađeni žir na 120 ha«), divljači, gljiva, čovjeka (tu su i poza
i prirodnih nepogoda uz registraciju »dabre ddjagnoistieko-prognozne službe«. Od gusjenica
»na prvom mjestu je gubar (Lymantria diispar)« ali se ne spominje borov četnjak
gnjezdar (Thaurnetopoea pyliocarnpa). Sažetak je dan na ruskom i francuskom
jeziku a nije i na engleskom te njemačkom, na kojem su također naši sažetci.
— U Rumunjskoj koriste za traktore i bioplin te je u 1982. godini bilo u pogonu
50 koanpresorskih stanica. Jedno punjenje dostaje za 7—8 sati rada traktora.
— Cijena hrastovine promjera 30—45 cm u Francuskoj na veleprodajama iznosi
samo 30% koju cijenu postižu soirtimenti promjera 50 i više cm. Tako dok je 1979. god.
za Sortimente promjera 50 i više cm postignuta po* 1 m3 850 franaka, za ione tanje postignuta
je samo 269 franaka. To je ujedno i godina, između 1969—1983, s najvišim cijenama.
— Na jedno pitanje nekog mladog pomorskog časnika Duhamel du Monceau-a
(1700—1782, agronom, prirodnjak, brodograditelj i šumarski istraživač) nije znao odgovoriti,
pa ga ovaj upita »kako je onda član akademije?« Duhamel mu odgovori:
"Čujte što znači akademik: da ne govori o onome, što> ne zna.«