DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 63     <-- 63 -->        PDF

upotrebi jeni žljebovi za mjerenje razno
orjentirani i mali ekološki mjerači oborina.
Upoređivana je točnost i pouzdanost
mjerenja. Istodobno je određivana težina
suhe tvari biomase krošnje i količina
nakapane vode. Rezultati petgodišnjeg
mjerenja intercepcijskih gubitaka su stavljeni
u korelaciju s laboratorijski određenom
količinom nakapane vode. Dolazi
se do zaključka, da je u 15—17 godišnjim
smrekovim mladićima, koji rastu
na nadmorskoj visini 700 m i gustoće


6.600 komada po ha zadržavano u ljetnom
razdoblju 36 do 44°/o oborina a kod
gustoće .2.500 komada po ha 16 do 26"´o.
Uzrokom visokih intercepeionih gubitaka
je velika količina biomase krošnje, koja
u 17-tirn godinama dostiže do 20 tona po
ha,
Ryskovä, L.: Djelovanje sumpornog
dioksida na sadnice nekoliko vrsta smreka
(str. 85—97)


Djelovanje na sadnice Picea abies P.
pungens, P. omorica i P. mariana sumpornim
dioksidom praćeni su u pokusu
dimljenjem u rasadniku Bane i u prirodnim
uslovima djelovanja imisija u
rasadniku Kliny. Nepovoljan utjecaj SOj
testiran je mjerenjem sadnica određivanjem
specifične vodljivosti i postotka absorbcije
svjetla u izlušku iglićja i ustanovljenje
promjena u sadržaju sumpora,
klorofila a,b, škroba i vitamina C u igli—
čju Na igiičjc sadnica P.abies su za razliku
od ostalih vrsta izrazito nepovoljno
djelovale već niske doze S(X>. Prosječna
godišnja koncentracija 0,1 mg u 1 m? SO_>
zraka u rasadniku Kliny u kombinaciji
s jakim mrazom djelovala je nepovoljno
i na prirast ostalih vrsta smreka.


Pasuthovä, J.: Protok vode smreke
i njezina rezistencija (str. 99—109)


Kao znak fiziološkog djelovanja imisija
na raslinje bile su provjeravane u protoku
vode. Intenzitet transpiracije i deficit
zasićenosti vodom određivani su za četiri
vrste smreke i pet provenijencija
Picea abies gravimetrički. Ustanovljene


s´j razlike intenziteta transpiracije i
deficita zasićenosti Mulom vrsta kako na
kontrolnoj tako na imisionoj površini. Dugovremeno
djelovanje imisija je izazvalo
pad intenziteta transpiracije prema kontroli
kod pojedinih vrsta s izuzetkom
Picea abies. Fumigacija SO2 je izazvala
povišenje intenziteta transpiracije i deficita
zasićenosti vodom, gnojenje na intenzitet
transpiracije nije djelovalo značajno.


Prud i č, Z.: Utjecaj sastojinske usklađenosti
na visinu i vrijednost proizvodnje
sastojina hrastovobukovog vegetacionog
stupnja (str. 111—126)


U hrastovo-bukovom vegetacionom
stupnju bilo je u 7 šumskih oblasti premjereno
560 kružnih pokusnih ploha,
gdje se pratila visina i vrijednost zalihe
u ovisnosti o sastojinskoj usklađenosti.
Rezultati su bili preračunati obzirom
na bukvu i ustanovljeno: u smrekovom
gospodarskom hrastovo-bukovog stupnja
optimalna je smjesa smreka 80 bukva 20,
u bukovom gospodarstvu bukva 90 meko
drvo 10. Veća zastupljenost bora ili
hrasta znači smanjenje količine i vrijednosti
sastojinske zalihe u dobi oko 100
godina. Ekonomsko izražavanje produkcije
odgovara sadanjim relacijama cijena.
Vrijednost zalihe bukve pod velikim je
utjecajem uzgojnih radova. Članak sadrži
8 tabela i 7 grafova.


Šterba, S.: Koeficijent nasljednosti
visinskog rasta jednogodišnjih biljaka ja
sike (str. 127—134).


U okviru radova na oplemenjivanju,
koji se provode na jasici VÜLHM — jedinici
za istraživanja Uh. Hradište, bio je
u programu testiranja na općenitu kombinacionu
sposobnost, dobivena zbirka 21
hibridnih potomstava od pet raznih majki..
Ocjenjivani koeficijent nasljednosti visine
ima za naš slučaj vrijednost h»
0,73, tj. više nego što se u stručnoj literaturi
navodi i to ne samo za visine biljaka
drugih šumskih vrsta nego i topola.


257