DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 58     <-- 58 -->        PDF

foto-snimaka i fotointerpretacije i razvoj
tehnike elektronske obrade podataka
(EOP) za savladavanje opsežnih obračuna.
KREUTZSCH i LOETSCH (1938) su
u Njemačkoj osnivači znanstvenih osnova
istraživanja u ovom području.


U 2. poglavlju prikazane su za praksu
najvažnije metode uzoraka inventarizacije
šuma, njihove teoretske postavke i
obrađena je primjena najvažnijih jednadžbi.
Pored toga nastojalo se na nov
način formulirati najvažnije definicije;
za praksu važno pitanje metoda uzimanja
uzoraka, postavljanje primjernih površina,
njihov oblik, veličina i raspored. Novina
je opis ZÖHRER-ove metode uzoraka
sa programiranim izborom stabala
(Stichprobe mit programmierter Probebaumauswahl
— SPP). Računanje razmaka
stabala kod PRODAN-ove metode 6


stabala i KLIER-ove metode trokuta prikazan
je doprinos razmišljanjima teorijske
obrade načela slučajnih uzoraka. BIT-
TERLICH-ova metoda uzimanja uzoraka
(Winkelzählprobe — WZP) postala je
skroman ali izraziti doprinos tome. Populacije
uzoraka postati će u neku ruku
način rada i postupak (npr. stratificirani,
sistematski, višefazni uzorci, itd.) također
prikazan sa praktičnog stanovišta.
LOETSCH kao začetnik je opširno i iscrpno
obradio listu uzimanja podataka i
značajno razvio ideju sistema kontinuirane
inventarizacije.


3. poglavlje obrađuje poimanje terenskih
radova i sakupljanje podataka:
— podaci o površinama
— podaci o vrstama drveća i sastojina
— temeljnica
— debljina kore
— visina
— oblični broj
— volumen jednog stabla i sastojina
— težina i biomasa
— kvaliteta drveta i kontrola kvalitete
drvne zalihe
— raspored drvne zalihe
— procjena
— starost
— obrast


— sklop
— prirast (metoda izvrtaka i analiza
stabla)
— prirasno-prihodne tablice
— iskorišćivanje šuma
— regeneracija šuma
— štete i zaštita
Kao dodatak u nekoliko redaka socijalno-
ekonomske informacije:
— opći podaci (tlo, ekspozicija, inklinacija
itd.)


— socijalno-ekonomski podaci (povijest,
posjedovnost, dosadašnje gospodarenje
itd.)
— infrastruktura (ceste, pruge, vlake,
itd.)
— faktori sredine
Upotreba aerofotosnimaka i fotointerpretacija
obrađena je u 4. poglavlju.
U 5. poglavlju govori se o planiranju,
organizaciji i svestranoj iskoristivosti podataka
dobivenih inventarizacijom šuma.
Na .kraju u 6. poglavlju prikazana je
budućnost razvoja inventarizacije šuma i
mogućnosti planiranja i prognoziranja.
U prilogu su: tabela slučajnih brojeva
i tabela t-vrijednosti za dvostrani i jednostrani
t-test.
Knjiga završava sa predmetnim kazalom.
Mr. Nikola Lukić


BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA, br. 21, Madrid, 1982.


Montoya 0., J. M.: Uzgajanje šuma
Mediteranskog područja: ekološko-šumar.
ska razmatranja o hrastu plutnjaku


Proučavano je djelovanje požara u
plutnjakovoj šumi da bi se na temelju
toga raspravljalo o uništavanju korova
i drugih šumarskim intervencijama. U
diskusiji o postojanosti šumskih sastojina
naglašava se genetički potencijalnačin pošumljavanja plutnjakom. Ističe
se nedovoljno značenje kriterija »vrsta