DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 55 <-- 55 --> PDF |
HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON Knjiga l/A—Bi Zagreb, 1983. Izdavanje Hrvatskog biografskog leksikona potakao je još 1975. godine direktor Jugoslavenskog Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Nakon dvije i pol godine priprema, početkom 1978. godine, održano je savjetovanje šireg kruga kulturnih radnika o koncepciji, namjeni, sadržaju i obradi ovog Leksikona tada pod radnim naslovom Biobibliografski leksikon Hrvatske. Iste godine organizira se suradnja i uredništvu stižu prvi tekstovi. Međutim tek je 1983. godine uspjelo potpuno dovršiti prvi svezak od 800 stranica koji je obuhvatio ličnosti s prezimenima od slova A do Bi, manje nego je bilo prvotno zamišljeno tj. da obuhvati u cjelosti i slovo B. Temeljni kriterij ovog Leksikona je »prikaz životopisa ili životopisnih podataka s bibliografskim informacijama svih ljudi (plemena i obitelji) od najstarijih vremena do današnjih dana, koji su se bilo čime istakli u izgrađivanju hrvatskog duhovnog i materijalnog života — od kraljeva, velikaša, umjetnika- i knjižara do trgovaca, brodara, industrijalaca, dobrotvora, buntovnika, istaknutih iseljenika, revolucionara, boraca, radnika i seljaka — bilo da su djelovali u domovini, u široj zajednici ili u tuđini, kao i svih stranaca koji su se uključili u hrvatski život« (iz materijala na spomenutom Savjetovanju). U Leksikonu bit će navedeni i oni koji su se u pojedinim vremenima istakli i svojim negativnim radom, izgubivši prava mjerila u sistemu vrednovanja, te pokušali razgrađivati nacionalnu kulturu i narodnu egzistenciju odnosno i oni »koje je povijest osudila«, kako je na predaji javnosti ove, prve, knjige Leksikona rekao njegov glavni urednik dr Nikica Kolumbić. Predviđa se, da će cjelokupni Leksikon imati oko 25 000 jedinica i to onih, koji su rođeni prije 1945. godine. U zadnjoj, točnije dopunskoj, knjizi, a koja bi trebala izići za desetak godina, bit će obrađeni i mlađi kao i oni stariji koji nisu do tada prikazani, jer se za njih kasnije saznalo. Leksikon nije samo registrator činjenica nego i kritički prikaz vrijednosti prikazanih i tako na neki način pruža sliku duhovnog i materijalnog života na našem tlu u prošlosti i posljedicama za sadašnjost i budućnost. Možemo se upitati zašto u Šumarskom listu registriramo ovu ediciju Jugoslaven, skog leksikografskog zavoda (»Miroslav Krleža«)? Odgovor je, međutim, jednostavan a sadržan u protupitanju, zar šumarstvo također nije sastavni dio narodnog gospodarstvo i zar ono nema udjela i u kulturnom životu našeg naroda? Zar i nosioci djelatnosti šumarstva nisu stvaraoci i radnici u sklopu cjelokupnosti društvene zajednice? Dakle i šumarima je mjesto u ovom Leksikonu. Kao i kod drugih struktura tako će i od šumara ući u Leksikon samo oni koji su ostavili traga u pisanoj riječi, jer od onih drugih, bez obzira na njihovo značenje u svoje vrijeme ali bez pisanih dokumenata, s njihovim vršnjacima na njih pada veo zaborava, koprena nepoznavanja. Nije isključeno, da će neke od njih otkriti povjesničar šumarstva u arhivskim materijalima, koje vrijeme nije uništilo. Za sada je u traganju za takvim šumarima gotovo jedini putokaz »Kazalo autora suradnika Šumarskog lista od 1877. do 1976. godine« objavljeno u »Povijesti šumarstva Hrvatske 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista« (Zagreb, 1976), To posebno vrijedi za prijašnja razdoblja, jer od unazad tridesetak godina bibliograf, ska kartoteka zabilježit će i imena nekih šumara, koji nisu ništa objavili u Šumarskom listu, nego u drugim publikacijama. U prvoj knjizi HBL-a nalaze se šumari A. Abramović, O. Agić, D. Andrašić, M. Androić, M. Anić, Z. Badovinac, S. |