DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
F. Rexhepi: Šumske fitocenoze sa crnim grabom (Ostrya carpinifolia Scop.) na području Kosova (Jugoslavija), R. Rizovski: Fitocenoza crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) na silikatnoj podlozi u Makedoniji, I. Restnerila: Istraživanje vegetacije planina Toroiago, Maramures — Romanic (franc), I, Szodfridt: Odnos između tipa staništa i tipa vegetacije na pješčanom terenu u oblasti između Dunava i Tise (engl.), V. Stefanović i Željka Bjelčić: Zajednica lijeske sa božurom (Paenonia — Coryletum avellanae Ass, n.) — šibljak Dinarskog Karsta, I. Sugar. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških istraživanja, I. Trinajstić: Mješovite zimzeleno-listopadnc šume crnike i duba (Ouercctum ilicis — virgilianae Ass, nov.) južnojadranskog primorja Balkanskog poluotoka, K. Zarzycki: Šumska vegetacija nacionalnog parka Tatra u Poljskoj u odnosu na edafske faktore, (engl.), Arria Medwecka-Kornas i J. Kornaš: Savremeni rezultati kartiranja flore poljskih Karpata (engl.). Ovih šestdesetak radova a ovom zborniku dokazanom su priznanja i poštovanja P. Fukareka, ne samo u našoj zemlji nego i diljem cijele Europe, od Finske na sjeveru do Grčke i Irana na jugu. To zapravo možemo zaključiti oslanjajući se na prezimena autora te prema sadržaju priloga. Možemo samo zaključiti, jer se njemačkim jezikom služe autori ne samo u Austriji i Njemačkoj nego i u Švicarskoj pa i u Italiji (iz Južnog Tirola), Zemlja autora mogla se zabilježiti bar u »Sadržaju«. To je potrebno i gledajući s povijesnog stajališta tj. zbog budućih čitatelja Zbornika. Iako je cijeli Zbornik u čast P. Fukareka, ipak u nekim prilozima to se ji posebno apostrofira. Osim već uvodno citiranog teksta M. Prodana, H. Maye r svoj prilog o uzgojnim svojstvima munike započinje konstatacijom, da je »Pavle Fukarek s neumornom energijom i velikim uspjehom popunio sve bitne luknje našeg znanja o planinsko šumskoj vegetaciji jugoistočne Europe« istr. 53); »Akademik Pavle Fukarek«, piše Karei Mraz, »u svom opsežnom životnom djelu posvetio je veliku pažnju i jeli i jelovim šumama«, a »ekologija jele nije važna samo s botaničkog, fitocenološkog i općeg znanstvenog stanovišta nego također od velikog je interesa i za šumarstvo i za gospodarstvo« (str. 427). A. M. Svota o d a svom prilogu »Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koije se sade u Cehoslovačkoj« pridodaje podnaslov »Zasluge P, Fukareka za poznavanje vrsta Picea omorica, Pinus peuce i Pinus heldreichii, itd. Potrebno je upozoriti i na prilog M. Vidakovića i A. Krstinića »Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (P. brutia) bora i njihovih hibrida«, jer se pod tim naslovom kriju i neki rezultati istraživanja navedenih svojstava interesantni i za praktičku primjenu. Između ostalog saopćeni su i rezultati istraživanja V. Sertića navedeni u njegovoj disertaciji (1980. god.) o »fizikalno-kemijskim svojstvima smole alepskog bora (P. h. Mili.) dobivene različitim tehnološkim postupcima«. Između ostalog konstatirano je, da je smola čistih populacija alepskog bora (u ovom slučaju s |