DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 53     <-- 53 -->        PDF

F. Rexhepi: Šumske fitocenoze sa crnim grabom (Ostrya carpinifolia Scop.)
na području Kosova (Jugoslavija),
R. Rizovski: Fitocenoza crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) na silikatnoj
podlozi u Makedoniji,
I. Restnerila: Istraživanje vegetacije planina Toroiago, Maramures — Romanic
(franc),
I, Szodfridt: Odnos između tipa staništa i tipa vegetacije na pješčanom terenu
u oblasti između Dunava i Tise (engl.),


V. Stefanović i Željka Bjelčić: Zajednica lijeske sa božurom (Paenonia —
Coryletum avellanae Ass, n.) — šibljak Dinarskog Karsta,
I. Sugar. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetacije Istre u svjetlu
najnovijih fitocenoloških istraživanja,
I. Trinajstić: Mješovite zimzeleno-listopadnc šume crnike i duba (Ouercctum
ilicis — virgilianae Ass, nov.) južnojadranskog primorja Balkanskog poluotoka,
K. Zarzycki: Šumska vegetacija nacionalnog parka Tatra u Poljskoj u odnosu
na edafske faktore, (engl.),
Arria Medwecka-Kornas i J. Kornaš: Savremeni rezultati kartiranja flore
poljskih Karpata (engl.).
Ovih šestdesetak radova a ovom zborniku dokazanom su priznanja i poštovanja
P. Fukareka, ne samo u našoj zemlji nego i diljem cijele Europe, od Finske
na sjeveru do Grčke i Irana na jugu. To zapravo možemo zaključiti oslanjajući
se na prezimena autora te prema sadržaju priloga. Možemo samo zaključiti,
jer se njemačkim jezikom služe autori ne samo u Austriji i Njemačkoj
nego i u Švicarskoj pa i u Italiji (iz Južnog Tirola), Zemlja autora mogla se zabilježiti
bar u »Sadržaju«. To je potrebno i gledajući s povijesnog stajališta tj.
zbog budućih čitatelja Zbornika.


Iako je cijeli Zbornik u čast P. Fukareka, ipak u nekim prilozima to se ji
posebno apostrofira. Osim već uvodno citiranog teksta M. Prodana, H. Maye r
svoj prilog o uzgojnim svojstvima munike započinje konstatacijom, da je »Pavle
Fukarek s neumornom energijom i velikim uspjehom popunio sve bitne luknje
našeg znanja o planinsko šumskoj vegetaciji jugoistočne Europe« istr. 53);
»Akademik Pavle Fukarek«, piše Karei Mraz, »u svom opsežnom životnom djelu
posvetio je veliku pažnju i jeli i jelovim šumama«, a »ekologija jele nije važna
samo s botaničkog, fitocenološkog i općeg znanstvenog stanovišta nego također
od velikog je interesa i za šumarstvo i za gospodarstvo« (str. 427). A. M. Svota
o d a svom prilogu »Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koije se sade u
Cehoslovačkoj« pridodaje podnaslov »Zasluge P, Fukareka za poznavanje vrsta
Picea omorica, Pinus peuce i Pinus heldreichii, itd.


Potrebno je upozoriti i na prilog M. Vidakovića i A. Krstinića »Varijabilnost
nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog
(P. brutia) bora i njihovih hibrida«, jer se pod tim naslovom kriju i neki
rezultati istraživanja navedenih svojstava interesantni i za praktičku primjenu.
Između ostalog saopćeni su i rezultati istraživanja V. Sertića navedeni u njegovoj
disertaciji (1980. god.) o »fizikalno-kemijskim svojstvima smole alepskog bora
(P. h. Mili.) dobivene različitim tehnološkim postupcima«. Između ostalog
konstatirano je, da je smola čistih populacija alepskog bora (u ovom slučaju s