DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 50     <-- 50 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


ZBORNIK RADOVA


povodom jubileja


AKADEMIKA PAVLA FUKAREKA


»U 1982. godini navršilo se 70 godina života i preko 40 godina uspješnog i
plodnog rada akademika Pavla Fukareka. Obilježavanju ovog jubileja pridružuje
se, s razlogom, široka naučna javnost, jer se radi o naučnom stvaraocu i djelu
koje je već davno zauzelo zapaženo mjesto u razvoju naše i svjetske nauke; radi
se o čovjeku koji je entuzijaznom i velikim društvenim angažmanom učestvovao
u krčenju puteva progresa ovog društva u posljednjih nekoliko decenija«.
Ovim riječima akademik MILIVOJ CIRIĆ otvara stranice »Zbornika radova
povodom jubileja AKADEMIKA PAVLA FUKAREKA«, Zbornika kojeg je kao
LXXII knjigu »Radova« izdala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Iako pripreme za Zbornik datiraju od početka 1981. godine, Slavljenik ga
nije dočekao. Nije ga dočekao niti se ispunila želja M. Prodana (Zbornik, str.
77) da »i dalje kao svjetao primjer nama kolegama i mlađim generacijama još
dugo djeluje u najboljem zdravlju«. Nije dočekao izlazak Zbornika, jer je smrt
bila brža i otela ga početkom 1983. godine (17. veljače) a knjiga je izašla u drugoj
polovini iste godine; mogao je vidjeti tek rukopise, te saznati tko i o čemu
piše.


Radovi u Zborniku od 550 stranica grupirani su u skupinu uvodnih, skupinu
»Šumarstvo«, skupinu »Dendrologija« i skupinu »Fitocenologija«. Radovi su objavljeni
ne samo na hrvatsko-srpskom i slovenskom jeziku nego i na egleskom,
francuskom te njemačkom. Sve naslove priloga na stranim jezicima nanavodimo
prema prijevodu u naslovima sažetaka uz oznaku jezika originala
(engl., franc, njem.).


Uvodni dio Zbornika sadrži:


M. Ćirić: Uz jubilej Akademika Pavla Pukareka,
B. Jovanović i Emilija Vukičević: Akademik Pavle Fukarek kao dendrolog,
V. Stefanović: Doprinos akademika Pavla Fukareka razvoju fitocenologije,
V. Stefanović: Bibliografija Akademika Pavla Fukareka.1
U grupi radova iz šumarstva su:


Leena Hämet-Ahti: Postojeća i potencijalna ukrasna stabla u šumarstvu ,i
oblikovanju čovjekove okoline u Finskoj (engl.),2


Gisela Jahn: Prilog pitanju zajednica listopadnog drveća i njihovih staništa
u sjeverozapadnoj njemačkoj ravnici (njem.),


D. Klepac: Novo shvaćanje principa trajnosti,
1 Ova, kao i bibliografija objavljena u Sum. listu (br. 3—4/19S3). dopunjena ie bibliografi iom
u memoriialnom članku S. Bertović a Dr P. Fukareku, objavljenom u »Acta Bot. Croat.« 42,
175—190, 1983.


2 U originalu naslov glasi »Actual and Potential Exotic vress of Landscaping and Forestry in
Finland«.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 51     <-- 51 -->        PDF

H. Leibundgut: »Finvald«, reliktne borove šume u centralnim Alpama (njem.),
Hannes Mayer: Uzgojna vrijednost mimike (njem.),
D. Mlinšek: Šume Jugoslavije i njihova uloga u evropskom šumarstvu,
M. Prodan: Entropija princip u šumarstvu (njem.),
A. Thill: Ekologija i produktivnost šume (franc),
J, Roglić: Biljni pokrov na kršu u svjetlu razvojnih faza.
U grupi radova iz fitocenologije su:


K. Browicz: Euphorbia dendroides L. u istočnom mediteranu (engl.),
R. Drenkovski: Acer pannonicum Drenkovski, sp. nov. nova vrsta roda Acer
L. (sekcija platanoides Pax emend. Momotani),
S. Džekov: Rod Sorbus na području SR Makedonije,
H. Em: Tisa (Taxus baccata L.), božikovina (Ilex aquifolium L.) i lovorolisna
lika (Daphne laureola L.) u šumama Makedonije,
C. Favarger i W. T. Stein: Prilog citotaksonomiji vrste Amelanchier ovalis
Medikus (fran.),
Melle Y. de Ferre: Evolucija bora Pinus sylvestris u Evropi na osnovu izučavanja
klica (franc),


R. Gellini, P. Grossoni i S. Fineschi: Istraživanja nekih provenijencija vrste
Pinus laricio (engl.),
A. Gudeski: Sistematska pripadnost jele (Abies Mill.) na planini Kožuf u SR
Makedoniji,
A. Hoffman: Rasprostranjenost šumskih zajednica crnog graba (Ostrya carpinifolia
Scop.) u Italiji (njem.),
N. Janjić: Nove forme obične sive topole (Pinus canescens ,´Ait. Sm.) iz Centralne
Bosne,
R. Lakušić: Alnus incana (L.) Moench. subsp. fukarekiana Lakušić,
A. Matović: Razvoj ploda, sjemena i sposobnost klijanja vrsta Fraxinus angustifolia
Wahl. ssp. pannonica (Fukarek) Soö et Simon and Fraxinus excelsior
L.,
K. Micevski iE. Mayer: Genista fukarekiana K. Micevski E, Mayer spec, nova
u flori Makedonije (njem.),
O. Piškorić: Stabla običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. horizontalis
Gord.) sa sploštenim granama,
N. Popnikola: Neke morfološke karakteristike i varijabilnost muških cvasti
jele (Abies alba Mill.) u prirodnim populacijama SR Makedonije.
J. Radić: Doprinos poznavanju rujevine (Cotinus coggygria Scop.,),
J. Staszkiewicz: Varijabilnost šišarki smrče (Picea abies L./ Karst.) u Bosni
i Hercegovini (engl.),
A. M. Svoboda: Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koje se sade u ćehoslovačkoj
(njem.),
Ana Skaticka: Vrste ChamaecytisusH. Schmidt-Vogt: Morfološkina granici areala Evrope (njem.),
vari
Link, ujabilitet
istočno
smrčej Evropi (engl.),,
(Picea abies /L.tKarst.)
245




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 52     <-- 52 -->        PDF

J. Ruiz de la Torre: Uloga gimnosperma u postojećoj vegetaciji Španskog poluotoka
(engl),
M. Tošić: 0 jednom nalazištu Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u
Srbiji,
S. Vasiljević: O međusobnom odnosu nekih morfoloških odlika drveća roda
Pinus,
M. Vidaković i A. Krstinić: Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih
svojstava alepskog bora (Pinus halepensis) i brucijskog (P. brutia) bora i njihovih
hibrida,
D. Voliotis: Areal, ekologija i sinekologija Taxus baccata u Gr.čkcij (njem.).
U grupi radova iz fitocenologije su:


F. Assadollahi, M. Barbero i P. Quezel: O fitosociološkim obilježjima glavnih
šumskih vegetacijskih skupina Irana (franc.),
M, Barbero: Sjeveromediteranske planine: pokušaj klasifikacije u okviru visinskih
stupnjeva i njihovih bioklimatskih varijanti (franc),


N. Boccaiu i F. Täuber: Jedno fitogeografsko sastajalište: Đerdapska klisura
(njem.),
I. Csapody: Travne i šumske biljne zajednice flornog distrikta Laitacium u
Mađarskoj (njem.),
Roswitha Gutternig, Brigite Schmedt i R. Krisai: Prilog poznavanju rasprostranjenosti
i cenotičkih odnosa Betula nana L. i drugih borealnih flornih
elemenata u Lungau (njem.),


A. O. Horvat i B. Kevey: Brdske vrste u reliktnim šumama sjevero-zapadnog
oboda Mađarske nizije (engl,),
M. M. Janković i V. Stevanović: Prilog poznavanju subalpijske zajednice mezijske
bukve i planinskog javora (Acer heldreichii Orph.) na sjevernoj padini
Šarplanine,
H. Jelem: Nizinske šume Dunava u Austriji (njem.),
F. Klötzli: Nova saznanja o granici bukve u srednjoj Europi (njem., u originalu
»novija saznanja...«),
C. Malos: Kritička zapažanja o termofilnoj vegetaciji jugo-zapadnog dijela
Rumunije (franc),
L. Marinček: Visokogörsko bukovje v Sloveniji,
A. Majer: Fitocenološke i geobotaničke karakteristike šuma tise i bukve u
Bakonv području Mađarske (njem.),
K. Mraz: Ekologija smrčevih ekosistema na staništima jelovih šuma u češkim
planinama (njem.),
V. Mišić: Primena istorijskog principa i metoda u fitocenolo.škoj analizi reliktne
šumske vegetacije u refugijama Balkanskog poluostrva (engl.).
R, Neuhäsel i Zelenka Neuhäslova: Pruno-jraxinetum Oberd. 1953. u predkarpatskom
podbrežju (njem.),


T. Peer: Mjesto grmolikih šuma medunca u južnom Tirolu (njem.),
Đ. Rauš: Šume hrasta lužnjaka u Slavoniji i Baranji,


ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 53     <-- 53 -->        PDF

F. Rexhepi: Šumske fitocenoze sa crnim grabom (Ostrya carpinifolia Scop.)
na području Kosova (Jugoslavija),
R. Rizovski: Fitocenoza crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) na silikatnoj
podlozi u Makedoniji,
I. Restnerila: Istraživanje vegetacije planina Toroiago, Maramures — Romanic
(franc),
I, Szodfridt: Odnos između tipa staništa i tipa vegetacije na pješčanom terenu
u oblasti između Dunava i Tise (engl.),


V. Stefanović i Željka Bjelčić: Zajednica lijeske sa božurom (Paenonia —
Coryletum avellanae Ass, n.) — šibljak Dinarskog Karsta,
I. Sugar. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetacije Istre u svjetlu
najnovijih fitocenoloških istraživanja,
I. Trinajstić: Mješovite zimzeleno-listopadnc šume crnike i duba (Ouercctum
ilicis — virgilianae Ass, nov.) južnojadranskog primorja Balkanskog poluotoka,
K. Zarzycki: Šumska vegetacija nacionalnog parka Tatra u Poljskoj u odnosu
na edafske faktore, (engl.),
Arria Medwecka-Kornas i J. Kornaš: Savremeni rezultati kartiranja flore
poljskih Karpata (engl.).
Ovih šestdesetak radova a ovom zborniku dokazanom su priznanja i poštovanja
P. Fukareka, ne samo u našoj zemlji nego i diljem cijele Europe, od Finske
na sjeveru do Grčke i Irana na jugu. To zapravo možemo zaključiti oslanjajući
se na prezimena autora te prema sadržaju priloga. Možemo samo zaključiti,
jer se njemačkim jezikom služe autori ne samo u Austriji i Njemačkoj
nego i u Švicarskoj pa i u Italiji (iz Južnog Tirola), Zemlja autora mogla se zabilježiti
bar u »Sadržaju«. To je potrebno i gledajući s povijesnog stajališta tj.
zbog budućih čitatelja Zbornika.


Iako je cijeli Zbornik u čast P. Fukareka, ipak u nekim prilozima to se ji
posebno apostrofira. Osim već uvodno citiranog teksta M. Prodana, H. Maye r
svoj prilog o uzgojnim svojstvima munike započinje konstatacijom, da je »Pavle
Fukarek s neumornom energijom i velikim uspjehom popunio sve bitne luknje
našeg znanja o planinsko šumskoj vegetaciji jugoistočne Europe« istr. 53);
»Akademik Pavle Fukarek«, piše Karei Mraz, »u svom opsežnom životnom djelu
posvetio je veliku pažnju i jeli i jelovim šumama«, a »ekologija jele nije važna
samo s botaničkog, fitocenološkog i općeg znanstvenog stanovišta nego također
od velikog je interesa i za šumarstvo i za gospodarstvo« (str. 427). A. M. Svota
o d a svom prilogu »Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koije se sade u
Cehoslovačkoj« pridodaje podnaslov »Zasluge P, Fukareka za poznavanje vrsta
Picea omorica, Pinus peuce i Pinus heldreichii, itd.


Potrebno je upozoriti i na prilog M. Vidakovića i A. Krstinića »Varijabilnost
nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog
(P. brutia) bora i njihovih hibrida«, jer se pod tim naslovom kriju i neki
rezultati istraživanja navedenih svojstava interesantni i za praktičku primjenu.
Između ostalog saopćeni su i rezultati istraživanja V. Sertića navedeni u njegovoj
disertaciji (1980. god.) o »fizikalno-kemijskim svojstvima smole alepskog bora
(P. h. Mili.) dobivene različitim tehnološkim postupcima«. Između ostalog
konstatirano je, da je smola čistih populacija alepskog bora (u ovom slučaju s




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 54     <-- 54 -->        PDF

otoka Hvara i Raba) homogenija od smole populacija hibridnog karaktera (ovdje
od Zadra). C) toj činjenici bit će potrebno vodili računa kada će se. opet, smolariti,
jer homogenost smole sigurno određuje i način njezine prerade, pa i kakvoću
proizvoda. Ne smijemo smetnuti s uma, da ponekad i male razlike mogu
biti značajne ako ne po svojstvima a ono u prodaji. Pri tom imam na umu, da
je svojedobno, tamo 1937/38. godine, -iz Danske posebno tražena smola iz crnoborovih
panjeva proizvedena u, nazovimo ih tako, primitivnim žežnicama a ne
tvorničke proizvodnje (iz Dobrima).


U radovima nalazimo i niz brojčanih (statističkih) podataka. Tako saznajemo
da se zajednice crnog graba u Italiji nalaze na 790 000 ha (12Vo šumske površine)
od čega 210 000 ha na rubnom području i rječnim prodorima u masivu
Alpa, 579 000 ha u masivu Apenina i 850 ha Sardiniji, te su po površini na prvom
mjestu (slijede šume pitomog kestena na 683 000 ha i bukve na oko 644 000
ha)., Iako danas, kako tvrdi autor A. Hoffmann, nemaju značajniju gospodarsku
vrijednost njihovo postojanje važan je ekološki, pa i estetski, činilac krajolika
(zašto »landšafta´ kao stoji u sažetku na str. 380) o čemu smo se osvjedočili
prolazom preko srednjeg dijela Apenina. Brojčane podatke o rujevini na padinama
Biokova saopćuje i J. Radić (str. 216), Tošić (str. 271. a koje je objavio i u
svom članku u »Šumarstvu«, — 1983. str.), A. Majer (str. 415—120 000 jedinki liše
u bakonjskoj šumi u sklopu as. Taxo-Fagetum) i dr.


Eto i konstatacija E. Prodana (str. 76): »Princip entropije´´ i spoznaja ireverzibiliteta
u razvoju prirodnih sistema izvanredno obogaćuje znanstvene spoznaje
kompleksne međuzavisnosti«. Za šumarstvo to znači, da se »u Europi razvijeni
osnovni principi šumskog gospodarstva (neprekidnost, dugoročnost i potrajnost)
moraju uvažavati. Samo uvažavanjem ovih znanstvenih šumskogospodarskih
osnovnih postavki moći će ´se u praksi ostvariti ekološki ciljevi.« Pri tom ne
smijemo zaboraviti da se i u prirodnoj šumi (prirodnim parkovima, rezervatima


— nap. OP) i u prašumi mora na odgovarajući način šumarski gospodarili, jer
će samo tako moći djelotvorno zaštiti od uništenja«.´´
Završimo ovaj prikaz Zbornika priznanjem J. M. Prodana da je »Akademik
Prof. dr Pavle Fukare k u svom dugogodišnjem idealizmu bio i jest pionir
na tom području (fitocenologije, nap. OP) u službi šumarstva svoje zemlje i u
službi znanosti uopće«.


O. Piškorić
3 tj. drugog zakona termodinamike po kojem »toplina u jednom sistemu koia se ne troši, stalno
raste i — matematski rečeno — teži jednom maksimumu«.


4. Za to kod nas imademo dokaz u specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Naime,
da se u tom rezervatu oko 1970. godine nisu poduzele miere oslobođania hrastovom mladika od praha
i drugih vrsta mlada sastojina ne bi više bila hrastova, zamijenila bi ie erabova a na hrastovu
trebalo bi čekati decenije (i stoljeće).
248