DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ZBORNIK RADOVA povodom jubileja AKADEMIKA PAVLA FUKAREKA »U 1982. godini navršilo se 70 godina života i preko 40 godina uspješnog i plodnog rada akademika Pavla Fukareka. Obilježavanju ovog jubileja pridružuje se, s razlogom, široka naučna javnost, jer se radi o naučnom stvaraocu i djelu koje je već davno zauzelo zapaženo mjesto u razvoju naše i svjetske nauke; radi se o čovjeku koji je entuzijaznom i velikim društvenim angažmanom učestvovao u krčenju puteva progresa ovog društva u posljednjih nekoliko decenija«. Ovim riječima akademik MILIVOJ CIRIĆ otvara stranice »Zbornika radova povodom jubileja AKADEMIKA PAVLA FUKAREKA«, Zbornika kojeg je kao LXXII knjigu »Radova« izdala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Iako pripreme za Zbornik datiraju od početka 1981. godine, Slavljenik ga nije dočekao. Nije ga dočekao niti se ispunila želja M. Prodana (Zbornik, str. 77) da »i dalje kao svjetao primjer nama kolegama i mlađim generacijama još dugo djeluje u najboljem zdravlju«. Nije dočekao izlazak Zbornika, jer je smrt bila brža i otela ga početkom 1983. godine (17. veljače) a knjiga je izašla u drugoj polovini iste godine; mogao je vidjeti tek rukopise, te saznati tko i o čemu piše. Radovi u Zborniku od 550 stranica grupirani su u skupinu uvodnih, skupinu »Šumarstvo«, skupinu »Dendrologija« i skupinu »Fitocenologija«. Radovi su objavljeni ne samo na hrvatsko-srpskom i slovenskom jeziku nego i na egleskom, francuskom te njemačkom. Sve naslove priloga na stranim jezicima nanavodimo prema prijevodu u naslovima sažetaka uz oznaku jezika originala (engl., franc, njem.). Uvodni dio Zbornika sadrži: M. Ćirić: Uz jubilej Akademika Pavla Pukareka, B. Jovanović i Emilija Vukičević: Akademik Pavle Fukarek kao dendrolog, V. Stefanović: Doprinos akademika Pavla Fukareka razvoju fitocenologije, V. Stefanović: Bibliografija Akademika Pavla Fukareka.1 U grupi radova iz šumarstva su: Leena Hämet-Ahti: Postojeća i potencijalna ukrasna stabla u šumarstvu ,i oblikovanju čovjekove okoline u Finskoj (engl.),2 Gisela Jahn: Prilog pitanju zajednica listopadnog drveća i njihovih staništa u sjeverozapadnoj njemačkoj ravnici (njem.), D. Klepac: Novo shvaćanje principa trajnosti, 1 Ova, kao i bibliografija objavljena u Sum. listu (br. 3—4/19S3). dopunjena ie bibliografi iom u memoriialnom članku S. Bertović a Dr P. Fukareku, objavljenom u »Acta Bot. Croat.« 42, 175—190, 1983. 2 U originalu naslov glasi »Actual and Potential Exotic vress of Landscaping and Forestry in Finland«. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
H. Leibundgut: »Finvald«, reliktne borove šume u centralnim Alpama (njem.), Hannes Mayer: Uzgojna vrijednost mimike (njem.), D. Mlinšek: Šume Jugoslavije i njihova uloga u evropskom šumarstvu, M. Prodan: Entropija princip u šumarstvu (njem.), A. Thill: Ekologija i produktivnost šume (franc), J, Roglić: Biljni pokrov na kršu u svjetlu razvojnih faza. U grupi radova iz fitocenologije su: K. Browicz: Euphorbia dendroides L. u istočnom mediteranu (engl.), R. Drenkovski: Acer pannonicum Drenkovski, sp. nov. nova vrsta roda Acer L. (sekcija platanoides Pax emend. Momotani), S. Džekov: Rod Sorbus na području SR Makedonije, H. Em: Tisa (Taxus baccata L.), božikovina (Ilex aquifolium L.) i lovorolisna lika (Daphne laureola L.) u šumama Makedonije, C. Favarger i W. T. Stein: Prilog citotaksonomiji vrste Amelanchier ovalis Medikus (fran.), Melle Y. de Ferre: Evolucija bora Pinus sylvestris u Evropi na osnovu izučavanja klica (franc), R. Gellini, P. Grossoni i S. Fineschi: Istraživanja nekih provenijencija vrste Pinus laricio (engl.), A. Gudeski: Sistematska pripadnost jele (Abies Mill.) na planini Kožuf u SR Makedoniji, A. Hoffman: Rasprostranjenost šumskih zajednica crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) u Italiji (njem.), N. Janjić: Nove forme obične sive topole (Pinus canescens ,´Ait. Sm.) iz Centralne Bosne, R. Lakušić: Alnus incana (L.) Moench. subsp. fukarekiana Lakušić, A. Matović: Razvoj ploda, sjemena i sposobnost klijanja vrsta Fraxinus angustifolia Wahl. ssp. pannonica (Fukarek) Soö et Simon and Fraxinus excelsior L., K. Micevski iE. Mayer: Genista fukarekiana K. Micevski E, Mayer spec, nova u flori Makedonije (njem.), O. Piškorić: Stabla običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. horizontalis Gord.) sa sploštenim granama, N. Popnikola: Neke morfološke karakteristike i varijabilnost muških cvasti jele (Abies alba Mill.) u prirodnim populacijama SR Makedonije. J. Radić: Doprinos poznavanju rujevine (Cotinus coggygria Scop.,), J. Staszkiewicz: Varijabilnost šišarki smrče (Picea abies L./ Karst.) u Bosni i Hercegovini (engl.), A. M. Svoboda: Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koje se sade u ćehoslovačkoj (njem.), Ana Skaticka: Vrste ChamaecytisusH. Schmidt-Vogt: Morfološkina granici areala Evrope (njem.), vari Link, ujabilitet istočno smrčej Evropi (engl.),, (Picea abies /L.tKarst.) 245 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. Ruiz de la Torre: Uloga gimnosperma u postojećoj vegetaciji Španskog poluotoka (engl), M. Tošić: 0 jednom nalazištu Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u Srbiji, S. Vasiljević: O međusobnom odnosu nekih morfoloških odlika drveća roda Pinus, M. Vidaković i A. Krstinić: Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog bora (Pinus halepensis) i brucijskog (P. brutia) bora i njihovih hibrida, D. Voliotis: Areal, ekologija i sinekologija Taxus baccata u Gr.čkcij (njem.). U grupi radova iz fitocenologije su: F. Assadollahi, M. Barbero i P. Quezel: O fitosociološkim obilježjima glavnih šumskih vegetacijskih skupina Irana (franc.), M, Barbero: Sjeveromediteranske planine: pokušaj klasifikacije u okviru visinskih stupnjeva i njihovih bioklimatskih varijanti (franc), N. Boccaiu i F. Täuber: Jedno fitogeografsko sastajalište: Đerdapska klisura (njem.), I. Csapody: Travne i šumske biljne zajednice flornog distrikta Laitacium u Mađarskoj (njem.), Roswitha Gutternig, Brigite Schmedt i R. Krisai: Prilog poznavanju rasprostranjenosti i cenotičkih odnosa Betula nana L. i drugih borealnih flornih elemenata u Lungau (njem.), A. O. Horvat i B. Kevey: Brdske vrste u reliktnim šumama sjevero-zapadnog oboda Mađarske nizije (engl,), M. M. Janković i V. Stevanović: Prilog poznavanju subalpijske zajednice mezijske bukve i planinskog javora (Acer heldreichii Orph.) na sjevernoj padini Šarplanine, H. Jelem: Nizinske šume Dunava u Austriji (njem.), F. Klötzli: Nova saznanja o granici bukve u srednjoj Europi (njem., u originalu »novija saznanja...«), C. Malos: Kritička zapažanja o termofilnoj vegetaciji jugo-zapadnog dijela Rumunije (franc), L. Marinček: Visokogörsko bukovje v Sloveniji, A. Majer: Fitocenološke i geobotaničke karakteristike šuma tise i bukve u Bakonv području Mađarske (njem.), K. Mraz: Ekologija smrčevih ekosistema na staništima jelovih šuma u češkim planinama (njem.), V. Mišić: Primena istorijskog principa i metoda u fitocenolo.škoj analizi reliktne šumske vegetacije u refugijama Balkanskog poluostrva (engl.). R, Neuhäsel i Zelenka Neuhäslova: Pruno-jraxinetum Oberd. 1953. u predkarpatskom podbrežju (njem.), T. Peer: Mjesto grmolikih šuma medunca u južnom Tirolu (njem.), Đ. Rauš: Šume hrasta lužnjaka u Slavoniji i Baranji, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
F. Rexhepi: Šumske fitocenoze sa crnim grabom (Ostrya carpinifolia Scop.) na području Kosova (Jugoslavija), R. Rizovski: Fitocenoza crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) na silikatnoj podlozi u Makedoniji, I. Restnerila: Istraživanje vegetacije planina Toroiago, Maramures — Romanic (franc), I, Szodfridt: Odnos između tipa staništa i tipa vegetacije na pješčanom terenu u oblasti između Dunava i Tise (engl.), V. Stefanović i Željka Bjelčić: Zajednica lijeske sa božurom (Paenonia — Coryletum avellanae Ass, n.) — šibljak Dinarskog Karsta, I. Sugar. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških istraživanja, I. Trinajstić: Mješovite zimzeleno-listopadnc šume crnike i duba (Ouercctum ilicis — virgilianae Ass, nov.) južnojadranskog primorja Balkanskog poluotoka, K. Zarzycki: Šumska vegetacija nacionalnog parka Tatra u Poljskoj u odnosu na edafske faktore, (engl.), Arria Medwecka-Kornas i J. Kornaš: Savremeni rezultati kartiranja flore poljskih Karpata (engl.). Ovih šestdesetak radova a ovom zborniku dokazanom su priznanja i poštovanja P. Fukareka, ne samo u našoj zemlji nego i diljem cijele Europe, od Finske na sjeveru do Grčke i Irana na jugu. To zapravo možemo zaključiti oslanjajući se na prezimena autora te prema sadržaju priloga. Možemo samo zaključiti, jer se njemačkim jezikom služe autori ne samo u Austriji i Njemačkoj nego i u Švicarskoj pa i u Italiji (iz Južnog Tirola), Zemlja autora mogla se zabilježiti bar u »Sadržaju«. To je potrebno i gledajući s povijesnog stajališta tj. zbog budućih čitatelja Zbornika. Iako je cijeli Zbornik u čast P. Fukareka, ipak u nekim prilozima to se ji posebno apostrofira. Osim već uvodno citiranog teksta M. Prodana, H. Maye r svoj prilog o uzgojnim svojstvima munike započinje konstatacijom, da je »Pavle Fukarek s neumornom energijom i velikim uspjehom popunio sve bitne luknje našeg znanja o planinsko šumskoj vegetaciji jugoistočne Europe« istr. 53); »Akademik Pavle Fukarek«, piše Karei Mraz, »u svom opsežnom životnom djelu posvetio je veliku pažnju i jeli i jelovim šumama«, a »ekologija jele nije važna samo s botaničkog, fitocenološkog i općeg znanstvenog stanovišta nego također od velikog je interesa i za šumarstvo i za gospodarstvo« (str. 427). A. M. Svota o d a svom prilogu »Tri značajne jugoslavenske vrste drveća koije se sade u Cehoslovačkoj« pridodaje podnaslov »Zasluge P, Fukareka za poznavanje vrsta Picea omorica, Pinus peuce i Pinus heldreichii, itd. Potrebno je upozoriti i na prilog M. Vidakovića i A. Krstinića »Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (P. brutia) bora i njihovih hibrida«, jer se pod tim naslovom kriju i neki rezultati istraživanja navedenih svojstava interesantni i za praktičku primjenu. Između ostalog saopćeni su i rezultati istraživanja V. Sertića navedeni u njegovoj disertaciji (1980. god.) o »fizikalno-kemijskim svojstvima smole alepskog bora (P. h. Mili.) dobivene različitim tehnološkim postupcima«. Između ostalog konstatirano je, da je smola čistih populacija alepskog bora (u ovom slučaju s |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
otoka Hvara i Raba) homogenija od smole populacija hibridnog karaktera (ovdje od Zadra). C) toj činjenici bit će potrebno vodili računa kada će se. opet, smolariti, jer homogenost smole sigurno određuje i način njezine prerade, pa i kakvoću proizvoda. Ne smijemo smetnuti s uma, da ponekad i male razlike mogu biti značajne ako ne po svojstvima a ono u prodaji. Pri tom imam na umu, da je svojedobno, tamo 1937/38. godine, -iz Danske posebno tražena smola iz crnoborovih panjeva proizvedena u, nazovimo ih tako, primitivnim žežnicama a ne tvorničke proizvodnje (iz Dobrima). U radovima nalazimo i niz brojčanih (statističkih) podataka. Tako saznajemo da se zajednice crnog graba u Italiji nalaze na 790 000 ha (12Vo šumske površine) od čega 210 000 ha na rubnom području i rječnim prodorima u masivu Alpa, 579 000 ha u masivu Apenina i 850 ha Sardiniji, te su po površini na prvom mjestu (slijede šume pitomog kestena na 683 000 ha i bukve na oko 644 000 ha)., Iako danas, kako tvrdi autor A. Hoffmann, nemaju značajniju gospodarsku vrijednost njihovo postojanje važan je ekološki, pa i estetski, činilac krajolika (zašto »landšafta´ kao stoji u sažetku na str. 380) o čemu smo se osvjedočili prolazom preko srednjeg dijela Apenina. Brojčane podatke o rujevini na padinama Biokova saopćuje i J. Radić (str. 216), Tošić (str. 271. a koje je objavio i u svom članku u »Šumarstvu«, — 1983. str.), A. Majer (str. 415—120 000 jedinki liše u bakonjskoj šumi u sklopu as. Taxo-Fagetum) i dr. Eto i konstatacija E. Prodana (str. 76): »Princip entropije´´ i spoznaja ireverzibiliteta u razvoju prirodnih sistema izvanredno obogaćuje znanstvene spoznaje kompleksne međuzavisnosti«. Za šumarstvo to znači, da se »u Europi razvijeni osnovni principi šumskog gospodarstva (neprekidnost, dugoročnost i potrajnost) moraju uvažavati. Samo uvažavanjem ovih znanstvenih šumskogospodarskih osnovnih postavki moći će ´se u praksi ostvariti ekološki ciljevi.« Pri tom ne smijemo zaboraviti da se i u prirodnoj šumi (prirodnim parkovima, rezervatima — nap. OP) i u prašumi mora na odgovarajući način šumarski gospodarili, jer će samo tako moći djelotvorno zaštiti od uništenja«.´´ Završimo ovaj prikaz Zbornika priznanjem J. M. Prodana da je »Akademik Prof. dr Pavle Fukare k u svom dugogodišnjem idealizmu bio i jest pionir na tom području (fitocenologije, nap. OP) u službi šumarstva svoje zemlje i u službi znanosti uopće«. O. Piškorić 3 tj. drugog zakona termodinamike po kojem »toplina u jednom sistemu koia se ne troši, stalno raste i — matematski rečeno — teži jednom maksimumu«. 4. Za to kod nas imademo dokaz u specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Naime, da se u tom rezervatu oko 1970. godine nisu poduzele miere oslobođania hrastovom mladika od praha i drugih vrsta mlada sastojina ne bi više bila hrastova, zamijenila bi ie erabova a na hrastovu trebalo bi čekati decenije (i stoljeće). 248 |