DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 43 <-- 43 --> PDF |
b) Blechno-Abietetum hylocomietosum Horv. — na vlažnim staništima, naročito u manjim depresijama. Diferencijalne su vrste: Hylocomium loreus, Majanthemum bifolium, Picea excelsa, Sphagnum girgensohnii, Carex brizoides i dr. Ovamo pripadaju poznate šume u Belevinama, Ssungerskom Lugu i Mlaki kod Fužina. Cubasocijacija ističe se obimnim pojavljivanjem smreke koja povezuje ove šume s gorskom šumom smreke (Tab. 2). Intezivnom sječom i otvaranjem sklopa prelazi jelova šuma s rebraćom na toplijim staništima lako u bukovu šumu. ali se u nijoj brzo pojavljuje pomladak jele. kojü najzad opet pretegne i sastavlja krasnu, punokrvnu jelovu šumu pravilnog rasta i izvanrednih dimenzija. Takav slučaj imamo u gospodarsko jedinici »Brloško« (Fužiiine), gdje je zbog toga po dr Đ. Raušu opisana nova subasocijaciju jagetosum. c) Blecho-Abietum jagetosum Rauš — zajednica je razvijena na silikatima i škril.jevcima s blagim nagibima i različitim ekspozicijama. Tla su duboka smeđa kisela na silikatima s vrlo malo sitnoga skeleta. U sloju drveća prevladava bukva, a jela se javlja u stablimičnoj strukturi. Diferencijalne vrste su: Fagus silvatica i Calamagrostis arundinacea. Na otvorenim mjestima prevladava trava milava i otežava prirodno pomlađivanje jele (Tabl. 3) Osim opisanih bukovo-jelovih šuma na tom području nalaze se ijoš i šumske zajednice kao što su: — gorska bukova šuma (Fagetum croaticum dinaricum Horv. 38) — subalpinska bukova šuma (Acer i-F age Luni illyricum Horv. 38) — šuma gorskog javora i običnog jasena (Aceri-Fraxinetum excelsioris Horv. 38) — šuma crnog graba i crnog jasena (Orno-Ostryetum carpinijoliae Rauš 75) — šuma jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum Horv. 50) — gorska šuma smreke (Piceelum croaticum montanum Horv. 50) — subalpska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv. 50) — šuma bora krivulja (Pinetum. mughi croaticum Horv. 50) Razumljivo je da se osim šumske vegetacije na tako visinski razvedenom području javljaiju i planinski pašnjaci, rudine, vegetacija točila, ponikvi i stijena. ZAKLJUČAK Na temelju pristupačne literature i obavljenih fitocenoloških istraživanja možemo zaključiti slijedeće: 1. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv.) s facijesima Oinphalodes verna i Mercurialis perennis obrasta najveće površine Gorskog kotara. 237 |