DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 33     <-- 33 -->        PDF

zeljastom sloju uvjerljivo prevladavaju bazofilno-neutrofilni elementi bukovo-
jelovih šuma. Kombinacija ovih vrsta ukazuje na dobro, plodno, biološki
vrlo aktivno tlo odnosno stanište s vrlo visokim produkcijskim potencijalom.
Velika proizvodna sposobnost biotopa i konkurentsko nasilje bukve često uvjetuiju
mjestimičnu dominaciju bukve na osvjetljenim mjestima u sastojim.


U fitocenološkoj tablici 1 prikazan je ovaj facijes na našim plohama u
gospodarskoj jedinici »Kupjaćki Vrh« (Zalesina). Kao najglavnije vrste ekološkog
skupa koji karakterizira ovaj faciijes navodimo slijedeće: Fagus silvalica,
Abies alba, Lonicera xylosteum, Daphne laureola, Corylus avellana, Omphalodes
verna, Sanicula europaea, Carex silvatica, Actae spicata, Asperula odorala,
Anemone nemorosa i dr.


Omphalodes verna tvori osnovni facijes u prebornim bukovo-jelovim šumama
Gorskog kotara i u njemu obično dominira jela, a ističe se i s najvećom
drvnom zalihom po ha (Tabl. 1).


Šuma jele i rebrače


(Blechno-Abietelum Horv. 1950)


Suma jele i rebrača je jedna od najznačajnijih zajednica u šumsko-gospodarskom
i u priirodno-znanstvenom pogledu. Ona prekriva goleme prostore
na silikatima Gorskog kotara, ali se nalazi i na pogodnim mjestima u Velebitu,
Kapeli i Plješivici, te seže do Vraniće planine u Bosni, gdje su razvijene
lijepe sasto.jine iznad Busovače. U sloju drveća dominira jela, a uz jelu
nalazi se u prvoj subasocijaciji smreka, ali i bukva ima važan udio. Od ostalog
drveća nalazi se stalno Sorbus aucupari.a


Svojstvene vrste asocijacije imaju regionalni karakter, ali one zajednica
vrlo jasno ograničuju prema svim drugim zajednicama u istom pojasu. To su
vrste: Blechnum spicant, Nephrodiwn oreopteris, Rurhynicum striatum, Campylopus
flexyosus, Melampyrum vulgatum i dr.


Među ostalim vrstama naročito se ističu svojstvene vrste sveze a reda,
te pratilice i to: Nephrodium dilalatum, Vaccinium myrtillus, Lycopodium
annotinum, Hieracium mworum, Luzula nemorosa, Calamagrostis arundinacea,
Plagiothecium undulatum, Lycopodium selago, Luzula Inzulina, Luzula
pilosa, Goodyera repens, Oxalis acelosella, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum,
Dicranum scoparium, Prenenthes purpurea, Athyrium filix femina, Thuidium
tamariscinum, Stereodon supressiformis, Hylocomium splendens, Veronica
officinalis, Rhytidiauelphus loreus i dr.


Asocijacija se dijeli u tri subasocijacije:
a) Blechno-Abietetum galietosum rotundifolii (typicum) Horv. — je najrašireniji
tip čiste jelove šume. Diferencijalne vrste su: Galium rotundifolium,
Solidago virga uurea, Satureia grandiflora, Mycelis muralis, Carex pilulifera,
Pteridium aquilium i dr. (Tabl. 2).
Ova subasocijacija može se rastaviti u nekoliko faćijesa:


1.
facijes Rubus hirtus na dubljim vlažniljim tlima,
2.
facijes Vaccinium myrtillus ponajčešće na platoima.
3.
tipični, ujedno najrašireniji facijes, gdje su svi elementi podjednako
zastupljeni i
4.
facijes s Calamagrostis arundinacea, na suhim južnim i zapadnim padinama.