DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 31 <-- 31 --> PDF |
šum. list CVIII (1984) 225 DDK: 630´187 (497 13) ŠUMSKA VEGETACIJA NA SJEVEROZAPADNOJ GRANICI BALKANSKOG POLUOTOKA Đuro RAUS SAŽETAK. Alitor je u radu raspravljao o šumskoj vegetaciji na sjeverozapadnoj granici Balkanskog poluotoka. S obzirom da su to izrazito brdski, gorski i planinski krajevi tu je šuma od izuzetnog značenja. Opisane su i tablicama podkrepljene glavne šumske zajednice jele i bukve, dok su ostale zbog prostora samo spomenute. UVOD Općenito se prihvaćaju za sjevernu granicu Balkanskog poluotoka rijeke Dunav-Sava-Kupa. a dalje sjeverozapadna granica teče do Riječkog zaljeva (Opća enciklopedija Jugoslavije str. 288). Tamo gdje je Dinarsko gorje, protežući se od sjeverozapada na jugoistok Jugoslaviije, najviše suzilo na 35 km širine, nalazi se Gorski kotar. Proučavanje šumske vegetacije Gorskog kotara započeto je još u prošlom stoljeću, a najviše je na tome radio naš poznati istraživač Ivo HORVAT (1925—1963) i čitava plejada fitocenologa, botaničara i šumara. Danas imamo relativno dobro opisanu šumsku vegetaciju Gorskog kotara a tiskane su i vegetacijske karte različitih mjerila i različite namjene. Cilj ovoga rada je da na jednom mjestu sažeto prikaže šumsku vegetaciju uz sjeverozapadnu granicu Balkanskog poluotoka. OPIS ŠUMSKIM ZAJEDNICA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Planinske i gorske skupove Gorskog kotara obrasta različiti svijet mezofilnih šuma bukve i jele koje pripadaju srednjoevropskoj vegetaciji i to: Šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv. 38) Facijes Mercurialis perennis Facijes Omphalodes verna Šuma jele s rebračom i okruglisnom bročikom (Dlechn)-Abietetum galietosum rotundifoliae Horv. 50) Facijes Vaccinium myrtilus Facijes Rubus hyrtus Prof. Đuro Rauš, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Facijes Calamagrostis arundinaceae Faciijes typicum Suma jele s rebračom na crvenim laporima (Blechno-Abietetum fagetosum Rauš 75) Šuma jele s rebračom i žutim mahom (Blechno-Abieielum hylocomietosum Horv. 50) Šuma bukve i jele (Abiteti-Fagetum croaticum Horv. 38) Facijes: Mercurlalis perennis Ovaj facijes razvijen je na umjereno strmim (5 — 10°) i razvedenim padinama, bez većih kamenitih gromada na površini, a tlo pokniiva (60—700/o) sitnije oštrorubo kamenje. Zauzima pretežno tople ekspozicije i kupaste vrhove. Tlo te vegetacijske jedinice je kompleks mul-moder rendzine na taninosivom vapnencu. Nijihova dubina nije ujednačena, ali ipak prevladavaju plitka tla dubine do 15 cm. Komparacijom naših snimaka (tablica 1) s tablicama iz monografije V. TREGUBOVA 1957. o Snežniku potvrdili smo da je Mercurialiis perennis zaista vrsta koja facijes dobro ekološki i floristički karakterizira. Osebujnost tog facijesa predstavlja kvalitativna i kvantitativna osiromašenost florističkog sastava. Ta negativna diferencijacija također vrlo dobro odjelijuje facijes Mercurlalis perennis od drugih varijanata. Rast drveća je u ovom facijesu slabiji, što je u vezi s relativno slabim produkcijskim potencijalom biotopa, koji je od svih varijanata bukovo-jelovih šuma ovdje najslabiji. Zbog plitkog tla koje slabo veže korijenov sistem drveća, tu je broj izvaljenih stabala od vjetra veći. Nastale otvore u sklopu ispuni pomladak bukve, a jela se slabije pomlađuje. U fitocenološkoj tablici 1 donosimo floristički sastav naših snimaka koje su postavljene u različitim predjelima na ´jugozapadnoj (SW) ekspozicija i nadmorskoj visini od 800—950 m (Tabl. 1). Kao najznačajnije biljke ekološkog skupa, koje karakteriziraju ovu zajednicu i daju temeljni pečat biotopu u kojem treba da se prirodno obnovi bu- kovo-jelova šuma navodimo slijedeće: Sloj drveća tvore: Abies alba, Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus i Ulmus montana. U grmlju osim vrsta drveća nalaze se Lonicera Xylosteum, Daphne laureola, Daphne mezerum, Corylus avellana, Lonicera alpigena, Rhamnus fa- lax i dr. Sloj prizemnog rašća tvore Merculialis perennis, Asperula odorata, Omphalodes vama, Sanicula earopaea, Pulmonaria officinalis. Anemone nemorosa i dr. Facijes: Omphalodes verna Facijes Omphalodes verna nalazimo na svim ekspozicijama: na blago razvedenom reljefu, na platoima i zaravnima između vrtača i u plitkim vrtačama, tamo gdje su dobri uvjeti za razvoj dubokog smeđeg karbonatnog tla. Velika frekvencija vrste Omphalodes verna daje karakterističan izgled ovom facijesu. Osim nje, facijes razlikuje od ostalih, još i Daphne laureola. U 226 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 33 <-- 33 --> PDF |
zeljastom sloju uvjerljivo prevladavaju bazofilno-neutrofilni elementi bukovo- jelovih šuma. Kombinacija ovih vrsta ukazuje na dobro, plodno, biološki vrlo aktivno tlo odnosno stanište s vrlo visokim produkcijskim potencijalom. Velika proizvodna sposobnost biotopa i konkurentsko nasilje bukve često uvjetuiju mjestimičnu dominaciju bukve na osvjetljenim mjestima u sastojim. U fitocenološkoj tablici 1 prikazan je ovaj facijes na našim plohama u gospodarskoj jedinici »Kupjaćki Vrh« (Zalesina). Kao najglavnije vrste ekološkog skupa koji karakterizira ovaj faciijes navodimo slijedeće: Fagus silvalica, Abies alba, Lonicera xylosteum, Daphne laureola, Corylus avellana, Omphalodes verna, Sanicula europaea, Carex silvatica, Actae spicata, Asperula odorala, Anemone nemorosa i dr. Omphalodes verna tvori osnovni facijes u prebornim bukovo-jelovim šumama Gorskog kotara i u njemu obično dominira jela, a ističe se i s najvećom drvnom zalihom po ha (Tabl. 1). Šuma jele i rebrače (Blechno-Abietelum Horv. 1950) Suma jele i rebrača je jedna od najznačajnijih zajednica u šumsko-gospodarskom i u priirodno-znanstvenom pogledu. Ona prekriva goleme prostore na silikatima Gorskog kotara, ali se nalazi i na pogodnim mjestima u Velebitu, Kapeli i Plješivici, te seže do Vraniće planine u Bosni, gdje su razvijene lijepe sasto.jine iznad Busovače. U sloju drveća dominira jela, a uz jelu nalazi se u prvoj subasocijaciji smreka, ali i bukva ima važan udio. Od ostalog drveća nalazi se stalno Sorbus aucupari.a Svojstvene vrste asocijacije imaju regionalni karakter, ali one zajednica vrlo jasno ograničuju prema svim drugim zajednicama u istom pojasu. To su vrste: Blechnum spicant, Nephrodiwn oreopteris, Rurhynicum striatum, Campylopus flexyosus, Melampyrum vulgatum i dr. Među ostalim vrstama naročito se ističu svojstvene vrste sveze a reda, te pratilice i to: Nephrodium dilalatum, Vaccinium myrtillus, Lycopodium annotinum, Hieracium mworum, Luzula nemorosa, Calamagrostis arundinacea, Plagiothecium undulatum, Lycopodium selago, Luzula Inzulina, Luzula pilosa, Goodyera repens, Oxalis acelosella, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum, Dicranum scoparium, Prenenthes purpurea, Athyrium filix femina, Thuidium tamariscinum, Stereodon supressiformis, Hylocomium splendens, Veronica officinalis, Rhytidiauelphus loreus i dr. Asocijacija se dijeli u tri subasocijacije: a) Blechno-Abietetum galietosum rotundifolii (typicum) Horv. — je najrašireniji tip čiste jelove šume. Diferencijalne vrste su: Galium rotundifolium, Solidago virga uurea, Satureia grandiflora, Mycelis muralis, Carex pilulifera, Pteridium aquilium i dr. (Tabl. 2). Ova subasocijacija može se rastaviti u nekoliko faćijesa: 1. facijes Rubus hirtus na dubljim vlažniljim tlima, 2. facijes Vaccinium myrtillus ponajčešće na platoima. 3. tipični, ujedno najrašireniji facijes, gdje su svi elementi podjednako zastupljeni i 4. facijes s Calamagrostis arundinacea, na suhim južnim i zapadnim padinama. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tabli Asocijacija: Varijanta: Faciies: ABIETIOmphalades — FAGETUM CROATICUM verna DINARSKA Mercurial Horv. 38 us perenni j snimke Lokalitet Odjel Veličina snimke, m2 Datum Nadmorska visina, m Ekspozicija Inklinacija Geološka podloga Pokrovnost sloja drveća % Pokrovnost sloja grmlja °/o Pokrovnost prizemnog rašća % 1/1 90 10 100 2/5 24. 1 90 15 90 3/10 4/15 G. J 7 400 VI 1975. 900—960 W 5—25% Va p 5/20 »K u 6/1 p j ać n e n c i i d Smeđa tla 90 90 15 5 90 100 90 5 100 7/5 8/10 k i v r h« 9/15 2 400 24. VI 1975 750--850 sw 20 - o 1 o m i t i na vapnencima 100 10 90 100 10 100 90 20 100 -30°´o 80 10 100 10´2 8 1 10 UKUPNA POKROVNOST% 100 100 100 100 100 100 100 100 100 10 FLORISTIČKI SASTAV SLOJ DRVEĆA . Karakteristične vrste asocijacijeFagus silvatica L. Abies alba Mill. Acer pseudoplatanus L. Ulmus montana Gled. Pratilice: a platyphylos Scop. i sveze: 3. 3 2. i + 3. 3 2. 1 + 3. 32. 1´ 3. 3 1.1 1. 1 3. 3 2.3 + 3. 3 2. 2 + R 2. 2 2. 2 1.2 2. 2 2. 2 1. 1 3. 3 1. 1 3. 1. + SLOJ GRMLJA Ka-rak´eristične vrste asocijacijeFagus silvatica L. Abies alba L. Lonicez´a xylosteum L. Daphne laureola L. Coirylus avellana L. Daphne mezereum L. i sveze: 1.2 1. 2 + + 2 1.2 1. 2 1. 2 +1. 2 -}1.2+ 1.2+ 1. 2 + + + + + + _j _ ++ + 1. 2 1. 1 1.2 + + + + + + 1.2 + + 2. 2 + + 1.2 1. 2 + + -f- + 2 1. 1. + + |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Pratilice: Anemone Pratilice: Tablic icera alpigena L. us montana Gled. + 1. 2 + 1.2 4Ulm + + + SLOJ PRIZEMNOG RAŠĆA mnus falax Boiss. Sambucus racemoza L. Sorbus aria (L.) Gr. 4+ + ~i" + + (+) 4R 4-2 -|_ vrste asocijacije i (L.) All. nemorosa L. s quadrifolia L. r pseudoplatanus L. Karakterističnephalodes verna Mch. Sanicula europaea L. ex silvatica Huds. Mercurialis perennis L. ea spicata L. uca silvatica (Poli.) Vili. horbia amygdaloides L. erula o dorata L. Gaieobdolon luteum L. Polygonatum mulitifloa-um Pulmonania officinalis L. Lamium orvala L. icera alpigena L. Geranium rofoertianum L. Scolopendryum vulgare (L.) Newm. obiium montanum L. quetia epipactiis (Scop.) D. C. damine trifolia L. Abies alba Mill. us montana Gled. Fest Ulm sveze: 3. 4 1.2 R 44R + 1.3 4R 4R 4?,. i 1. 2 + 2 1.2 R 1.2 + + 1.2 + + R 3.3 1. 2 _)_ 1.2 + 2 +1.2 ~r 1.2 + + 2 3.4 + 2 + +1.2 1.2 + + + R 3.2 + 2 + +1.2 - 1.2 1.2 +2 3.3 + + +R 1.2 +1.2 + 3.4 1.2 1.2 +4-2 41.2 + 41.2 + 3.3 1.2 4-2 1.2 + 2 4441.2 42.2 1.2 4-2 1. 2 41.2 _L 1. 2 444- 2 + 4+ + 1.2 1.2 + 2 1.2 +2 41.2 4+ 2 4a sylvestris Lam. t Sene + + -j1. 1 1.2 + _1_ 441.2 youm filix femina (L.) Roth. Apsidium filix mas (L.) Schott. ia glutinosa L. is acetosella L. cio nemoirensis L. Salv 1.2 1.2 + 1.2 1. 2 + 1.2 1. 2 + 2.2 2. 2 + + + + 2 + 2 + 1.2 1. 2 1.2 41. 2 1. 2 1.2 1.2 1.2 44 2 _—.—_ . |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tablic Arernonia agmilmonioides (L.) Neck + v + + + + Cardamine bulbifera L. + + . + + Rubus idaeus L. 1.2 + + + Cardamine eneaiphylla L. + + + + Cirsium erisithales (Jacq.) Scop. R 1.2 1.2 + LjJaum martagon L. + + + + Cardamine polyphylla L. + + + , + Polygonatum verticillafrum (L.) Al . + + + Calamintha gradiflora (L.) Mch. + + . + Sorbus aucuparda L. R + R Platanthera bifolia (L.) Rich. + R + Rubus hirtus Csopa/rt. + + Gentiana asclepiadea L. + R Scrophuiaria nodosa L. R R Lunaria redivitva L. + , , + Circaea lutetiana L. + + Milium effusum L. R + Polystichum lonchitis (L.) Roth. + 2 + 2 Dryopteris phaegopteris L.) Christens + 2 . Mycelis muraliis (L.) Rchb. 4-+ + Tablic ijacija: BLECHNO -- ABIETETUM Horv (1938) 1950 Subasocijacija: galietosum rotunda´folii H orv. 5( hylocomietosum Horv. 50 snimke 1 3 4 5 6 7 22 27 28 29 30 1 2 3 4 OdjelVeličina snimke, m2Datum 15 400 1.8 Sušica > ću 14 400 1.8 2 400 2.8 g N N 1 400 2.8 3 N 6 400 2.8 »>; H.2 4 400 2.8 g > OJ ´J C2 13 400 6.8 5 400 7.8 ab § » w5 2 400 7.8 oj f/3 ,? 1 400 7.8 5 a* w2 i 400 7. 8 Zalesina predjelBelevina 400 4.8 400 4. 8 400 4.8 400 4.8 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 67. 67. 67. 67 Nadmorska visina, mEkspozicija 810 SW 800 sw 760 N 830 W 850 sw 850 O 810 S 0 RavRavRavSW SW SW SW no no no Inklinacija 5° 5» 10" 5" 15° 15" 15" RavRavRavno no no |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Geološka podloga S lik a t i i Skr i 1 j e v c i Smeđe lesivirano i podzolasto´ tlo Pokrovnost sloja drveća % Pokrovnost sloja grmlja % Pokrovnost priz. a °/o Pokrovnost sloja mahovine % 100 5 70 20 80 5 100 20 100 20 90 20 1Ü0 10 100 20 100 10 80 20 100 25 90 20 80 10 100 20 90 20 100 30 90 25 100 30 80 30 100 30 100 30 100 30 70 40 100 20 60 30 95 60 50 60 95 60 tiO 30 100 40 UKUPNA POKROVNOST 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 FLORISTIČKI SASTAV SLOJ DRVEĆA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: Abies alba Mail. Fagus silvatica L. Picea abies Karst. 4.5 1. 1 5.5 1.1 4.4 1. 1 4.4 1.1 5. 5 + 5.5 + 4.4 + 1.1 2.3 + 3.3 3.3 2.3 3.3 2.3 4.4 2.3 3.4 +1.1 4.5 + 1 2.1 4.3 1.1 1.2 4.5 + 1.2 SLOJ GRMLJA Karakteristične vrste asocijacije i sveze Sorbus aucuparia L. Fagus silvatica L. Abies alba Mill. Picea abies Karsten Corylus avellana L. Lonicera nigra L. Pratilice: 1.2 1.2 + 1.2 1.2 1.2 +1. 1 2.2 + 1.2 1.2 ++ 1.2 + 1.2 1.1 + + 2.3 1.2 1.2 + 1.2 +1.2 + ,1.2 1.2 1.2 + R + +1.2 1.2 + + 2.3 2.3 1.2 + +2.3 2.3 1.2 1.2 2.3 2.4 2.2 1.2 1.2 2.1 2.2 2.3 2.2 2.2 1,2 2.2 3.2 2.3 2.2 1.2 2.2 2.2 2.2 4.4 3.3 2.2 1.2 Rubus fruticosus L. Rharnnus falax Boiss. Sarnbucus racemosa L. Daphne mezereurn L. + . . , 1.2 + , * . 2.2 2.2 . 1.2 2.2 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tablic SLOJ PRIZEMNOG RAŠČA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: Blechnum With. spicamt 1.2 1.2 1.2 +2 1.2 1.2 1.2 +2 1.2 2.3 2. 3 1.2 2.2 Melampyrum vulgatum L. Hieracium uronim L. Abies alba Mill. Lycopödium annoiinum L. + f2 + + + + + + + 4-+ + + + 1.2 + + _). + + 1.2 3.3 4.2 2.2 2.3 2. 1 2.2 + 3. 2 2. 2 + 2. 2. 2. Luzula forsten ) DC Bryopteris oreopteris Ehrh). Max. Picea abies Karsten. Fagus silvatica L. Luzula nemorosa Pal.) E. Mey Sorbus aueuparia L. Cory] us a veli ana L. Nephrođium dilatata . et Th. R + + 2 + + + + 1.2 + 2 + 2 + 1.2 + + 2.3+2 + 1.2 1.2 1.2 + 2 1.2 + + 1.2 2. 1 1.2 2.:; 1.2 1.2 + 2. 1. Luzula pilosa Willd. + 2 Karakteristične vrste a i razreda: Vaccinium mvrtillus L. 2.3 2.3 1.2 2.3 3.3 2.3 2.3 1.2 1. 2 4. Ö 3.4 4.4 3. Luzula silvatica Huds) Gaud. +2 Lycopödium selago L. . Lonicera nigra L. + +2 + + + 1. 2 + + + + + 2. 2 1. ferencij alne vrste: Galium rotundifolium 1.2 -2 1.2 1.2 41.2 R |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tablic Maianthemum biofolioim (L.) Schm. Carex brizoides L. + + 2. 3 1.2 2.3 1.2 Calamintha grandifoliaPteridium (L.) Mch. aquilium R + 1.2 Hampe + 1.2 Pratilice: Oxalis aeetosellaPrenanthes L. 1. 2 1. 2 1.3 4-4-+ + 1.2 1. 2 4-3. .1 4.3 3.3 purpurea L. + + + + + + + + + 3. 1 2.2 2. 1 Athytiium filix fernina (L.) Roth. Rubus idaeus L. Festuca silvatica Vili. Aspidium filix mas Schott. + 2 + 2. 3 +2 3.3 + 2 2.;; +2 1.2 1.2 + 2 +2 +1.2 +2 + 2 + 2.3 + 2 + 2 4- 3.3 + 2 + 2 + + 2 + 2 + + + +2 + 2 3. 3 1.2 2. 3 1.2 2.2 1.2 2.2 1.2 1.2 Gentiana asciapiadea L. Rubus hirtus W. Senecio K. + -: 2 4- +2 + + + + + + 1.2 + + 3.2 3.2 3.3 nemorensis L. Carex slilvatica R + + 1.2 + 4-4-+ Huds. Fragarda vesca L. + + + + 4-+ 4- 4- 1.2 2.2 I. 2 1.2 r pseudoplatanus R R + + + Milium effusum L. + 2.2 3.4 2.2 Senecio fuchsia Gmel. 2. 1 3. 4 3.3 2. 2 Hieracium umbelatum L. . Pelasites albus , + + Gartn. Asperula odorata L. + + 2.3 + 1.2 1. 2 Veronica officinalis 1.2 + 2 2.2 Doronicum austriacum Jacq. 1. 1 1.2 2.1 Prunella vulgaris L. + 1.2 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Tablic Galeopsis speciosa Mili. Eqiuisetum palustre L. . Carex remota L. Caltha palustris L. Lysimachia nernorum + + 2. 14.42.3 2. 2 4.4 + 2. 3 1.1 Aremonia agrimomios (L.) Neck. Epilobium montainum L. R + + + Cardamine trifolia L. R 1.2 Mycelis muralis Rchb. + + Cardamine impatiens L. Anemone nemorosa L. . 2.3 SLOJ MAHOVA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: Polytrichum attenuatum 1.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 2.3 2.3 +2 1.2 1.2 2. Karakteristične vrste a i razreda: Ddoranum scoparium Diferencijalne vrste: Hyloconum loreum Sphagnum girigensohnii Sphagnum m bi folium + + -!-+ + + + 1.21.2+ 1.2 + 2+ 1.2 1.2 3.4 2.2 + |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Tablic Asocijacija: BLENCHNO — ABIETETUM Horv. (1938) 1950. Subasocijacija: lagetosum Rauš 1975. Broj snimke 1/1 2/5 3/10 4/15 5/20 6/21 7/25 8/30 9/35 10/Fužine — G. J. .Brloško« Odjel 58 58 Veličina snimke, m-400 400 Datum 12, VI 1975. 12. VI 197E 1. Nadmorska visina, m 750—800 Ekspozicija NW SO Inklinaeija 10—15°/ 10—15% Geološka podloga Silikati i Sk: r i 1 j e v i o Smeđa tla na silikatima Pokrovnost sloja drveća % 100 100 80 80 100 100 50 100 90 10 Pokrovnost sloja grmlja % 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Pokrovnost prizemnog rašća % 50 50 80 80 50 50 80 60 H0 8 Pokrovnost sloja mahovine % 5 5 5 5 5 5 5 5 5 UKUPNA POKROVNOST % 100 100 100 100 100 100 100 100 100 10 FLORISTIČKI SASTAV SLOJ DRVEĆA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: 2.3 2.1 3.3 2.1 2.1 2.1 1.1 2.1 2.3 2. Abies alba Mill Diferencijalne vrste: Fagus silvatica L. 3.4 3.4 2.3 3.4 2.3 3.3 2.3 3.3 3.3 3. SLOJ GRMLJA Diferencijalne vrste: Fagus silvatica L. 1 2 2.3 1.3 1.2 1.2 1.2 1,2 1.2 1.2 1. SLOJ PRIZEMNOG RASČA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: Abies alba Mill, + + + + + + + + Luzula forsteri (Sm) D. G. + 2 + 2 + 2 4-2 + + Blechum spicant (L.) With. + 2 + 2 1.2 (1.2 ( + 2) Galium rotundifolium L. + 2 4 + + + + Vaccinium myrtillus L. 1.2 1.2 1.2 + |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tablic Luzula nemorosa (Pal.) E. Mey. Lycopodium anotinum L. Sorbus aucuparia L. + 2 _1_ 1.2 4_ + 2 + 1.3 + 2 4 Diferencijalne vrste: Calamagrostis arundinacea Fagus silvatica L. (L.) Roth. 2. 3 -i-2 1. 2 3.3 2.3 1.2 + 2 1. 2 + 2 +2 3. 3 1.2 2. 3 2.3 + -j 4 Pratilice: Prenanthes purpurea L. Oxaliis acetosela L. Drypoteris phegopteris (L.) Festuca silvatica Vili. Athyrium filix femina (L.) Rubus hirtus W, K. Rubus idaeus L. Senecio nemorensis L. Christens. Roth. 1. 1 4+ 2 R 1. l´ + j - 1. 1 1.2 + 2 1.2 R R 1. 1 + + 2 1.2 ++ + + + + 2 1.2 +2 + + +1.2 + 2 ++ + +1.2 1.2 + + + + + 2 1.2 + + 4- +1-2 +2 1.2 4 + + -2 + 2 ++ R + 4 4+ 1. 4 R Apsidaium filix mas (L.) Schott. Gentiana asclepiadea L. Petasites albus Gartn. Galeopsis tetrahit I. Acer pseudoplatanus L. Solidago virga aurea L. _i_ + 1.2 4" R + 2 R 1.2 -! 2 + 2 1 SLOJ MAHOVA Karakteristične vrste asocijacije i sveze: Polytrichum attenuatum 2.3 1.2 1.2 2.3 2.3 1.2 1. 2 1 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 43 <-- 43 --> PDF |
b) Blechno-Abietetum hylocomietosum Horv. — na vlažnim staništima, naročito u manjim depresijama. Diferencijalne su vrste: Hylocomium loreus, Majanthemum bifolium, Picea excelsa, Sphagnum girgensohnii, Carex brizoides i dr. Ovamo pripadaju poznate šume u Belevinama, Ssungerskom Lugu i Mlaki kod Fužina. Cubasocijacija ističe se obimnim pojavljivanjem smreke koja povezuje ove šume s gorskom šumom smreke (Tab. 2). Intezivnom sječom i otvaranjem sklopa prelazi jelova šuma s rebraćom na toplijim staništima lako u bukovu šumu. ali se u nijoj brzo pojavljuje pomladak jele. kojü najzad opet pretegne i sastavlja krasnu, punokrvnu jelovu šumu pravilnog rasta i izvanrednih dimenzija. Takav slučaj imamo u gospodarsko jedinici »Brloško« (Fužiiine), gdje je zbog toga po dr Đ. Raušu opisana nova subasocijaciju jagetosum. c) Blecho-Abietum jagetosum Rauš — zajednica je razvijena na silikatima i škril.jevcima s blagim nagibima i različitim ekspozicijama. Tla su duboka smeđa kisela na silikatima s vrlo malo sitnoga skeleta. U sloju drveća prevladava bukva, a jela se javlja u stablimičnoj strukturi. Diferencijalne vrste su: Fagus silvatica i Calamagrostis arundinacea. Na otvorenim mjestima prevladava trava milava i otežava prirodno pomlađivanje jele (Tabl. 3) Osim opisanih bukovo-jelovih šuma na tom području nalaze se ijoš i šumske zajednice kao što su: — gorska bukova šuma (Fagetum croaticum dinaricum Horv. 38) — subalpinska bukova šuma (Acer i-F age Luni illyricum Horv. 38) — šuma gorskog javora i običnog jasena (Aceri-Fraxinetum excelsioris Horv. 38) — šuma crnog graba i crnog jasena (Orno-Ostryetum carpinijoliae Rauš 75) — šuma jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum Horv. 50) — gorska šuma smreke (Piceelum croaticum montanum Horv. 50) — subalpska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv. 50) — šuma bora krivulja (Pinetum. mughi croaticum Horv. 50) Razumljivo je da se osim šumske vegetacije na tako visinski razvedenom području javljaiju i planinski pašnjaci, rudine, vegetacija točila, ponikvi i stijena. ZAKLJUČAK Na temelju pristupačne literature i obavljenih fitocenoloških istraživanja možemo zaključiti slijedeće: 1. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv.) s facijesima Oinphalodes verna i Mercurialis perennis obrasta najveće površine Gorskog kotara. 237 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 44 <-- 44 --> PDF |
2. Šuma jele s rebračom (Blecho-Abietetum Horv.) sa subasocij arijama: galietosum rotundifolii, hylocomietosum i fagetosum zastupljena je na znatnim površinama. 3. Šumska vegetacija najveću razliku pokazala je u odnosu na geološku podlogu, pa se šuma bukve i jele javlja na vapnenastoj i dolomitnoj, a šuma jele s rebračom na silikatnoj podlozi. 4. Ostale šumske zajednice, osim bukovih, nalaze se na manjim površinama i specijalnim lokalitetima i biotopima. LITERATURA B e r t o v i ć, S. et all.: Tipološke značajke šuma gospodarske jedinice Brod na Kupi, »Radovi« br. 21, Zagreb 1974. Cestar , D. et all.: Tipološko značenje šuma u gospodarskoj jedinici »Crni lug<-, »Radovi« br. 26, Zagreb 1976. Hor v at, I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas, šum. pak. 6, 1938 Zagreb. Horvat , I.: Istraživanje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika. Sum. list 74, 1950. Zagreb Horvat , I.: Istraživanje i kartiranje vegetacije primorskih obronaka zapadne Hrvatske i područja izvora Kupe. Sum. list 75. 1951. Zagreb. Horvat , I.: Die Tannenwälder Kroatiens im pflanzensoziologischen und forstlichen Zusammenhang. Schweiz. Zeitschr. für Forstwesen 10/11. 1957. Zürich. Rauš , Đ.: Fitocenološka karta gospodarskih jedinica Kupjački Vrh i Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina. Tisak Grafički zavod Hrvatske, 1975. Rauš , Đ.: Fitocenološka karta gospodarske jedinice Swngerski Lug. Tisak Grafički zavod Hrvatske, 1977. T r e g u b o v, V. et all.: Prebiralni gozdovi na Snežniku. Institut za gozdarstvo in lesno gospodarenje Slovenije, Ljubljana, 1957. Forest Vegetation on the Nort-west Border of the Balkan Penninsula Summary The north-west border of the Balkan Penninsula runs along a line connecting the source of the Kupa river and the bay of Rijeka. At the same time lit tis the north-west border of the so-called Gorski kotar area. It is a mountainous region, the highest peak of which is Risnjak (1528 m). This paper summarises forest vegetation of the area. The greates part of this area is covered with ass. Abieti- Fagetosum oroaticum Horv. and ass. Blechno-Abietum Horv. Ass. Abieto-Fagetosum croatioum is found on the geological parent rock of limestone and dolomite, while ass. Abieto-Fageturn is found on the siliceous parent rock. Other associations, with the exception of ass. Fagetum croaiticum dinarieum Horv., are to be found in smaller areas and at special localities and biotypes. These associations are enlisted on page. 237 of the article. Floristic compoosition of the two associations (with a subassociation »nd facies) are shown in Tables 1—3. |