DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 31 <-- 31 --> PDF |
šum. list CVIII (1984) 225 DDK: 630´187 (497 13) ŠUMSKA VEGETACIJA NA SJEVEROZAPADNOJ GRANICI BALKANSKOG POLUOTOKA Đuro RAUS SAŽETAK. Alitor je u radu raspravljao o šumskoj vegetaciji na sjeverozapadnoj granici Balkanskog poluotoka. S obzirom da su to izrazito brdski, gorski i planinski krajevi tu je šuma od izuzetnog značenja. Opisane su i tablicama podkrepljene glavne šumske zajednice jele i bukve, dok su ostale zbog prostora samo spomenute. UVOD Općenito se prihvaćaju za sjevernu granicu Balkanskog poluotoka rijeke Dunav-Sava-Kupa. a dalje sjeverozapadna granica teče do Riječkog zaljeva (Opća enciklopedija Jugoslavije str. 288). Tamo gdje je Dinarsko gorje, protežući se od sjeverozapada na jugoistok Jugoslaviije, najviše suzilo na 35 km širine, nalazi se Gorski kotar. Proučavanje šumske vegetacije Gorskog kotara započeto je još u prošlom stoljeću, a najviše je na tome radio naš poznati istraživač Ivo HORVAT (1925—1963) i čitava plejada fitocenologa, botaničara i šumara. Danas imamo relativno dobro opisanu šumsku vegetaciju Gorskog kotara a tiskane su i vegetacijske karte različitih mjerila i različite namjene. Cilj ovoga rada je da na jednom mjestu sažeto prikaže šumsku vegetaciju uz sjeverozapadnu granicu Balkanskog poluotoka. OPIS ŠUMSKIM ZAJEDNICA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Planinske i gorske skupove Gorskog kotara obrasta različiti svijet mezofilnih šuma bukve i jele koje pripadaju srednjoevropskoj vegetaciji i to: Šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv. 38) Facijes Mercurialis perennis Facijes Omphalodes verna Šuma jele s rebračom i okruglisnom bročikom (Dlechn)-Abietetum galietosum rotundifoliae Horv. 50) Facijes Vaccinium myrtilus Facijes Rubus hyrtus Prof. Đuro Rauš, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25. |