DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 29 <-- 29 --> PDF |
frekvencija vremena Istovremeno s tim promjenama koleba i prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu (odjel, odsjek) kao cjelinu (Ts). Međutim, poligoni frekvencija nižih jedimita prostorne podjele zadržavaju tok i oblik poligona frekvencija identična onom u pripadnoj višoj jedinici i teže s istom optimalnom vremenu prijelaza svojstvenom za određeni bonitet. To je jedina od utvrđenih konstanti primjenljiva i u nižim jedinicama prostorne podjele. 6. Postojanost kao i nestalnost položaja, oblika i toka poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza može se za bilo koju homogenu višu (jedinicu prostorne podjele utvrditi već nakon dva ili tri uzastopna .mjerenja. Kad utvrdimo da su poligoni frekvencija postojani, to će reći da je tretirana viša jedinica prostorne podjele uravnotežena i1 da se u njoj mogu razmatrane konstante za vremena prijelaza primjenjivati pri budućim taksacijskim i uređajnim radovima. Kod očiglednih fluktuaoija poligona frekvencija nužno je provesti detaljnu analizu cjelokupnog stanja više jedinice i prema potrebi propisati odgovarajući posebni postupak u gospodarenju, sa svrhom uspostavljanja uravnoteženog stanja. Primjenom utvrđenih konstanti pri uređajnim radovima racionalizirat će se skupi terenski i kancelarijski radovi kod izrade Osnova gospodarenja, a oštećivanje stabala bušenjem svesti na najnužniju mjeru. Osim toga, tako će se ne samo sačuvati dragocjene informacije budućim generacijama stručnjaka, već i u svako doba moći dati dovoljno sigurne globalne podatke o prirastu jele u tretiranim jedinicama. Od navedene primjene konstanti odstupit ćemo ifcnimno i u slučajevima, kad se u kojoj nižoj jedinici utvrde izraziti poremećaji sastojinskih odnosa. Takvu jedinicu izdvojiti ćemo iz više cjeline i tretirati posebno radi pravovremenog otkrivanja i saniranja uzroka i posljedica poremećene biološke ravnoteže. Praktična primjena rezultata ove radnje regionalnog je karaktera i ograničena je na preborne šume jele Gorskog kotara na silikatu, dok se ne istraže mogućnosti primljena na ostalim površinama i drugim regijama, kako za jelu tako i za ostale gospodarski važne vrste drveća. LITERATURA Cestar , D.: Prilog diskusiji o primjeni tipologije u suvremenom uređivanju šuma, Sum. list, 5—6, Zagreb 1967. Kl ep a c, D.: Vrijeme prijelaza (Temps de passage), Šum. list, Zagreb 1953. str 37—50. K 1 e p a c, D.: O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini (La production dans la foret de Zalesina), Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1953, str. 181— —238. Klepac , D.: Frekvencija vremena prijelaza (Frequence des temps de passage), Sum. list, Zagreb 1955, str. 3—16. Klepac , D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Polj. šum. Komora NRH, Zagreb 1961. Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1963. Križan e c, R.: Različite mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta jele u acidofilnoj biljnoj zajednici, (Magistarska radnja), Zagreb 1976. Križan e c, R.: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Belevine«, Zagreb 1980. |